REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-3339/2025
Zagreb
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Tomislava Tomašića i Jasne Momirović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TRAIN HUNGARY MAGANVASUT KFT, Podružnica u Zagrebu, kao pravne osobe, i ŽT, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“, broj: 40/16.), odlučujući o žalbi okrivljenika TRAIN HUNGARY MAGANVASUT KFT, Podružnica u Zagrebu, kao pravne osobe, i ŽT, kao odgovorne osobe, koje brani odvjetnica Tamara Ilić iz Zagreba, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, od 12. veljače 2025., Klasa: 413-01/21-26/957, Ur.broj: 513-02-7002/20-25-35, na sjednici vijeća održanoj dana 8. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Djelomično se prihvaća žalba okrivljenika TRAIN HUNGARY MAGANVASUT KFT, Podružnica u Zagrebu, kao pravne osobe, i ŽT, kao odgovorne osobe, te se u povodu žalbe, a po službenoj dužnosti, preinačuje prvostupanjsko rješenje o prekršaju u odluci o novčanoj kazni na način da se na temelju citiranog zakonskog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeniku TRAIN HUNGARY MAGANVASUT KFT, Podružnica u Zagrebu, kao pravnoj osobi, izriče novčana kazna u iznosu od 350,00 eura (tristopedeset eura), a okrivljeniku ŽT, kao odgovornoj osobi, izriče novčana kazna u iznosu od 150,00 eura (stopedeset eura), koje novčane kazne su dužni platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove drugostupanjske presude.
- Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u navedenom roku, novčane kazne smatrat će se plaćenima u cijelosti.
-
II Okrivljenici TRAIN HUNGARY MAGANVASUT KFT, Podružnica u Zagrebu, kao pravna osoba, i ŽT, kao odgovorna osoba, dužni su platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovoga suda u iznosu od po 20,00 eura (dvadeset eura), svaki, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivima i,
uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, kažnjeni novčanom kaznom, i to: TRAIN HUNGARY MAGANVASUT KFT, Podružnica u Zagrebu, kao pravna osoba, u iznosu od 1.500,00 eura (tisućupetsto eura), a ŽT, kao odgovorna osoba, u iznosu od 210,00 eura (dvjestodeset eura), zbog prekršaja iz članka 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.
2. Istim rješenjem o prekršaju okrivljenici su obvezani na naknadu troškova
prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 eura (trideset eura), svaki.
3. Protiv tog rješenja okrivljenici TRAIN HUNGARY MAGANVASUT KFT,
Podružnica u Zagrebu, kao pravna osoba, i ŽT, kao odgovorna osoba, pravodobno su, putem braniteljice, podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava i odluke o prekršajnopravnim sankcijama, navodeći u bitnome da se u obrazloženju pobijanog rješenja ne navodi na koji način je u odredbama 299. i 300. provedbene Uredbe propisano da se vijak na konstrukciji kontejnera smatra sredstvom za prepoznavanje robe, kao i da suprotno navodima iz obrazloženja, carinska plomba nije niti bila oštećena, a niti neovlašteno izmijenjena. Smatraju da biće prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije nije ostvareno jer ničim nije utvrđeno te je životno nelogično da se vijak na konstrukciji kontejnera smatra sredstvom za prepoznavanje robe. Ističu da su upotrijebili dužnu pažnju prilikom stavljanja carinske plombe, te da je sredstvo za prepoznavanje robe, odnosno carinska plomba na predmetnom kontejneru bila ispravna, pa stoga nije došlo do neovlaštenog pristupa tovarnom prostoru kontejnera, a što je cilj postavljanja ispravne carinske plombe.
4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je djelomično osnovana.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 202.
stavka stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak točno utvrdilo činjenično stanje i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.
7. Neosnovano okrivljenici poriču počinjenje prekršaja koji im se stavlja na
teret izrekom pobijanog rješenja, jer je ovaj sud ispitujući pobijano rješenje, uz ocjenu navoda žalbe, našao da je činjenično stanje u potpunosti i točno utvrđeno na glavnoj raspravi, na kojoj je čitana pisana obrana okrivljenika, te provedeni i drugi dokazi, pa je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, opravdano moglo zaključiti da su okrivljenici počinili predmetni prekršaj.
8. Dakle, tijekom prvostupanjskog postupka nesporno je utvrđeno da
okrivljenici nisu dana 25. travnja 2021.g., kao prijevoznička tvrtka u željezničkom teretnom prometu u kompoziciji na vlaku broj: 4282/13, kontejneru SEKU4713169, kojim se prevozila prijavljena roba za koju je podnesena ulazna skraćena deklaracija: MRN21HR070327N001279 spriječili oštećenje sredstva za prepoznavanje robe – carinske plombe br. ML-RS0022459 postavljene tako, da je vijak koji drži polugu za zatvaranje vrata na kontejneru, a kroz koji prolazi carinska plomba postavljen bez osiguranja maticom, te je na taj način stvoren privid ispravnosti, što je utvrđeno provođenjem mjera carinskog nadzora neposrednim opažanjem od strane carinskog djelatnika. Navedenom radnjom je omogućen neovlašteni pristup tovarnom prostoru kontejnera. Pregledom robe nisu utvrđene nepravilnosti. Roba odgovara deklariranoj. Time su počinili prekršaj kažnjiv po članku 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU.
9. Dakle, okrivljenici se terete za prekršaj iz članka 61. stavak 1. točka 11.
Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, da nisu spriječili oštećenje carinskog obilježja. Okrivljenici su u smislu članka 31. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije bili dužni primjereno zaštititi od oštećenja stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe (plomba), a to su propustili učiniti, tako da su u činjeničnom opisu djela ispunjena sva bitna obilježja inkriminiranog djela prekršaja.
Uz to imajući u vidu i slijedeće odredbe :
Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447, članak 299. Postavljanje plombe kao mjera prepoznavanja robe (članak 192., članak 226. stavak 3. točka (a) i članak 227. stavak 2. točka (a) Zakonika)
1. Ako se roba stavlja u postupak provoza Unije, otpremni carinski ured stavlja plombu na sljedeće:
(a)
prostor u kojem se roba nalazi, ako je otpremni carinski ured potvrdio da su prijevozno sredstvo ili kontejner prikladni za plombiranje;
Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447, članak 300. Prikladnost za plombiranje
(članak 226. stavak 3. točka (a) i članak 227. stavak 2. točka (a) Zakonika)
1. Otpremni carinski ured smatra da je prijevozno sredstvo ili kontejner prikladan za plombiranje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)
plombe se mogu jednostavno i učinkovito postaviti na prijevozno sredstvo ili kontejner;
(b)
prijevozno sredstvo ili kontejner konstruirani su tako da pri unošenju ili iznošenju robe ostaju vidljivi tragovi unošenja ili iznošenja, plomba puca ili pokazuju znakove neovlaštenog mijenjanja ili elektronički sustav praćenja registrira unošenje ili iznošenje;
(c)
u prijevoznom sredstvu ili kontejneru nema skrivenih prostora u koje se može sakriti roba;
(d)
prostori namijenjeni za robu lako su dostupni za pregled carinskog tijela.
2. Prikladnima za plombiranje smatraju se i cestovna vozila, prikolice, poluprikolice i kontejneri odobreni za prijevoz robe pod carinskom plombom u skladu s međunarodnim sporazumom u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka.
10. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju
carinsko obilježje – carinska plomba, koja se kao sredstvo za prepoznavanje robe, stavlja na prijevozno sredstvo prikladno za plombiranje. Prikladnima za plombiranje smatraju se i cestovna vozila, prikolice, poluprikolice odobreni za prijevoz robe. Budući da se u konkretnom slučaju radilo o kompoziciji na vlaku na kojem je bilo oštećeno carinsko obilježje – carinska plomba, tako da je vijak koji drži polugu za zatvaranje vrata na kontejneru, a kroz koji prolazi carinska plomba postavljen bez osiguranja maticom i na taj način stvoren privid ispravnosti, te tako bio omogućen neovlašteni pristup tovarnom prostoru, to se u konkretnom slučaju može smatrati oštećenjem carinskog obilježja. Naime, po logici stvari od trenutka preuzimanja vozila okrivljenik je odgovoran za robu, odnosno za svoj tovarni prostor, te je stoga i dužnost vozača znati u kakvom je stanju prostor i carinsko obilježje kojim se štiti roba i tovarni prostor i biti svjestan da se može počiniti prekršaj ako se ne zaštiti od oštećenja sredstvo za prepoznavanje robe, konkretno carinska plomba.
11. Slijedom navedenog, sukladno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po
slobodnom uvjerenju prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je pravilno svoje saznanje o djelu zasnovalo na ocjeni u postupku izvedenih dokaza, dok navodi žalbe ne upiru na postojanje novih činjenica u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona niti žalitelji argumentirano dovode u sumnju činjenično utvrđenje pa se daljnje izvođenje dokaznog postupka ukazuje nepotrebnim.
12. Slijedom navedenog, ovaj je sud zaključio da okrivljenici svojim žalbenim
navodima nisu doveli u sumnju odluku o svojoj krivnji, pa je pravilno postupilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak kad je okrivljenike proglasilo krivima i kaznilo, te je u obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju dalo za to valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
13. Nadalje, za počinjeno djelo prekršaja u vrijeme počinjenja bila je propisana
novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 3.000,00 do 1.000.000,00 kn, odnosno preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,534,50 – sada je ta kazna propisana u iznosu od 398,17 do 132.722,80 eura, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna, odnosno preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,534,50 – sada je ta kazna propisana u iznosu od 265,45 do 6.636,14 eura. Prilikom odlučivanja o visini novčane kazne prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak valjano je cijenilo otegotne i olakotne okolnosti, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, koje utječu na vrstu i visinu kazne, te je cijenilo olakotnim dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika, a otegotnim da nisu primijenili dužnu pozornost prilikom provjeravanja carinskog obilježja. Međutim, kako je izrekom prvostupanjskog rješenja o prekršaju za predmetni prekršaj okrivljenoj pravnoj osobi navedeno da joj se novčana kazna izriče uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, odnosno uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne, te je okrivljenoj pravnoj osobi bila izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura, dakle iznad zakonom propisanog minimuma, te ista nije bila ublažena, to je trebalo preinačiti novčanu kaznu na način naveden u točki I izreke ove presude, odnosno ispod zakonom propisanog minimuma za predmetni prekršaj, čime je otklonjena počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika (odredba članka 196. točka 5. Prekršajnog zakona), na koju povredu ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti. Nadalje, okrivljenoj odgovornoj osobi je ovaj sud dodatno ublažio izrečenu novčanu kaznu vodeći se olakotnim okolnostima utvrđenim od strane prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak, kao i zbog proteka vremena od počinjenja prekršaja, te mu je izrečena novčana kazna na način naveden u točki I izreke ove presude.
1. Stoga, ovaj sud je mišljenja kako su takve novčane kazne primjerene
težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenim novčanim kaznama postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenike, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
2. Treba istaknuti i da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3.
Prekršajnog zakona, novčane kazne smatrati plaćenima u cijelosti ako okrivljenici plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u zato određenom roku.
3. Odluka o troškovima postupka je pravilna i donesena je u skladu s
postojećim propisima.
17. Kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna
odgovornost okrivljenika, to su, temeljem odredbe članka 138. stavak 2. točka 3c. Prekršajnog zakona, okrivljenici dužni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od po 20,00 eura (dvadeset eura), svaki, u roku od 30 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.
18. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu, 8. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Sanja Radeljak, v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Osijek, Vijeće za prekršaje, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.
