Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-12743/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić, predsjednice vijeća, te Tomislava Tomašića i Jasne Momirović, članova vijeća, uz sudjelovanje Mirjane Laljek u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe ISTO STUDENT d.o.o. i okrivljenih odgovornih osoba HS i KS, koju okrivljenu pravnu osobu ISTO STUDENT d.o.o. i okrivljenu odgovornu osobu KS brani Maja Wosner, odvjetnica iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu („Narodne novine”, broj: 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20 i 47/20.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe ISTO STUDENT d.o.o. i okrivljenih odgovornih osoba HS i KS, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 9. studenoga 2022., broj: 5. Pp-4266/2022, u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbe okrivljene pravne osobe ISTO STUDENT d.o.o. i okrivljenih odgovornih osoba HS i KS, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na okrivljenu pravnu osobu ISTO STUDENT d.o.o. na način da se na temelju članka 42. stavka 1. točke 35. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20. i 114/22.), uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi ISTO STUDENT d.o.o. izriče novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjestošezdeset) eura, koju je dužna platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude, te će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ukoliko u naprijed navedenom roku, plati dvije trećine izrečene novčane kazne.
II Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe ISTO STUDENT d.o.o. i okrivljenih odgovornih osoba HS i KS, te se potvrđuje prvostupanjska presuda u pobijanom, a nepreinačenom dijelu.
III Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenici su obvezni naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (tridesest) eura - svaki, koji su dužni platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba ISTO STUDENT d.o.o. i odgovorne osobe HS i KS proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu i na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona izrečene su im novčane kazne, i to okrivljenoj pravnoj osobi u iznosu od 2.000,00 kuna, a svakoj odgovornoj osobi u iznosu od po 200,00 kuna.
2. Istom presudom okrivljenici su na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona u cijelosti oslobođeni obveze da naknade troškove postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona.
3. Protiv navedene presude okrivljenici su podnijeli žalbu, navodeći da je podnose iz svih žalbenih razloga, a posebno zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji. U žalbi u bitnome navode da u obrazloženju presude prvostupanjski sud navodi da okrivljenici nisu do 30. lipnja 2021. predali godišnji financijski izvještaj pa tako niti za statističke i druge potrebe za 2020. Navedeno sud utvrđuje na način da je iz izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja FINE za 2020. vidljivo da do dana izdavanja izvatka - do 14.2.2022. nije predala godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe. Žalitelji ističu kako im nikada nije dostavljen navedeni izvještaj FINE te je stoga istima nepoznato što je u navedenom napisano, ali da je uvidom u javni registar odnosno sudski registar nedvojbeno da su godišnji financijski izvještaji za I. okrivljenu za 2020. u cijelosti predani, i to 10. studenoga 2021. Slijedom navedenog, suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda, u konkretnom slučaju nije došlo do nikakvih negativnih posljedica te su okrivljenici izvršili svoju zakonsku obvezu. U odnosu na odmjerenu kaznu, žalitelji ističu kako je, obzirom na prijašnju kažnjavanost (što se navodi u izreci presude), te imajući u vidu prigovor i kajanje na iste je trebalo primijeniti oslobođenje kazne iz članka 38. Prekršajnog zakona. Također žalitelji ističu kako smatraju da su im povrijeđena prava obzirom im u ovom postupku nije bilo omogućeno da iznesu svoju pisanu obranu, a sva kako bi se utvrdile sve okolnosti konkretnog slučaja.
4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ovdje treba istaknuti da prema podacima spisa, prvostupanjski sud je pobijanu presudu donio nakon provedenog žurnog postupka, a koji je proveden po prijedlogu ovlaštenog tužitelja. Na ročištu u žurom postupku dana 9. studenoga 2022. pročitana je pisana obrana okrivljenih koju su dostavili u spis 12. listopada 2022. Dakle, okrivljenici su iskoristili pravo da obranu iznesu u pisanom podnesku.
8. U žalbi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenica ističe kako smatraju da su im povrijeđena prava obzirom da im u ovom postupku nije bilo omogućeno da iznesu svoju obranu, a sve kako bi se utvrdile sve okolnosti konkretnog slučaja. Time, iako izrijekom nije navedeno, žalitelji očigledno smatraju da je počinjena bitna povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona. Međutim, nisu u pravu žalitelji kada ističu navedenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka.
9. Odredbom članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijeku postupka ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovoga Zakona ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.
10. Uvidom u predmet utvrđeno je da je prekršajni postupak vođen povodom prigovora okrivljenih protiv prekršajnog naloga Financijske agencije, Regionalnog centra Zagreb, Klasa: 129-02/22-04/3319, Ur.broj: 07-03-22-1 od 26. siječnja 2022., zbog poricanja prekršaja. Dakle, okrivljenici su imali saznanja da se protiv njih vodi prekršajni postupak te su, povodom izjavljenog prigovora bili pozvani na ročišta kako slijedi: 13. travnja 2022. (dostava okrivljenoj pravnoj osobi uredno obavljena, okrivljenim odgovornim osobama: KS pokušana 30. ožujka i **.**.2022., HS pokušana 2. travnja i 12. travnja 2022., kada su se pozivi vratili neuručeni s napomenom „obaviješten nije podigao pošiljku“); 21. rujna 2022. (dostava okrivljenoj pravnoj osobi uredno obavljena, kao i braniteljici Maji Woster koja je 5. svibnja 2022. dostavila u spis punomoć za zastupanje, okrivljenoj odgovornoj osobi KS, uredno putem punomoćnika te okrivljenoj odgovornoj osobi HS pokušana 18. kolovoza i 30. kolovoza 2022., pozivi vraćen neuručen s napomenom „obaviješten nije podigao pošiljku“); 9. studenoga 2022. (dostava okrivljenoj pravnoj osobi uredno obavljena, kao i braniteljici US, okrivljenoj odgovornoj osobi KS pokušana 11. listopada i 22. listopada 2022., a okrivljenoj odgovornoj osobi HS pokušana 13. listopada i 25. listopada 2022., kada su se pozivi vratili neuručeni s napomenom „obaviješten nije podigao pošiljku“); time da su se neuručene poštanska pošiljka za ročište 9. studenoga 2022. vratile prvostupanjskom sudu prije isticanja poziva na oglasnu ploču 28. listopada 2022. Dakle, u trenutku isticanja poziva na oglasnoj ploču za KS i GS, postojalo je više pokušaja dostave poziva kod kojih su se pismena vratila s adrese stanovanja okrivljene odgovorne osobe KS, ([adresa]) i okrivljene odgovorne osobe Gordane Babić (Lukšić 80, Zagreb), s naznakom „obaviješten nije podigao pošiljku.
11. Kako iz dostavnica koje prileže spisu proizlazi da je prije isticanja poziva na oglasnu ploču za održano ročište, prvostupanjski sud tri puta pokušalo pozvati okrivljene odgovorne osobe na njihove adrese stanovanja, koje su naveli i u prigovoru, ova okolnost je ukazivala na očiti zaključak prvostupanjskog suda i dostatan je pokazatelj da izbjegavaju primitak poziva te po stavu ovog Suda, bili su ispunjeni uvjeti za dostavljanje poziva ovim okrivljenicima putem oglasne ploče, u smislu članka 145. stavka 5. Prekršajnog zakona.
12. Nadalje, člankom 234. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je da će ovlašteni tužitelj izdanim prekršajnim nalogom, odnosno obaveznim prekršajnim nalogom upozoriti okrivljenike u smislu članka 109.a stavka 1. točaka 2. do 8. ovog Zakona. Dakle, obavezni sadržaj prekršajnog naloga ovlaštenog tužitelja je obavijest počinitelju prekršaja iz članka 109.a stavka 1. točaka 1. do 8., a podneseni prigovor počinitelja je dokaz da isti znaju za pokrenuti prekršajni postupak i u tom slučaju sud ima mogućnost pozivanja počinitelja i na način predviđen člankom 145. stavkom 5. Prekršajnog zakona, kada pošta obavijesti sud da je počinitelju ostavljena obavijest o prispijeću pošiljke, ali ju isti nije podigao.
13. U konkretnom slučaju okrivljenici su primitkom prekršajnog naloga bili upoznati s temeljnim pravima bitnim za njihov postupovni položaj, ali i s njihovim obvezama tijekom postupka, između ostalog, na obavještavanje tijela postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta odnosno sjedišta tijekom postupka do njegovog pravomoćnog dovršetka kao i dovršetka postupka izvršenja odluke o prekršaju, jer će se, ako tako ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploče tijela postupka, sukladno članku 145. stavka 5. Prekršajnog zakona. Prethodno navedena odredba propisuje da ako se poziv ili odluka ne može stranci ili sudioniku u postupku, (članak 108. stavak 1. i 2.) dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud će istaknuti poziv ili odluku, osim presude kojom je okrivljeniku izrečena kazna zatvora ili maloljetnički zatvor, na oglasnu ploču sudu i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom.
14. Dakle, kada su se gore navedeni pozivi za glavne rasprave vratili s obavijesti da su okrivljene odgovorne osobe obaviještene, a da nisu podigli pošiljku, prvostupanjski sud pravilno je, na temelju članka 145. stavka 5. Prekršajnog zakona, sljedeće pozivanje obavio stavljanjem poziva na oglasnu ploču suda te se protekom osmog dana od stavljanja poziva na oglasnu ploču, dostava poziva smatra uredno obavljenom.
15. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje treba istaknuti da je prvostupanjski sud u žurnom postupku u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje. Naime, u provedenom postupku, a na temelju pisane obrane okrivljene pravne i odgovornih osoba te materijalne dokumentacije spisa, nedvojbeno je utvrđeno da okrivljena pravna osoba kao poduzetnik i odgovorne osobe poduzetnika, nisu dostavili Financijskoj agenciji do 30. lipnja 2021. za statističke i druge potrebe propisane financijske izvještaje - bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke, za prethodnu kalendarsku 2020. Upravo je iz Izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020. izdanog od strane Fine 14. veljače 2022. vidljivo da do izdavanja izvatka obveznik nije dostavio financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2020. godinu, kojim Financijska agencija dokazuje da okrivljenici nisu ispunili svoju zakonsku obvezu. Ovaj Sud ističe da je okrivljenicima omogućeno da sudjeluju u postupku i iznesu obranu neposredno kod suda, pozivanjem u više navrata, pozivima se nisu odazvali, te su time svojom voljom propustili davati druge prijedloge i izjave i očitovanja o izvedenim dokazima, sukladno članku 165. stavku 9. Prekršajnog zakona, time da se napominje da na ročišta nije pristupila niti uredno pozvana braniteljice, a okrivljenici su iskoristili pravo da obranu iznesu u pisanom podnesku.
16 Člankom 32. stavom 1. Zakona o računovodstvu („Narodne novine”, broj: 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20 i 47/20.) propisano je da poduzetnici pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dužni su za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 30. travnja tekuće godine dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu. Članak 34.a stavak 1. citiranog Zakona propisao je: „»Posebne okolnosti« podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu“, a obzirom na posebne okolnosti člankom 8. Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima („Narodne novine“, broj 43/20.), propisan je rok do 30. lipnja tekuće godine za dostavu bilanci, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu. Dakle, predviđeno je produljenje roka za dostavu navedenih financijskih izvještaja do 30. lipnja tekuće godine. Sukladno tome, okrivljenici su bili dužni dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka te dodatne podatke za 2020. godinu najkasnije do 30. lipnja 2021., što nisu učinili. Pritom valja istaknuti da su predaja godišnjih financijskih izvještaja za potrebe javne objave (članak 30. Zakona o računovodstvu) i predaja financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe (članak 32. istog Zakona) dva zasebna i samostalna prekršaja. Riječ je o različitim vrstama izvještaja, koji se dostavljaju za različite svrhe i u različitim rokovima. Stoga dostava jedne vrste izvještaja ne može zamijeniti drugu, niti se takva zamjena može smatrati ispunjenjem zakonske obveze. Takvo tumačenje proizlazi iz jasno izražene volje zakonodavca, koji je precizno propisao obvezu predaje određene dokumentacije za svaku pojedinu svrhu, predviđajući pri tome i zasebne prekršajne odredbe za njihovo neispunjavanje.
17. Kako iz stanja spisa - Izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020. od 14. veljače 2022. proizlazi da je obveznik 10. studenoga 2021. dostavio potpunu i točnu dokumentaciju za javnu objavu i to: bilancu za poduzetnike, račun dobiti i gubitka za poduzetnike, bilješke uz financijske izvještaje i odluku o raspodjeli dobiti ili pokrića gubitaka i odluku o utvrđivanju godišnjeg financijskog izvještaja, no nije dostavio i sve dodatne podatke prema Prilogu I Pravilnika o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe za poduzetnike („Narodne novine“, br. 2/17.) koje su isti bili dužni dostaviti Fini do 30. lipnja 2021. za proteklu kalendarsku godinu, to je nedvojbeno da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.
18. Nadalje, predviđena novčana kazna za predmetni prekršaj u vrijeme počinjenja prekršaja u odnosu na pravnu osobu bila je propisana u rasponu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a u odnosu na odgovornu osobu u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna. Međutim, potrebno je istaknuti da je nakon počinjenja predmetnog prekršaja stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj: 114/22.), koji za predmetni prekršaj propisuje nešto blažu novčanu kaznu (u iznosu od 1.320,00 eura do 13.270,00 eura za pravnu osobu i od 660,00 do 2.650,00 eura za odgovornu osobu, a što je prema fiksnom tečaju konverzije - 7.53450, niži iznos od kazne propisane u kunama, kao posljedica uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku). Prema načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. Prekršajnog zakona, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.
19. Uvažavajući navedene okolnosti, ali i sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona (načelo primjene blažeg propisa), uzimajući u obzir Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj: 114/22.) i Zakon o izmjenama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 114/22.), koji su stupili na snagu 1. siječnja 2023.g., budući da je prvostupanjski sud okrivljenoj pravnoj osobi uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona izrekao najnižu moguću novčanu kaznu jer se pravnoj osobi sukladno članku 33. stavak 1. Prekršajnog zakona nije mogla izreći novčana ispod 2.000,00 kuna, a sukladno Zakonu o izmjenama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 114/22.) za počinitelja pravnu osobu može se izreći najniža kazna od 260,00 eura (što je protuvrijednost od 1.958,97 kuna prema fiksnom tečaju konverzije 7.53450), dakle u nešto blažem iznosu od onog koji je bio propisan u vrijeme počinjenja djela, ovaj Sud je u povodu žalbe, a po službenoj dužnosti, u korist okrivljene pravne osobe preinačio odluku o kazni kao u točki I izreke ove drugostupanjske odluke. Dakle, člankom 33. stavkom 1. Prekršajnog zakona propisan je opći zakonski minimum od 260,00 eura za počinitelja prekršaja pravnu osobu te nema zakonske mogućnosti okrivljenoj pravnoj osobi ublažiti novčanu kaznu ispod zakonom propisane i dozvoljene granice.
20. Prvostupanjski sud je u obrazloženju svoje odluke o kazni naveo da je okrivljenike oglasio krivima, međutim, nije im u konkretnom slučaju izrekao kazne koje su propisane, već uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, iste ublažio, imajući u vidu njihovo priznaje, dosadašnju nekažnjavanost te da nisu nastupile štetne posljedice. Ovaj Sud slijedom navoda žalbe ne nalazi osnove za daljnje ublažavanje izrečene novčane kazne okrivljenim odgovornim osobama pa, stoga, u odnosu na ove počinitelja prilikom donošenja drugostupanjske presude nije izmijenjena pravna kvalifikacija i primijenjen Zakon o izmjeni Zakona o računovodstvu kao blaži propis, budući da je po ocjeni ovog Suda prvostupanjski sud pravilno odmjerio novčane kazne i svakoj okrivljenoj odgovornoj osobi izrekao novčane kazne u iznosu od po 200,00 kuna, koje su ublažene ispod minimalne novčane kazne propisane zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjena prekršaja, a koje su i ispod okvira minimalne novčane kazne propisane novim, izmijenjenim zakonom (Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj: 114/22.). Stoga, prema načelu konkretnosti nema mjesta primjeni tog blažeg propisa jer po stavu ovog Suda, „novi“ zakon, odnosno, Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj: 114/22.) u izmijenjenoj odredbi članka 7., ne dovodi do povoljnijeg rezultata za okrivljene odgovorne osobe u konkretnom slučaju pravilno odmjerenih novčanih kazni.
21. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenici u roku od petnaest dana koji je određen za plaćanje, računajući od primitka ove presude plate dvije trećine izrečene novčane kazne, iste će se smatrati plaćenim u cijelosti.
22. U svezi navoda žalitelja kojima traže oslobođenje od kazne, ističe se da u skladu s odredbom članka 38. Prekršajnog zakona, sud će osloboditi od kazne počinitelja kad to zakon izričito propisuje, te sud može osloboditi od kazne počinitelja kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak, kad se pomirio s oštećenikom i naknadio šteta. Ovdje svakako treba navesti da se u konkretnom slučaju ne radi o prekršaju za koji je zakonom propisano oslobođenja od kazne (članka 38. stavak 1. Prekršajnog zakona), a niti o prekršaju za koji je zakonom propisana mogućnost oslobođenja od kazne (članak 38. stavak 2. Prekršajnog zakona pa navodi žalitelja nisu uvaženi.
23. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki III izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenike određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 eura (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, br. 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
24. Zbog navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 8. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 7 (sedam) otpravaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i ovlaštenog tužitelja.
