Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-76/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suca Vesni Stokrp, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Stano-uprava d.o.o., OIB: 17418170125, Mike Tripala 6, Split, kojeg zastupa punomoćnica Ana Jelavić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženog NC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Stjepanu Čaljkušiću, odvjetniku u Podstrani, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-550/2024 od 25. studenog 2024., 8. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-550/2024 od 25. studenog 2024. potvrđuje.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-550/2024 od 25. studenog 2024. pod točkom I. izreke ukinut je u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika mr.sc. Vlade Madunić iz Splita poslovni broj Ovrv- 38437/2022 od 18. siječnja 2023. u cijelosti, te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Pod točkom II. izreke tužitelj je obvezan nadoknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak u iznosu od 125,00 EUR u roku od 15 dana.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako je njegovo ovlaštenje za naplatu pričuve ne proizlazi iz međuvlasničkog ugovora već iz činjenice da se radi o zgradi koja se nalazi pod njegovom prinudnom upravom. Navodi da je tuženik vlasnik nekretnine – poslovnog prostora za koji nije podmirivao pričuvu u utuženom vremenskom periodu. Ističe kako sud navodi da samo Ugovor o darovanju zaključen u formi sudskog zapisnika ili javnobilježničkog akta može biti valjana osnova za stjecanje prava vlasništva a da pritom sud ne utvrđuje u kojem je obliku ugovor sastavljen obzirom nije prihvatio njegov dokazni prijedlog za pribavu ugovora. Smatra kako nije bio u obvezi dokazivati od kojeg momenta se tuženik nalazi u posjedu predmetne nekretnine obzirom tuženik ni u jednome momentu nije osporio da je u posjedu nekretnine u odnosu na koju se potražuje neplaćena pričuva. Navodi da obveza plaćanja pričuve ne tereti samo suvlasnike koji su intabulirani u zemljišnoj knjizi, već tereti i predmnijevane suvlasnike. Predlaže žalbu usvojiti i pobijanu odluku preinačiti.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za platež novčanog iznosa od 346,08 EUR. Tužitelj ovaj iznos potražuje sa osnova nepodmirene pričuve za siječanj, veljaču i ožujak 2021. za poslovni prostor u prizemlju stambene zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica]/zg koja dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (tuženi upisan u zemljišnim knjigama kao etažni vlasnik – E-12).

6. U predmetu nema spora da je tužitelj prinudni upravitelj zgrade u kojoj se nalazi poslovni prostor uknjižene kao vlasništvo tuženika od travnja 2021.

7. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je je li tuženik u obvezi podmiriti utuženu tražbinu, obzirom u utuženom vremenskom periodu nije bio upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik poslovnog prostora.

8. Prije svega valja naglasiti da se u ovom predmetu, obzirom na vrijednost predmeta spora radi o sporu male vrijednosti u smislu odredbe iz članka 458. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP).

9. Prema odredbi iz članka 467. stavak 1. i 2. ZPP-a odluka u sporovima male vrijednosti može se pobijati radi apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka (izuzev povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3.) te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

10. Navedeno znači da je ovaj drugostupanjski sud u potpunosti vezan činjeničnim utvrđenjima prvostupanjskog suda.

11. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tužitelja a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a ni tužitelj u žalbi ne upire da bi bila počinjena neka od ovih povreda.

12. Prvostupanjski sud u postupku utvrđuje kako tuženik nije u obvezi podmiriti utuženu tražbinu jer se tužitelj u zemljišnoj knjizi upisao kao vlasnik nekretnine na temelju Ugovora od 23. kolovoza 2018. tek dana 21. travnja 2021. Obrazlaže kako tuženik nije priložio međuvlasnički ugovor iz kojeg bi proizlazilo da je tuženik kao suvlasnik na popisu suvlasnika predmetne zgrade te niti na neki drugi način nije dokazao obvezu tuženika da podmiruje sredstva pričuve.

13. Obveza plaćanja zajedničke pričuve proizlazi iz odredbe članka 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje ZOVIDSP). Prema odredbi iz članka 90. stavak 1. ZOVIDSP) zajednička pričuva predstavlja namjenski vezanu zajedničku imovinu svih koji su suvlasnici nekretnine, koja je namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšanja nekretnine, te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koji su suvlasnici uplatili temeljem odluke donesen većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud, s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika (stavak 2.). Prema odredbi iz članka 89. stavak 2. ZOVIDSP doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima ako nije drugačije određeno.

14. Plaćanje pričuve proizlazi iz prava suvlasništva na posebnim dijelovima nekretnine, a suvlasništvo se dokazuje izvatkom iz zemljišnih knjiga. Međutim, ukoliko je ostalim suvlasnicima bilo poznato da je došlo do promjene prava vlasništva, tada je pasivno legitimiran i izvanknjižni vlasnik.

15. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda broj Su IV-16/2021-19 od 15. studenog 2021., zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem u sporu radi plateža zajedničke pričuve prodavatelj kao zemljišnoknjižni vlasnik nije pasivno legitimiran, već je legitimiran kupac kojem je kupljena nekretnina predana u posjed, koji je kao suvlasnik naznačen u međuvlasničkom ugovoru, neovisno od toga što je naknadno utvrđeno da je ugovor o kupoprodaji raskinut krivnjom kupca, radi se o obvezama plaćanja zajedničke pričuve dospjele prije nego što je pravomoćno utvrđeno da je ugovor raskinut i u vrijeme kada je kupac posjedujući nekretninu vršio vlasnička ovlaštenja.

16. Analogno primjenjujući ovo pravno shvaćanje na konkretnu pravnu situaciju i po stajalištu ovog drugostupanjskog suda tuženik bi bio pasivno legitimiran za platež utužene tražbine ako je u utuženom vremenskom periodu posjedujući nekretninu vršio vlasnička ovlaštenja.

17. U smislu odredbe iz članka 219. stavak 1. ZPP-a kako to pravilno navodi prvostupanjski sud upravo je na tužitelju bio teret dokaza ove činjenice.

18. Stoga kako tuženik nije u utuženom vremenskom periodu bio upisan u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižni vlasnik poslovnog prostora, te kako iz stanja spisa ne proizlazi da bi se prema ostalim suvlasnicima legitimirao kao vlasnik predmetnog stana, pravilno prvostupanjski sud utvrdio da nije u obvezi podmirenja utužene tražbine.

19. Slijedom svega iznesenog valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu odluku potvrditi na temelju odredbe iz članka 368. stavak 1. ZPP-a, u vezi sa odredbom iz članka 467. ZPP-a.

20. Tužitelj nije uspio sa žalbom to mu ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka (članak 166. ZPP-a).

U Karlovcu, 8. travnja 2025.

Sudac

Vesna Stokrp