Republika Hrvatska
Općinski sud u Kutini
Hrvatskih branitelja 1
44320 Kutina
Poslovni broj: Pn-220/2024.-12.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Kutini po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari tužiteljice CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa odvjetnik Klaudio Čurin iz Zagreba, protiv tuženog HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa punomoćnik NĐ, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane 4. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetnika Bojana Graheka i punomoćnika tuženika GĐ, na temelju članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku ''(Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22 i 114/22., 155/23.- dalje: ZPP-a) 7. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3 isplatiti tužiteljici CĐ iz [adresa] iznos od 1.500,00 € (jedna tisuća i petsto eur), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 10.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
II Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.303,10 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 7.4.2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je tuženik javna ustanova koja ima javne ovlasti te prikuplja i vodi evidenciju o osiguranicima, korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja te obveznicima doprinosa.
Nadalje tužiteljica navodi da podaci koje tuženik vodi u obavljanju svojih ovlasti jesu osobni podaci u smislu odredbe članka 4. alineja 1. Uredbe (EU)-2016/679/Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL EU L119 od 14. svibnja 2016, u daljnjem tekstu: GDPR), a iz čega prema tužiteljici slijedi da je tuženik adresat GDPR-a, kao voditelj obrade i da je pri obradi podataka dužan primjenjivati mjere zaštite prikupljenih podataka prema odredbi članka 24. GDPR-a.
Tužiteljica ima saznanja o neovlaštenom pristupu njenim osobnim podacima od strane službenika zaposlenog kod tuženika, a koji neovlašteni pristup je izvršen u studenom 2023., vjerojatno 20. ili 21. studenog 2023.
U vezi gore navedenog neovlaštenog pristupa njenim osobnim podacima tužiteljica se je obratila tuženiku, te se je tuženik očitovao na navedeni prigovor odgovorom Klasa:009- 01/23-01/9, UR. BROJ: 341-99-01/7-24-8 od 23. siječnja 2024. na način da je priznao da je došlo do povrede osobnih podataka.
Tužiteljica navodi da je osoba koja je neovlašteno pristupila njenim osobnim podacima iste podatke dostavila poslodavcu tužiteljice, a da je poslodavac tužiteljice te podatke dalje koristio kao način pritiska na tužiteljicu kako bi izbjegao propisanu proceduru otkazivanja njezina ugovora o radu odnosno kako bi izbjegao troškove otkaznog roka i otpremnine.
Također tužiteljica ističe da je na opisani način ona pretrpjela izrazitu duševnu napetost izazvanu strahom za vlastitu egzistenciju, ali i nepovjerenjem prema sustavu javnih službi.
Slijedom navedenog tužiteljica potražuje od tuženika naknadu štete u iznosu od 1.500,00 € zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom.
Tuženik navodi da je tužiteljica postavila u tužbi odštetni zahtjev bez bilo kakvih dokaza vezanih za sam štetni događaj, nastanak štete, visinu štete i štetno postupanje samog tuženika kao navodnog štetnika.
Tuženik navodi da se ovdje radi o općim podacima o radniku koje tuženik vodi i razmjenjuje sa poslodavcima, te da je iz same tužbe razvidno da tužiteljica upire na činjenice i okolnosti koje ne mogu biti od utjecaja za nastanak bilo kakve štete obzirom da određeni osobni podaci tužiteljice, koji su navodno dostavljeni njenom poslodavcu, predstavljaju gotovo u cijelosti podatke koje poslodavac o svom radniku je imao ili morao imati u svojim kadrovskim dosjeima i evidencijama.
Ističe se da tužiteljica nije u predsudskom postupku podnijela bilo kakav zahtjev nadležnoj Agenciji za zaštitu osobnih podataka i stoga tuženik smatra da nisu ostvarene ni procesne pretpostavke za naknadu štete, posebice iz razloga jer da nije utvrđena niti povreda prava tužiteljice u mjerodavnom upravnom postupku.
Tuženik navodi da tužiteljica nije priložila uz tužbu nikakve dokaze o bilo kakvom nastanku štete, niti je istu uopće učinila vjerojatnom.
3. Tijekom postupka sud je saslušao tužiteljicu i izvršio uvid u odgovor tuženika Klasa:009-01/23-01/9, UR. BROJ: 341-99-01/7-24-8 od 23. siječnja 2024.
4. Tužbeni zahtjev je osnovan u cijelosti.
5. Tužiteljica je u bitnome iskazala da joj je poslodavac odlučio izvanredno otkazati ugovor o radu navodeći da više nema potrebe za njenim radom i da postoje tri solucije , a jedna od tih solucija je da tužiteljica ode u mirovinu sa 31.12.2023.
Tužiteljica je rekla da joj to ne odgovara i vidjela je da je to naljutilo poslodavca i da je on nekoliko dana imam na svom računalu ime i prezime jednog djelatnika tuženika. Poslodavac tužiteljice je kao fizička osoba otišao kod tog djelatnika tuženika i od njega je dobio podatke o tužiteljičinu ukupnom radnom stažu i visini njene mirovine. Nakon toga je poslodavac tužiteljice počeo vikati na tužiteljicu da je ona obmanula udrugu, prikazao je tužiteljicu pred svim ostalim djelatnicima kao lažljivicu koja sve obmanjuje, a kada ga je upitala što je s njenom otpremninom odgovorio joj je da ona radi 19 mjeseci više nego što je trebala i da je tih 19 mjeseci viška njena otpremnina. Tužiteljica je sa svojim poslodavcem vodila mučne razgovore i on je na tužiteljicu vršio pritisak da ode u mirovinu.
Sve navedeno je kod tužiteljice proizvelo jak stres, nije mogla spavati, morala je uzimati tablete za smirenje, a tužiteljica ima visoki tlak i probleme sa štitnjačom i ne smije se uznemiravati.
Tužiteljica je bila na bolovanju i nakon dva tjedna joj je liječnica sugerirala da se obrati psihijatru, ali je termine kod psihijatra tužiteljica mogla dobiti tek nakon Nove godine.
7. Odredbom članka 5. stavak 1.b GDPR propisano je da osobni podaci moraju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama.
Odredbom članka 24 stavak 1. GDPR je propisano da uzimajući u obzir prirodu, opseg, karakter i svrhu obrade kao i rizike različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurao i mogao dokazati da se obrada provodi u skladu s ovom Uredbom.
Člankom 25. stavak 2. GDPR je propisano da voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kojima se osigurava da integriranim načinom budu obrađeni samo osobni podaci koji su nužni za svaku posebnu svrhu obrade
8. Uvidom u odgovor tuženika na prigovor tužiteljice Klasa:009-01/23-01/9, UR. BROJ: 341-99-01/7-24-8 od 23. siječnja 2024. utvrđeno je da je tuženik u svom odgovoru naveo da je nakon provedene interne analize dostupnih zapisa utvrđeno da je više radnika u navedenom razdoblju vršilo uvid u osobne podatke tužiteljice, pri čemu su tri radnika za to imali poslovno opravdani razlog obzirom da je tužiteljica u tom razdoblju podnijela Zahtjev za pretkompletiranje, a jedan radnik je vršio uvid u podatke tužiteljice iako za to nije imao poslovno uvjetovani razlog.
U navedenom odgovoru se još navodi da navedeno ponašanje radnika tuženika predstavlja izolirani slučaj povrede osobnih podataka, o čemu je tuženik obavijestio i AZOP i da će se protiv radnika poduzeti mjere propisane općim aktima tuženika. Navedeno je također i da kako bi se postigla svijest o potrebi pridržavanja mjera zaštite osobnih podataka da je svim radnicima putem e pošte ponovno poslano upozorenje o potrebi zaštite osobnih podataka.
9. Slijedom gore navedenog nesporno je da je tuženik u svom očitovanju Klasa:009- 01/23-01/9, UR. BROJ: 341-99-01/7-24-8 od 23. siječnja 2024. priznao da je od strane jednog njegovog radnika došlo do neovlaštene obrade podataka tužiteljice i da je to izolirani slučaj povrede osobnih podataka zbog čega je tuženik o istome obavijestio i Agenciju za zaštitu osobnih podataka, te da su o predmetnoj povredi osobnih podataka obaviješteni i svi ostali zaposlenici tuženika, a protiv radnika koji je neovlašteno obrađivao osobne podatke tužiteljice tuženik će poduzeti odgovarajuće mjere.
10. U konkretnom slučaju tuženik kao voditelj obrade podataka nije osigurao zakonitost obrade podataka sukladno članku 6. u vezi s člankom 24. GDPR, te je stoga odgovoran za nastanak štete tužiteljici.
11. Prema odredbi članka 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05. - dalje: ZOO) svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.
Stavkom 2. istog članka ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
12. Prema odredbi članka 1100. stavak 1. ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
13. Iz iskaza tužiteljice nesporno proizlazi da je zaposlenik tuženika dao njenom poslodavcu podatke o njenom ukupnom radnom stažu i podatke o visini mirovine koju bi tužiteljica ostvarila, te se napominje da se ovdje ne radi o podacima koji su inače poznati i dostupni poslodavcu, a kako to pogrešno navodi tuženik u svom odgovoru na tužbu.
14. Isto tako je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da je njen poslodavac dobivši od radnika tuženika gore navedene podatke iste iskoristio vršeći pritisak na tužiteljicu da ode u mirovinu, te ju je pritom vrijeđao i klevetao pred ostalim zaposlenicima.
Zbog ovih okolnosti tužiteljica je bila na bolovanju tri tjedna, te je u konačnici i zasnovala radni odnos kod drugog poslodavca.
Uzevši u obzir sve navedeno sud utvrđuje da je tužiteljica pretrpjela štetu jer je na nju poslodavac vršio pritisak da ode u mirovinu, klevetao ju je pred ostalim zaposlenicima, a što je sve negativno utjecalo na tužiteljicu i njeno zdravstveno stanje štoviše što tužiteljica i inače ima zdravstvenih problema sa štitnjačom i ima visoki tlak, a zbog čega se ne smije dodatno uznemiravati.
Okolnost da je tužiteljica morala pronaći novi posao kod drugog poslodavca je također dodatno utjecao na tužiteljicu i na njeno zdravlje.
15. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade ovaj sud je vodio računa o jačini duševnih boli zbog povrede duševnog zdravlja, te cilju naknade sukladno članku 1100. stavak 2. ZOO.
Uzete su naročito u obzir okolnosti da je na tužiteljicu vršen pritisak da ode u mirovinu, da ju se je vrijeđalo pred ostalim radnim kolegama, da je tužiteljica doživjela ogroman stres i strah na poslu, da je zbog takvog odnosa poslodavca prema njoj morala otići na bolovanje i da joj je njena liječnica sugerirala da ode kod psihijatra, ali da tužiteljica nije mogla u skoro vrijeme dobiti termin kod psihijatra, da tužiteljici više nije bio moguć nastavak rada u udruzi i da je morala pronaći drugi posao i zaposliti se kod drugog poslodavca.
16. Sukladno članku 223. stavak 1. ZPP-a sud utvrđuje da je zatraženi iznos pravične naknade štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.500,00 € osnovan u cijelosti, te je tužiteljici navedeni iznos naknade štete i dosuđen u cijelosti, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja prigovora tuženiku kao dana dospijeća do isplate.
17. Parnični trošak je dosuđen tužiteljici na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a.
Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe 200,00 €, sastava podneska od 23.7.2024. 200,00 €, zastupanja na ročištu od 9.10.2024. 200,00 €, zastupanja na ročištu od 26.11.2024. 200,00 €, na ročištu od 4.3.2025. 200,00 €, PDV-a 250,00 € i sudske pristojbe na tužbu 26,55 € i na presudu 26,55 €.
18. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.
U Kutini 7. travnja 2025.
Sudac
Jasmina Pintarić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave presude.
Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP- a).
Dna
1.Odvjetnik Klaudio Čurin, Zagreb
2.HZMO Zagreb
