REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: P-801/2022-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Ivi Ivanišević Mostovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima ŽTN, Pavlu Peršiću i mr.sc. Veri Glasnović Gjoni, odvjetnicima u Puli protiv tuženog RT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Dinu Čekadi, odvjetniku u Puli, radi uspostave prijašnjeg stanja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti punomoćnika stranaka i tuženog osobno, 7. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku RT da u prizemlju slobodnostojeće stambene zgrada koja se sastoji od dvije stambene jedinice od kojih je jedna smještena u prizemlju, a druga na katu, izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u odnosu na stambenu jedinicu smještenu u prizemlju, uspostavi prijašnje stanje na način da ukloni dograđene tri stepenice širine 140 cm te ukupne visine 56 cm, ukloni balkonska dvokrilna vrata širine 140 cm i visine 210 cm, ugradi dvokrilni prozor u blagovaoni širine 140 cm i visine 140 cm, dozida parapet na fasadnom zidu, ožbuka fasadu i oboji je svjetlo narančastom fasadnom bojom, sve na pročelju prizemlja stambene zgrade upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] te uspostavi stanje prikazano u Snimci izvedenog stanja, broj projekta: 321F od veljače 2020., u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku RT tužiteljici ŽT naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.639,04 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi u bitnome navodi da je suvlasnica u 3/8 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], obiteljska stambena zgrada, gospodarska zgrada, garaža, dvorište uz stambenu zgradu površine 628 m² na adresi [adresa], dok je tuženik suvlasnik u preostalih 5/8 dijela navedene nekretnine. Na toj katastarskoj čestici da je izgrađena slobodnostojeća stambena zgrada koja se sastoji od dvije stambene jedinice od kojih je jedna smještena u prizemlju, a druga na katu, dok su u podrumu smješteni konoba i spremište. Navedenu nekretninu tužiteljica i P o s l . b r . P -

8 0 1 / 2 0 2 2 - 5 5

tuženik da su naslijedili iza pok. oca ĆT koji je preminuo **.**.2015. Tužiteljica od 6. kolovoza 2015., isključivom krivnjom tuženika da nema pristup predmetnoj nekretnini, pa je pokrenula postupak razvrgnuća suvlasništva. Stambena jedinica koja je smještena u prizemlju predmetne stambene zgrade da oduvijek ima poseban ulaz (ulazna vrata) na zapadnom pročelju prizemlja, kako je to vidljivo u Odobrenju za građenje od 15. veljače 1974., investitora ĆT te u Snimci izvedenog stanja, broj projekta: 321F iz veljače 2020., a što je tužiteljici bilo poznato i nakon smrti oca ĆT, pa je tužiteljica ostala iznenađena navodima tuženika RT u postupku razvrgnuća suvlasništva da je to njegov stan i da je dio dvorišta uz vanjsku špinu i klupicu povezan s ulazom u taj stan i da bi mu, u slučaju da taj dio razvrgnućem pripadne tužiteljici, bio onemogućen nesmetan pristup tom stanu u prizemlju, što je ukazivalo na postojanje novo izgrađenog ulaza u stan, a što je kasnije i potvrđeno jer je putem treće osobe 21. veljače 2022. fotografiran taj dio predmetne stambene zgrade, te je tužiteljica utvrdila da je tuženik, bez suglasnosti tužiteljice kao suvlasnice, između ostalih radova, izvršio i građevinske radove probijanja otvora na nosivom vanjskom zidu i zadiranja u fasadu zgrade na sjevernom pročelju kuće na način da je uklonio dvokrilni prozor u blagovaoni, proširio taj prozorski otvor i formirao otvor dvokrilnih balkonskih vrata, te sa tri stepenice premostio pristup iz blagovane te stambene jedinice u prizemlju u dvorište. Tuženik da je predmetne građevinske radove, odnosno preinaku poduzeo bez suglasnosti tužiteljice kao suvlasnice u 3/8 dijela, odnosno protivno njezinoj volji iako se radi o poslovima koji premašuju okvir redovitog upravljanja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnome navodi kako osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice za vođenje ovog postupka jer da tužiteljica nema pravni interes za vođenje ovog postupka, te se ističe prigovor apsolutne nenadležnosti sudova da sude u ovom postupku, budući da uklanjanje eventualno nezakonito izgrađenih dijelova zgrade nije u sudskoj nadležnosti jer da sud ne uklanja eventualno utvrđenu bespravnu gradnju, niti ju utvrđuje. Ne osporava da su parnične stranke suvlasnici predmetne nekretnine s time da u postupku diobe suvlasništva tuženik potražuje da mu se prizna još jedan dio suvlasništva radi izvršenih znatnih ulaganja. Također ne osporava da se u objektu nalaze dvije stambene jedinice, od kojih predmetni stan u prizemlju predstavlja vlasništvo tuženika, koji je u istu ušao 2014. za vrijeme života svojeg pok. oca ĆT i koju je za stanovanje uredio upravo tuženik i u kojem stanuje sa svojom obitelji. U stanu iznad da su živjeli otac i majka parničnih stranaka, sve do svoje smrti. Tuženik da ne koristi cijelu nekretninu, već da koristi čak i manji dio nekretnine od onog koji mu pripada po zakonu i vlasničkom listu, što tužiteljica vrlo dobro zna, pa stoga ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije. Osporava da joj tuženik onemogućava pristup nekretnini. Među strankama da je izvršena faktična dioba na način da tuženik u svojem posjedu i vlasništvu drži donji stan, dio garaže i konobu, kao i veći dio vrta, a sve sukladno želji sada pok. oca stranaka, ĆT, te je djelomična dioba izvršena još za života oca stranaka. Stoga da je tuženik imao pravo raditi preinake u stanu koji je u njegovom vlasništvu i kojeg je uredio za svoje potrebe, odnosno za potrebe njegove obitelji, te tužiteljica nema pravni interes tražiti uspostavu nikakvog stanja, jer je ona isključena iz odlučivanja o stanu u prizemlju; niti ga koristi, niti je u posjedu, niti je ikada bila u posjedu, niti živi u toj nekretnini, niti je u njega uložila išta. Otvaranje balkona od postojećeg prozora da je posao redovne uprave, tako da tuženik kao većinski suvlasnik svakako ima većinu u tome i nije mu potrebna suglasnost tužiteljice, čak i kada stan u prizemlju ne bi bio u njegovom vlasništvu jer da se ne radi ni o kakvim većim radovima, niti o promjeni namjene zgrade, niti o zidanju novog P o s l . b r . P -

8 0 1 / 2 0 2 2 - 5 5

objekta. I sam otac stranaka da je planirao na predmetnom mjestu sačiniti balkonska vrata što je prikazano i u projektnoj dokumentaciji, koja je sastavni dio odobrenja za građenje iz 1974. Konačno navodi kako sukladno sudskoj praksi suvlasnik ne može tražiti uspostavu ranijeg stanja ako se njemu ne onemogućava ili bitno ograničava korištenje nekretnine. Ističe i prigovor zastare.

3. Odgovarajući na navode tuženika tužiteljica navodi kako njezina aktivna legitimacije proizlazi iz čl. 87. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tuženik da je neovlaštenim i nedopuštenim radnjama zašao u zajedničko dvorište, narušio vanjski izgled zgrade, a moguće i ugrozio statiku stambene zgrade. Osporava navode tuženika da je radove izveo sukladno projektnoj dokumentaciji iz 1974. Također ističe kako je iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno da je tuženik navedene radove poduzeo nakon 25. kolovoza 2020. Podneskom od 13. srpnja 2023. tužiteljica je obavijestila sud da je u međuvremenu ušla u suposjed predmetnog stana.

4. Sud je tijekom dokaznog postupka proveo dokaz uvidom u fotografije predmetne nekretnine (list 5,11,58 ), rješenje odsjeka za izgradnju, održavanje i promet, Pododsjek za komunalne djelatnosti od 29.6.2020. (list 7-9 spisa), izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zk Odjel Pula, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 010 spisa), snimku izvedenog stanja (list 12-57 spisa), dio projekta – glavna fasada (list 69 spisa), izvršen je uvid u presudu ovoga suda posl. br. P-1137/2021 (list 93-113 spisa), odobrenje za građenje (list 114-116 spisa), rješenje o izvedenom stanju od 8.9.2020., Klasa: Up/I 361-03/18-07/550, UrBroj: 2168/01-03-05-0425-20-8 (list 134-138 spisa), proveden je uviđaj na licu mjestu, provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Čačiću (list 249-237 i 336 spisa), izvršen je uvid u izvornik spisa odobrenja za građenje broj: 06-II/2-UP/I-146/I-1974 od 15.2.1974., proveden je dokaz saslušanjem stranaka (list 171-173 spisa), izvršen je uvid u spis ovoga suda posl. br. P-313/2021 (list 178-218 spisa).

4.1. Sud je odbio provođenje dokaza dopunski saslušanjem stranaka, uviđajem na licu mjesta i novim građevinskim vještačenjem, kako je to predlagao tuženik na ročištu održanom 20. veljače 2024. budući da za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari nije od značaja je li u međuvremenu i sama tužiteljica vršila kakve promjene na zajedničkim dijelovima nekretnine jer tuženik ima na raspolaganju pravna sredstva kako bi eventualno zaštitio svoja prava kao suvlasnik, dok se u ovom postupku raspravlja samo u okvirima postavljenog tužbenog zahtjeva, sukladno čl. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

5. Nakon ocjene dokaza u smislu čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Predmet spora je uspostava prijašnjeg stanja nekretnine pobliže označene u izreci presude uklanjanjem tri dograđene stepenice i dvokrilnih balkonskih vrata na način da se uspostavi stanje nekretnine kako je ono prikazano na Snimci izvedenog stanja od 2020.

7. Među strankama nije sporno:

P o s l . b r . P -

8 0 1 / 2 0 2 2 - 5 5

- da su parnične stranke upisani suvlasnici predmetne nekretnine koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću, i to, tužiteljica u 3/8 dijela, a tuženik u 5/8 dijela;

- da predmetna nekretnina nije etažirana;

- da je tuženik, nakon što je doneseno rješenje o izvedenom stanju 2020. , sagradio balkonska vrata (na mjestu gdje se ranije nalazio prozor) i stepenice za izlazak iz stana u prizemlju u dvorište;

- da tuženik nije za ove radove tražio suglasnost tužiteljice.

8. Među stranakama je sporno:

- je li sud apsolutno nadležan u ovoj pravnoj stvari;

- ima li tužiteljica pravni interes podnijeti tužbu za uspostavu ranijeg stanja;

- je li tužiteljica aktivno legitimirana;

- je li tuženik pasivno legitimiran;

- predstavljaju li izvršeni radovi poslove redovite ili izvanredne uprave;

- je li tužbeni zahtjev tužiteljice u zastari.

9. U odnosu na istaknuti prigovor apsolutne nenadležnosti suda valja istaći da je odlučivanje o uspostavi prijašnjeg stanja temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV) u sudskoj nadležnosti. Naime, odredbom čl. 39. st.2. ZV-a propisano je da kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga, dok iz čl. 1128. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje: ZOO) proizlazi sudska nadležnost nad zahtjevom za povratom u prijašnje stanje u slučaju nepravog poslovodstva. Prema tome neupitno je da je ovaj sud nadležan odlučivati o povratu u prijašnje stanje kako to tužiteljica potražuje tužbenim zahtjevom.

10. Nadalje, nije osnovan niti prigovor nedostatka pravnog interesa tužiteljice za vođenjem predmetnog postupka jer da je faktična dioba izvršena, te da svaka parnična stranka raspolaže sa svojim dijelom nekretnine na način na koji ona to želi. Naime, pravni interes tužiteljice se ogleda u činjenici što je tužiteljica nesporno upisana suvlasnica u 3/8 dijela nekretnine, pa utoliko ima i zakonsko pravo sudjelovati u upravljanju nekretninom, a koje pravo joj je tuženik uskratio. Pri tom nije odlučno je li izvršena faktična dioba, već je jedino odlučno radi li se o poslovima redovite ili izvanredne uprave s obzirom da se u konkretnom predmetu radi o prenamjeni na zajedničkom dijelu nekretnini (vidi par. 12.8. presude).

11. Sukladno ranije navedenom, tužiteljica je kao suvlasnica aktivno legitimirana podnijeti tužbu u ovom predmetnu, dok je tuženik, kao suvlasnik koji je nesporno izvršio prenamjenu dijela nekretnine na način kako je to pobliže opisano u izreci, pasivno legitimiran.

12. U odnosu na pitanje predstavljaju li izvršeni radovi poslove izvanredne ili redovne uprave valja istaći slijedeće.

12.1. Kako je već navedeno, tuženik je nesporno, bez suglasnosti i dopuštenja tužiteljice, izvršio građevinske radove na nekretnini u suvlasništvu parničnih stranaka na način da je na zajedničkom vanjskom nosivom zidu proširio otvor (prozor) P o s l . b r . P -

8 0 1 / 2 0 2 2 - 5 5

pretvorivši ga u dvokrilna balkonska vrata koja je povezao sa tri stepenice, a kako bi iz stambene jedinice koju koristi mogao izravno pristupiti dio okućnice.

12.2. Člankom 40. st.1. ZV-a propisano je da o poslovima koji se tiču samo redovitog upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova, dok je čl. 41. st.1. istog Zakona propisano da za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje…) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Člankom 41. st. 2. ZV-a propisano je da se u sumnji smatra da posao premašuje okvir redovitog upravljanja.

12.3. Saslušana kao stranaka, tužiteljica je u svojem iskazu u bitnome navela kako je tuženik, njoj nepoznatog datuma ali svakako nakon 2020., u prizemlju predmetne kuće na mjestu gdje je nekada bio prozor postavio balkonska vrata te do njih nadogradio tri stepenice. Navela je da je njoj onemogućen pristup kući, te da nema ključeve niti od jedne prostorije, a za ova balkonska vrata i stepenice da je saznala na ročištu u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice kada je tuženik o tome iskazivao. Tuženik da ima ulazna vrata u svoj stan u prizemlju na zapadnoj strani kuće. Smatra da je za ugradnju ovih balkonskih vrata i stepenica trebao tražiti njenu suglasnost te smatra da je tuženik to napravio kako bi u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice zahtijevao dio dvorišta ispred tih balkonskih vrata. Navodi da je sa tuženikom u svađi i s njim da ne razgovara. U predmetnom stanu u prizemlju da valjda živi njezin brat, a ona da je u roditeljskoj kući živjela do 2005. U prostoriji u prizemlju da su prije bili goli zidovi te pretpostavlja da je to uredio njezin brat kada tamo živi.

12.4. Saslušan kao stranka tuženik je u svojem iskazu u bitnome naveo kako tužiteljica ima ključeve i od portuna i od stana na katu kojeg je koristila njihova pokojna majka. Do 2014. da je sa svojom obitelji bio podstanar, te ga je te godine pozvao pokojni otac da se doseli u ovu kuću i da uredi stan u prizemlju koji je bio u bloketima. On da je kompletno uredio unutrašnjost toga stana od postavljanja električnih i vodovodnih instalacija, pa do pregradnih zidova, pločica, kupatila i dr. Nadalje je naveo kako je točno da je na mjestu prijepornih balkonskih vrata postojao prozor, a on da je u proljeće 2020. na mjesto tog prozora postavio balkonska vrata i tri stepenice. On da je većinski suvlasnik ove nekretnine i to sa 68%, te je odlučio postaviti balkonska vrata jer njemu pripada ovaj stan. S time da nije imao nikakvu namjeru oštetiti tužiteljicu i prisvajati si nešto što mu ne pripada. Po građevinskoj dozvoli iz 1974. da su i predviđena balkonska vrata na prijeporu. On da je sagradio ta balkonska vrata nakon što je doneseno rješenje o izvedenom stanju u postupku legalizacije jer je smatrao da neće nikome smetati. Ta balkonska vrata da mu služe za izlazak na terasu i u tu svrhu da ih i koristi. Tužiteljicu da nije pitao za suglasnost da ugradi umjesto prozora balkonska vrata jer to nije smatrao potrebnim. Ovaj i ostale sporove da je htio riješiti s tužiteljicom te je više puta predlagao tužiteljici da prodaju kuću i podijele novce, ali ona da to ne želi. U stanu u prizemlju da živi sa svojom suprugom i djetetom, a stan na katu da je prazan od kada je majka umrla 2022.

12.5. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima stranaka budući da su o odlučnim činjenicama suglasno iskazivali, te njihovi iskazi nisu u kontradikciji niti sa materijalnom dokumentacijom u spisu.

12.6. Nadalje, uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka sud je utvrdio da je tuženik na predmetnoj nekretnini izvršio slijedeće radove bez suglasnosti tužene: djelomično P o s l . b r . P -

8 0 1 / 2 0 2 2 - 5 5

rušenje postojećeg fasadnog zida na etaži prizemlja kako bi se na mjesto nekadašnjeg prozora stvorio otvor za ugradnju balkonskih vrata, ugradnja dvokrilnih balkonskih vrata sa škurama, zidarska obrada zidova po ugradnji balkonskih vrata, zidarski i tesarski radovi izvođenja vanjskog stepeništa, žbukanje stubišta i polaganje lomljenog kamena na stubište. U naravi je riječ o izvedenom vanjskom stepeništu koje povezuje etažu prizemlja s kotom završenog terena u okućnici te ugrađenim balkonskim dvokrilnim vratima na mjestu nekadašnjeg prozora. Stepenište je izvedeno od ukupno tri gazišta i tri visine. Prosječne dimenzije gazišta iznose 30-33 cm x 140 cm dok je prosječna visina gazišta 25-26 cm. Ukupna visina koja se savladava ovim stepeništem iznosi 56 cm, a ukupna dužina kraka 93 cm. Balkonska dvokrilna vrata izvedena su kao drvena u dimenzijama 140/210 sa ugrađenim sjenilima protiv sunca. Vještak je nadalje naveo kako bi radi uspostave prijašnjeg stanja, koje je ujedno i legalizirano stanje, bilo potrebno ukloniti postojeće stubište, ukloniti dvokrilna balkonska vrata, dozidati parapet na fasadnom zidu i ugraditi prozor. Također, bilo bi potrebno izvršiti manje korekcije na fasadi zgrade u smislu uklapanja detalja fasade u odnosu na prozor. Što se tiče pitanja legalnosti izvršenih radova sudski vještak je naveo kako je predmetna nekretnina građena po građevinskoj dozvoli iz 1974., a legalizirana zbog nelegalne gradnje 2020. Nakon okončanja legalizacije tuženik je, prema osobnom kazivanju, izveo predmetne radove. Neovisno o tome što su izvornom dokumentacijom iz 1974. bila predviđena vrata na predmetnoj lokaciji, činjenica je kako je zatečeno stanje (stanje sa prozorom i bez stepeništa) legalizirano rješenjem o izvedenom stanju 2020. Nelegalnost da se u prvom redu odnosi na izgradnju stubišta za koje se treba obračunati komunalna naknada, a što nije učinjeno legalizacijom. Zbog predmetnih radova da nije moguće etažirati predmetni objekt jer je jedan od temeljnih preduvjeta etažiranja objekta njegova legalnost, dok rješenje o izvedenom stanju zamjenjuje građevinsku i uporabnu dozvolu.

12.7. Sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka budući da je objektivno, stručno i detaljno iskazivao, odgovorio je na sva pitanja stranaka, a primjedbe tuženika nisu ostavile dvojbu u vjerodostojnost njegova nalaza i mišljenja. Naime, u odnosu na primjedbu tuženika kako je pitanje izvanrednih odnosno redovnih poslova pravno pitanje ovaj sud se slaže sa stajalištem tuženika da se uistinu radi o pravnom pitanju. Međutim, vještak je pojasnio da u građevinskom smislu izvedeni zahvati na objektu ne predstavljaju radove kojima bi se stvorila nova zajednička građevinska vrijednost u odnosu na sve suvlasnike već u odnosu na dio zgrade jednog suvlasnika, dok je pravna kvalifikacija ovih radova na sudu.

12.8. S tim u svezi valja istaći kako je i ovaj sud mišljenja da izvedeni radovi postavljanja dvokrilnih vrata na mjestu prozora te izgradnja tri stepenice kako bi stan u prizemlju dobio izravan izlaz na zajedničku okućnicu predstavljaju poslove izvanredne uprave jer se takva radnja ne može smatrati poboljšicom koja bi bila na korist svih suvlasnika. Da je tome tako proizlazi i iz izričaja čl. 41. ZV-a iz kojeg proizlazi da se promjena namjene stvari naročito smatra poslom koji premašuje okvir redovitog upravljanja. U konkretnoj situaciji radi se o prenamjeni dvokrilnog prozora u dvokrilna vrata sa vanjskim stepeništem. Stoga je ovaj sud mišljenja kako ovdje nema uopće sumnje da bi se radilo o poslovima izvanredne uprave, a kada bi takva sumnja ipak postojala tada bi u primjenu došao čl. 41. st.2. ZV-a prema kojem se u sumnji smatra da posao premašuje okvir redovitog upravljanja.

P o s l . b r . P -

8 0 1 / 2 0 2 2 - 5 5

12.9. Ovdje valja istaći kako tuženik ne bi bio ovlašten na poduzimanje ovih radova ni da je izvršena faktična podjela nekretnine jer bi se i dalje radilo o poslovima na zajedničkom dijelu zgrade kojim se vrši prenamjena i za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika.

13. Konačno, odgovarajući na navode tuženika valja istaći da je sud uvidom u izvornik spisa odobrenja za građenje broj: 06-II/2-UP/I-146/I-1974 od 15.2.1974. temeljem zahtjeva pok. oca stranaka ĆT utvrdio da su sukladno izvedbenom projektu glavne fasade bila predviđena dvokrilna vrata na spornom mjestu, i to na način kako to proizlazi iz projekta glavne fasade na listu 69 spisa.

13.1. Nadalje iz snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (list 47 spisa) je razvidno da tijekom postupka legalizacije dvokrilna vrata sa stepenicama nisu bila izvedena već je na prijepornom mjestu bio postavljen dvokrilni prozor. Temeljem takvog stanja je izdano i rješenje o izvedenom stanju Grada Pula – Pola, Klasa: UP/1361-03/18-07/550, Urbroj: 2168/01-03-05-0425-20-8 od 8. rujna 2020.

13.2. Sukladno čl. 33. st.1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) završena zgrada odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra se u smislu posebnog zakona zgradom za koju je izdana građevinska i uporabna dozvola

13.3. Slijedom navedenog tuženik se ne može s uspjehom pozivati na odobrenje za građenje iz 1974. u situaciji kada radovi očito nisu bili izvedeni u potpunosti sukladno projektnoj dokumentaciji temeljem koje je dobiveno odobrenje za građenje i kada je nesporno to odobrenje za građenje, u postupku legalizacije, zamijenilo rješenje o izvedenom stanju iz 2020. Prema tome, u trenutku kada je tuženik odlučio poduzeti radnje promjene postojećeg prozora dvokrilnim vratima i izgradnju stepenica na snazi je bilo rješenje o izvedenom stanju iz 2020., te sve navedene radnje tuženika predstavljaju radnje protivne tom rješenju.

14. Konačno valja istaći da je neosnovan i prigovor zastare budući da iz iskaza tuženika proizlazi kako je on predmetne radove vršio u proljeće 2020., dok je tužiteljica tužbu podnijela 1. ožujka 2022., i to nakon što je 8. veljače 2022. tijekom uviđaja u predmetu ovoga suda posl. br. P-313/2021 saznala da su predmetni radovi izvršeni.

15. Slijedom navedenog valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice na uspostavu prijašnjeg stanja na način da ukloni dograđene tri stepenice, ukloni balkonska dvokrilna vrata, ugradi dvokrilni prozor, dozida parapet na fasadnom zidu, ožbuka fasadu i oboji odgovarajućom bojom, kako je to pobliže označeno i odlučeno u točki I. izreke presude.

16. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. i 155. ZPP-a, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Sud je tako tužiteljici priznao trošak sastava tužbe (250,00 € - Tbr. 7/1), zastupanje na ročištima održanim 20.3.2023., 26.4.2023. i 20.2.2025. (250,00 €, svako ročište – Tbr. 9/1), zastupanje na ročištu odgođenom 13.10.2023. (62,50 € - Tbr. 9/5), sastav obrazloženih podnesaka od 17.1.2023., 2.4.2023., 28.6.2023. (250,00 €, svaki podnesak – Tbr. 8/1), sve sa uključenim PDV-om. Sud je nadalje tužiteljici priznao trošak sudske pristojbe na tužbu (26,54 €) te trošak vještačenja i izlaska suda na uviđaj (800 €).

P o s l . b r . P -

8 0 1 / 2 0 2 2 - 5 5

16.1. Sud tužiteljici nije priznao troškove sastava podnesaka od 17.1.2023., 13.7.2023. i 14.2.2025. budući da ih ne smatra potrebnim za vođenje parnice. Sud također nije priznao tužiteljici troškove odvjetnika za izbivanjem iz pisarnice za vrijeme putovanja na ročišta, kao i troškove prijevoza radi dolaska na ročišta budući da je tužiteljica imala mogućnost opunomoćiti punomoćnike s područja nadležnosti ovoga suda te se stoga ne radi o troškovima koje bi tuženik trebao snositi.

16.2. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

U Rijeci, 7. travnja 2025.

S U T K I NJ A :

Iva Ivanišević Mostovac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužiteljice eKomunikacijom

- pun. tuženog eKomunikacijom