REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj P Ob-248/2017-81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Andreji Mikelić, u parničnom postupku tužiteljice VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ivo Juričko, odvjetniku u OD Juričko & partneri d.o.o. u Splitu, protiv tuženika pod 1) DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i tuženice pod 2) BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku iz Supetra, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene dana 7. veljače 2025., u nazočnosti pun. tužiteljice Jelene Maljković, odvj. u OD Juričko & partneri d.o.o. u Splitu, tuženice pod 2) osobno, i zam. pun. tuženika pod 1) i pod 2) Josipa Ljubičića, odvj. vježb. kod zam. pun. Domagoja Mužića, odvj. u Splitu, a objavljene 7. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stvarna vlasnica za 1/3 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to onog dijela koji je na skici izrađenoj od strane ovlaštenog inženjera geodetske struke Zvonimira Rubića od dana 1. veljače 2023.g. označen slovima K-L- M-N-D-E-H-K i slovima H-E-F-G-H a koja je skica sastavni dio ove presude, pa se ovlašćuje tužiteljica zatražiti i postići u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru uknjižbu prava vlasništva na posebnoj nekretnini, a koja će se po izradi parcelacijskog elaborata i prijavnog lista formirati od tih dijelova nekretnine za 1/3 dijela, uz istodobno brisanje tog prava s imena tužene ad. 2. BŠ za 1/3 dijela. Ova presuda zamjenjuje suglasnost tuženika ad 1. na parcelacijski elaborat i prijavni list kojim će se od dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to onih dijelova koji su na skici izrađenoj od strane ovlaštenog inženjera geodetske struke Zvonimira Rubića dana 1. veljače 2023.g. označeni slovima K-L-M-N-D-E-H-K i slovima H-E-F-G-H, a koja je skica sastavni dio ove presude, formirati posebna nekretnina, i na kojoj će se kao suvlasnici uknjižiti temeljem ove presude tužiteljica za 1/3 dijela i tuženik ad 1. za 2/3 dijela, dok se za više zatraženo preko 1/3 dijela nekretnine tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženicima pod 1) DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2) BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana solidarno naknaditi tužiteljici VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.714,25 EUR-a, sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 24. travnja 2017. tužiteljica navodi da su tužiteljice i tuženik pod 1 bivši bračni drugovi, da je brak sklopljen dana 12. lipnja 1976., razveden pravomoćnom presudom br. P Ob-27/2017 od dana 2. ožujka 2017. Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Supetru. Nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljska kuća s dvorom u [adresa], u zemljišnim knjigama su knjižene kao vlasništvo za cijelo EŠ. JŠ, otac tuženika pod 1 i pod 2 preminuo je dana 16. srpnja 2014. Ostavinski postupak koji se iza njegove smrti vodi kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića pod br. O-197/14 u odnosu na predmetnu nekretninu nije pravomoćno okončan. Na nasljeđivanje iza smrti pok. EŠ su pozvani, kao zakonski nasljednici prvonasljednog reda tuženici pod 1 i pod 2. Na predmetnim nekretninama izgrađena je obiteljska kuća u naravi dvojni objekt. U trenutku zaključenja braka tužiteljice i tuženika pod 1 na predmetnim nekretninama bio je izgrađen samo stari dio kuće. U razdoblju od 1980. do 1982. tužiteljica i tuženik pod 1, kao bračni drugovi su dijelom sredstvima bračne zajednice, a dijelom sredstvima koje predstavljaju posebnu imovinu tužiteljice izgradili novi dio objekta, u naravi prizemlje stan, sa zasebnim ulazom. Predmetni stan tužiteljica i tuženik pod 1 su izgradili uz znanje i suglasnost pok. EŠ, i to s namjerom da izgradnjom oni steknu pravo vlasništva novoizgrađenog objekta radi rješavanja stambenog pitanja. Tužiteljica i tuženik pod 1 su zajedničkim sredstvima, na predmetnim nekretninama izgradili i dimnu kuhinju, kao zaseban objekt površine 10m2, a zajedničkim su sredstvima adaptirali i podrumski apartman u starom dijelu kuće. Na imovinsko pravne odnose tužiteljice i tuženika pod 1 se s obzirom na vrijeme stjecanja nekretnina primjenjuju odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima. Kako imajući u vidu veličinu vrijednost nadograđenog prostora, nastala nova stvar ( zaseban stan) tužiteljica je stekla i odgovarajući suvlasnički dio predmetnih nekretnina, i to baš 1/5 dijela, imajući u vidu njen doprinos. Radi navedenog tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese sljedeću presudu:

" 1. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica za 1/5 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje temeljem ove presude, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na predmetnim nekretninama za 1/5 dijela, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižnog odjela [adresa], uz istovremeno brisanje tog prava s imena upisanog EŠ, a čiji su isključivi zakonski sljednici tuženik ad 1 DŠ i tužena ad2 BŠ.

2. Dužni su tuženici nadoknaditi tužiteljici parnični trošak."

2. Na pripremnom ročištu održanom dana 7. ožujka 2017. tuženici su naveli kako poriču sve navode iz tužbe, da tužiteljica nije nikada u bračnoj zajednici uložila niti jugo paru, a niti hrvatsku lipu u navedene nekretnine te da nikada nije niti sa sredstvima bračne stečevine, a ponajmanje vlastitim sredstvima ulagala u dogradnju, pregradnju ili adaptaciju bilo kojeg dijela čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica]. Predmetnu nekretninu odnosno objekt na istoj je izgradio isključivo prednik tuženika JŠ, odnosno otac tuženika u bračnoj zajednici sa svojom suprugom.

3. U podnesku dostavljenom na ročištu od 17. svibnja 2018. godine tužiteljica je postavila podredni tužbeni zahtjev koji glasi: " Dužan je tuženik ad 1 isplatiti tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, iznos od 230.000,00 kuna, sve za zakonskom zateznom kamatom koja na te iznose od podnošenja tužbe pa do isplate teče po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Na ročištu održanom 7. veljače 2025. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev za isplatu na način da umjesto iznosa od 230.000 kuna traži iznos od 30.526,24 eura, dok u preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostaje neizmijenjen.

3.1. Navedeni zahtjev koji je tužiteljica prvotno označila kao protutužbeni zahtjev, pa potom na pripremnom ročištu održanom 17. svibnja 2018. označila kao podredni tužbeni zahtjev, te konačno na ročištu za glavnu raspravu održanoj 3. rujna 2019. označila kao samostalnim zahtjevom, sud je cijenio kao podredni tužbeni zahtjev jer ga je tužiteljica kao takvog postavila na pripremnom ročištu i jer je sud na tom ročištu utvrdio da će navedeni zahtjev smatrati podrednim zahtjevom. Ukoliko tužiteljica i dalje smatra da bi on trebao predstavljati samostalni tužbeni zahtjev može podnijeti samostalnu tužbu u novom postupku.

4. U podnesku zaprimljenom 11. prosinca 2024. tužiteljica je uredila točku 1. tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja sve sukladno čl. 190. st. 2. i 3. ZPP-a i skici sudskog vještaka Zvonimira Rubića od dana 1. veljače 2024. na način da sada isti glasi: "Utvrđuje se da je tužiteljica VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stvarna vlasnica za ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to onog dijela koji je na skici izrađenoj od strane ovlaštenog inženjera geodetske struke Zvonimira Rubića od dana 1. veljače 2023.g. označen slovima K-L- M-N-D-E-H-K i slovima H-E-F-G-H a koja je skica sastavni dio ove presude, pa se ovlašćuje tužiteljica zatražiti i postići u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru uknjižbu prava vlasništva na posebnoj nekretnini, a koja će se po izradi parcelacijskog elaborata i prijavnog lista formirati od tih dijelova nekretnine za ½ dijela, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika ad.1 za 2/6 dijela i tužene ad.2 za 1/6 dijela. Ova presuda zamjenjuje suglasnost tuženika ad.1 i ad.2 na parcelacijski elaborat i prijavni list kojim će se od dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to onih dijelova koji su na skici izrađenoj od strane ovlaštenog inženjera geodetske struke Zvonimira Rubića dana 1. veljače 2023.g. označeni slovima K-L-M-N-D-E-H-K i slovima H-E-F-G-H, a koja je skica sastavni dio ove presude, formirati posebna nekretnina, i na kojoj će se kao suvlasnici uknjižiti temeljem ove presude tužiteljica za ½ dijela, tuženik ad.1 za 2/6 dijela i tužena ad.2 za 1/6 dijela."

4.1. Vezano za prigovore tuženika glede tako postavljenog tužbenog zahtjeva za istaknuti je da se u konkretnom slučaju ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva, a niti ni o povlačenju dijela tužbenog zahtjeva, već se radi o tome da je tužiteljica uredila tužbeni zahtjev sukladno utvrđenjima vještaka nakon izrađenog nalaza i mišljenja.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom spisa Općinskog suda u Splitu, stalne službe u [adresa] posl. br. O-3719/2017, izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu ZK odjela u [adresa], presude Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Supetru posl. br. P Ob-27/2017 od 2. ožujka 2017., djelomičnog rješenja o nasljeđivanju br. O-197/14 od 30. listopada 2014. donesenog po javnom bilježniku u [adresa] Ervinu Kuzmaniću, molbe za odobrenje stambenog kredita od 25. srpnja 1980., rješenja Općinskog suda u Supetru od 18. rujna 1980. br. Z-689/80, Ugovora o kreditu za stambenu izgradnju od 28. kolovoza 1980., Ugovora o učešću investitora u troškovima uređenja građevinskog zemljišta od 22. srpnja 1980., računa za postavljanje vodovodnog kućnog priključka, otpremnicu za cement, uplatnice za cement, računa Šipad-Commerce, računa poljoprivredne zadruge, zaključnice, obračuna troška za kuću sa kaminom, rješenja od 18. prosinca 1989., Ugovora o kreditu za stambenu izgradnju od 29. siječnja 1980., Ugovora o kreditu za stambenu izgradnju od 1. srpnja 1984., uporabne dozvole od 9. svibnja 1982., rješenja o građevinskoj dozvoli od 22. srpnja 1980., radne knjižice za VŠ, radne knjižice za DŠ, Ugovora o prodaji nekretnina od 29. lipnja 2005., članka iz Slobodne Dalmacije od 23. travnja 2010., podataka o primanjima VŠ, DŠ i BŠ, HZMO-a Područna služba Split, izveden je dokaz očevidom na licu mjesta u K. O. [katastarska općina], pregledom nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka Slavena Runje i Zvonimira Rubića, izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice, tuženika pod 1) i tuženice pod 2) te svjedoka SŠ, AŠ, UŠ, CŠ, MŠ, NŠ, OŠ i LŠ.

6. Na temelju rezultata ovako provedenog dokaznog postupka, na temelju odredbe čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14-dalje: ZPP-a), ocjenom svakoga dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučeno kao u izreci.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.

8. Stranke su popisale trošak postupka.

9. Predmet tužbe je zahtjev tužiteljice da se ista utvrdi vlasnicom za ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], odnosno novog dograđenog objekta. Među strankama nije sporno da su tužiteljica i tuženik pod 1) bivši bračni drugovi koji su u braku bili od 12. lipnja 1968. do 2. ožujka 2017. kada su pravomoćno razvedeni. Također nije sporno da su predmetne nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u trenutku zaključenja braka tužiteljice i tuženika pod 1) uknjižene kao vlasništvo pok. EŠ, oca tuženika pod 1) i tuženika pod 2) te da je na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bila izgrađena obiteljska kuća, tzv. stara kuća.

10. Nije sporno da je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađen objekt sa istočne strane koji se sastoji od prizemnog stana sa zasebnim ulazom te od kamina koji je izgrađen na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Nije sporno da je navedeni objekt koji je predmet ovog spora izgrađen za vrijeme trajanja braka tužiteljice i tuženika pod 1).

12. Nije sporno da je zemljište na kojem je objekt izgrađen vlasništvo pok. EŠ, oca tuženika pod 1) i tuženika pod 2).

13. U postupku je sporno čijim sredstvima je izgrađen novi objekt na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], odnosno predstavlja li isti bračnu stečevinu tužiteljice VŠ i tuženika pod 1) DŠ.

14. U prvom redu se ukazuje sporno pitanje postojanja opravdanoga pravnog interesa tužiteljice za podnošenje ove tužbe i dopuštenosti postavljanja stvarno pravnog zahtjeva.

15. Odredbom čl. 187. st. 1. ZPP-a, propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave, dok je odredbom st. 2. istog članka toga Zakona, propisano da se takva tužba može podići kada je to posebnim propisima predviđeno, kada tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kada tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

16. S obzirom na to da ovom tužbom tužiteljica postavlja zahtjev radi utvrđenja postojanja svojega prava na imovini kojeg je stekla s osnova bračne stečevine i s tim vezanog određenog suvlasničkog dijela, koje je pravo propisano posebnim zakonom, time nesumnjivo postoji opravdani pravni interes tužiteljice za postavljanje tužbenog zahtjeva iz ove tužbe.

17. Ujedno, tužiteljica može u konkretnom slučaju postavljati u tužbi za utvrđenje zahtjev za utvrđenje stvarnoga prava i to prava na imovini s osnova bračne stečevine zahtijevajući utvrđenje suvlasništva na toj imovini u određenom suvlasničkom omjeru jer je bez sumnje riječ o imovini koja je stečena u braku, a ne radi se o ulaganjima u imovinu bračnog druga koja bi se na taj način odnosila na povećanje vrijednosti te imovine ili ulaganjima u njeno održavanje, a što bi tek tada bio razlog za postavljanje obvezno pravnog zahtjeva za isplatu s osnova ulaganja u tuđu imovinu. Ovdje je riječ o objektu (jednoj etaži- prizemlja) kao imovini koja je na taj način nastala kao nova imovina stečena u braku, bez obzira što je taj posebni dio objekta sagrađen na zemljištu koje nije bračna stečevina, pa tužiteljica ima opravdani pravni interes za podnošenje tužbe radi utvrđenja svojeg stvarnoga prava i udjela u tome pravu.

18. Naime, odredbom čl. 20. st. 1. Zakona o osnovnim vlasničkim odnosima („Službeni list“ broj 6/80 i 36/90, ZOVO-a, koji se primjenjuje temeljem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkim odnosima „Narodne novine“ broj 53/91, 92/94, koji Zakon je važio u vremenu od 1. rujna 1980. godine do zaključno 31. prosinca 1996. godine, a koji se ovdje treba primijeniti s obzirom da je ovaj stvarno pravno odnos i stjecanje prava nastupilo u razdoblju od 1980. do zaključno 1982. godine, kada je nesporno objekt izgrađen, odnosno njegov posebni dio, i to prizemlje izgrađeno na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], propisano je da se vlasništvo stječe po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem.

19. S obzirom na to da svoj zahtjev tužiteljica postavlja radi utvrđenja prava vlasništva u određenom suvlasničkom omjeru stečenoga s osnova ulaganja rada i sredstava tijekom trajanja bračne zajednice kao bračnu stečevinu, tada se osnova toga prava ima ispitati po posebnom propisu koji je važio u tom trenutku stjecanja prava i to upravo prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima ( „Narodne novine“ broj 11/78, 45/89 i 59/90 – nastavno ZBPO-a, koji je Zakon bio na snazi od 29. ožujka 1978. godine do 29. prosinca 1998. godine). Sukladno odredbi čl. 287. st. 1. i st. 2. ZBPO-a, udio bračnih drugova u zajedničkoj imovini treba odrediti prema njihovom doprinosu u stjecanju te imovine.

20. Dakle, zajednička imovina bračnih drugova stječe se na temelju rada bračnih drugova, a udio bračnih drugova određuje se ovisno o doprinosu svakoga bračnog druga u njezinu stjecanju, koji je odrediv, odnosno može se odrediti u suvlasničkom udjelu, u kojem slučaju je potrebno isto ocjenjivati sukladno načelu ravnopravnosti doprinosa svakog bračnog druga i to ne samo u materijalnim ulaganjima bilo financijskim bilo ulaganjima putem fizičkog rada, već u svim drugim vidovima doprinosa koji su bračni drugovi imali u zajedničkom kućanstvu, obiteljskoj zajednici i međusobnom uzdržavanju, pomaganju i solidarnosti, te uzdržavanju zajedničke djece i drugih u obitelji uzdržavanih osoba kao i u ostalim poslovima koje su bračni drugovi tijekom braka obavljali, uz uvažavanje slobodne i stvarne volje bračnih drugova, jasno uz ograničenja koja su određena i propisana kogentnim normama.

21. Pregledom spisa Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru pod posl. br. O-3719/17 utvrđeno je da je dana 3. listopada 2017. doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. EŠ, umrlog **.**.2014., te da su njegovim nasljednicima temeljem oporuke Pi-15/12 i ustupa proglašeni BŠ, kćerka ostavitelja za 1/3 dijela te DŠ, sin ostavitelja za 2/3 dijela i to na nekretninama upisanima u K. O. [katastarska općina] br. zk uloška [broj ZK uloška] čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], koje nekretnine su predmetom ovog postupka.

21.1. Iz obrazloženja navedenog Rješenja o nasljeđivanju razvidno je da je ostavitelj pok. JŠ imao dvoje djece iz braka sa GŠ i to sina DŠ i kćerku RŠ udanu BŠ. Ostavitelj je za života sačinio oporuku proglašenu pod posl. br. Pi-15/12 kojom je raspolagao kućom i dvorom kućom u [adresa] na način da ju je ostavio sinu DŠ za cijelo, a nasljednici su se tijekom postupka usuglasili da oporukom obuhvaćena nekretnina nosi oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Kako je među nasljednicima tijekom postupka nastao spor u pogledu valjanosti oporuke ostavitelja, ostavinski postupak je prekinut te je zakonska nasljednica BŠ upućena na parnični postupak protiv brata DŠ. Navedeni predmet se vodio pod posl. br. P-10783/15 te su u navedenom postupku DŠ i BŠ sklopili sudsku nagodbu dana 20. travnja 2017. kojom su se dogovorili oko načina raspodjele ostavinske imovine koja je obuhvaćena oporukom ostavitelja. Tako je sin ostavitelja, DŠ primio nasljedstvo koje ga po poruci pripada iza smrti ostavitelja te nasljedni dio 1/3 predmetnih nekretnina ustupio svojoj sestri BŠ koja je predmetni ustup prihvatila.

22. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige zk odjela [adresa] na dan 21. travnja 2017. utvrđeno je da je JŠ vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] obje ZK uložak br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

23. Pregledom pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Supetru posl. br. P Ob-27/17 od 2. ožujka 2017. utvrđeno je da je razveden brak između FŠ i DŠ, sklopljen dana 12. lipnja 1976.

24. Pregledom Molbe za odobrenje stambenog kredita utvrđeno je da je istu podnio JŠ dana 25. srpnja 1980. Investiciono-komercijalnoj banci s ciljem da mu se odobri stambeni kredit u svrhu nadogradnje obiteljske stambene zgrade, vlasnosti JŠ pok. EŠ iz [adresa].

25. Pregledom Ugovora o kreditu za stambenu izgradnju utvrđeno je da je isti zaključen između Investiciono-komercijalne banke Split i EŠ, pok. EŠ i BŠ RŠ dana 28. kolovoza 1980., kojim se njima odobrava kredit u iznosu od 450.000 dinara te da se odobreni kredit može koristiti jedino za nadogradnju stambene zgrade. Na temelju navedenog Ugovora o kreditu dozvoljena je uknjižba prava zaloga na teret nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZK uložak [broj ZK uloška] K.O.

[adresa], uknjižene vlasnosti EŠ.

26. Pregledom Ugovora o učešću investitora i troškovima uređenja građevinskog zemljišta sklopljenom između općine Brač i EŠ dana 22. srpnja 1980. utvrđeno je da je investitor JŠ korisnik-vlasnik građevinskog zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i da se u konkretnom slučaju radi o neuređenom odnosno dijelom uređenom građevinskom zemljištu te da se investitor obvezuje na ime učešća uređenja troškova predmetnog građevinskog zemljišta isplatiti općini Brač iznos od 1.321 dinar.

27. Pregledom računa za postavljanje vodovodnog kućnog priključka utvrđeno je da je JŠ na ime navedenog troška uplatio iznos od 7.000 dinara Vodovodu Brač.

28. Pregledom otpremnica utvrđeno je da iste glase na EŠ i odnose se na kupnju cementa i građevinskog materijala. Pregledom zaključnice od 27. listopada 1980. utvrđeno je da su kupljena vrata i prozori s griljama na ime korisnika kredita EŠ.

29. Pregledom rješenja Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske od 18. prosinca 1979. utvrđeno je da se umirovljeniku EŠ iz [adresa] odobrava stambeni kredit za zgradu-stan u njegovom vlasništvu u iznosu od 100.000 dinara.

30. Pregledom Ugovora o kreditu za stambenu izgradnju utvrđeno je da je isti zaključen između Investiciono-imovinske banke Split i EŠ dana 29. siječnja 1980. te da se istome odobrava kredit u iznosu od 100.000 dinara za adaptaciju kuće.

31. Pregledom Ugovora o kreditu za stambenu izgradnju utvrđeno je da je isti sklopljen između Splitske banke i GŠ dana 24. svibnja 1984. kojom je istoj odobren iznos kredita od 100.000 dinara te je određeno da se sredstva odobrenog kredita mogu koristiti jedino za popravak stambene zgrade.

32. Pregledom Uporabne dozvole općine Brač od 9. svibnja 1982. utvrđeno je da je odobrena upotreba istočnog dijela stambene zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] odnosno čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to EŠ iz [adresa].

33. Pregledom Rješenja o građevinskoj dozvoli od dana 22. srpnja 1980. utvrđeno je da je ista izdana investitoru EŠ iz [adresa] da na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dogradi prizemnu zgradu sa istočne strane.

34. Pregledom Ugovora o prodaji nekretnina utvrđeno je da je isti zaključen dana 29. lipnja 2005. između VŠ, HŠ, V HŠ i ZŠ kao prodavatelja i Impunitus d.o.o. iz Splita kao kupca kojim ugovorom su prodavatelji prodali kupcu nekretnine upisane K. O. [katastarska općina], otok Brač svaka za ¼ dijela te da je kupoprodajna cijena utvrđena u iznosu od 428.150,00 kuna.

35. Pregledom radne knjižice i podataka HZMO-a za VŠ utvrđeno je da je ista u razdoblju od 16. svibnja 1977. do 15. lipnja 1993. bila zaposlena u Plivi d.o.o., u razdoblju od 25. listopada 1994. do 30. rujna 2000. u trgovačkom obrtu " [obrt]" te od 1. veljače 2013. do 9. srpnja 2014. u Klinčić d.o.o. [adresa], te da je sveukupno ostvarila radni staž u trajanju od 23 godine, 5 mjeseci i 17 dana.

36. Pregledom radne knjižice i podataka HZMO-a za DŠ utvrđeno je da je isti u razdoblju od 22. travnja 1976. do 9. lipnja 1977. bio zaposlen u Jadroliniji Rijeka d.o.o., zatim u Plivi, Jadroliniji Rijeka, kod EŠ, samostalnog privrednika, i kod RŠ (obrt) te da je sveukupno ostvario radni staž u trajanju od 27 godina, tri mjeseca i 27 dana.

37. Na ročištu održanom dana 6. svibnja 2024. izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika pod 1) i 2). Tako se iz iskaza tužiteljice VŠ doznaje kako je staru kuću izgradio svekar davno prije nego što su se ona i tuženik oženili. Oni su 1980. godine krenuli u gradnju novog dijela kuće koji se naslanja na staru kuću te su je gradili do 1982. godine. Navedeni dio kuće ima 70m2 kao i veliku terasu. Kada se gradila hladnjača produljila se i ta terasa. Prvih pet godina braka živjeli su svi zajedno u staroj kući te po rođenju njihove djece trebalo im je više životnog prostora te su se tako odlučili na gradnju nove kuće. Kako su imali novaca tako su i ulagali u gradnju posebice kada je tuženik bio u Borneu i dobro zarađivao. Ona je također radila i davala ono što je zarađivala u gradnju i ulaganje te kuće a financijski su ih pomagali njegovi roditelji. Ne zna točno koliko je utrošeno novaca u izgradnju jer je to tuženik vodio, dok je svekar vodio radove jer je tuženik tada bio ili na brodu ili Borneu. Postoje dvije hladnjače, jedna je služila za duboko zamrzavanja a druga za normalno, te se obje nalaze ispod novog dijela kuće. Sin NŠ je financirao gradnju hladnjače budući da je igrao nogomet u Hajduka te je imao svog menadžera koji ga je financirao. Isti im je dao jedno 100.000,00 DEM za ugradnju hladnjače, a misli da je hladnjača koštala nekih 70.000,00 kn. Sav iznos je utrošen u opremu hladnjače. Što se tiče uređenja stana u novom dijelu sve su zajednički financirali i ulagali. Tuženikova sestra je kazala da se ona neće dirati u taj njihov dio. Tuženik je po razvodu išao živjeti u staru kuću kako bi se brinuo o roditeljima a ona je ostala živjeti u predmetnom stanu. Njen suprug je prvo radio na trajektu, a onda na stranom brodu. Dok je on bio pomorac bila su prosječna primanja, a kada je radio na stranom brodu onda su bila veća. Na Borneu je radio oko dvije godine. Bila su mu velika primanja, oko 10.000,00 do 12,000,00 DEM. Nakon što se vratio iz Bornea, tuženik je kupio brod, te ribario. Tada je zarađivao da se moglo živjeti. Ona je dodatno čistila apartmane pored svojeg posla. U vrijeme gradnje kuće EŠ je imao 4 godine, a NŠ se rodio tek 1982. godine. U kuću su se uselili nakon rođenja NŠ. Vezano za radove na kući svekar je radio radove, a tuženik bi po povratku isplatio oca, što je sve vidjela. IŠ je radio struju, D je radio keramiku, a drugi D je radio građevinu. Svekar i svekrva su davali za gradnju kuće sukladno svojim mogućnostima budući da su bili u mirovini. Na upit je li ona kasnije dizala kredite za gradnju kuće, ista je navela kako je uvijek bila u kreditu. Hipoteka na kuću je bila za ulaganje u brod, u kuću. Ona je prodala dvije ograde koje je naslijedila na zemljištu u Mirci od oca, te je od navedenog iznosa skinula tu hipoteku sa kuće. Njezin svekar je digao kredit 1980. godine jer je morao mijenjati krov na staroj kući. Građevinska dozvola za kuću je glasila na svekra. Sestra tuženika, tužena pod 2 nije živjela u toj kući u vrijeme gradnje nove kuće. Svi zajedno su financirali izgradnju kamina. Na upit kada je putovala sa prijateljicama, ista je navela da je to bilo 1990- tih godina na način da bi nakon napornog ljeta uplatile putovanje na 12 rata i zajednički se družile. Na daljnji upit koliko je zarađivala kada je radila u Favorita, ista je navela da to nisu tada bile loše plaće, to bilo nekih 3.000,00 kn. Na daljnji upit koliko bi dobivali za apartmane, ista je navela nekih 2.000,00 kn. Na daljnji upit kad je radila, tko je brinuo o djeci i davao djeci ručak ista je navela to je bila nona a ona bi preuzela kada bi došla s posla kući. Na daljnji upit je li ona osobno dizala kredite, ista je navela da jest i da je prilikom dizanja kredita potpisivala papirologiju. Nažalost nije sačuvala tu papirologiju, to je bilo davno. Nema niti jednu ispravu o tim kreditima koje je dizala.

37.1. Iz iskaza tuženika pod 1) DŠ saznaje se da su njegov otac i majka digli kredit za gradnju čitave kuće te se 1980. počela graditi nova kuća. Ista je izgrađena 1982. godine. On je na Borneo išao 1983. godine te većinu vremena nije bio prisutan kada se gradila kuća, jer je bio pomorac i često navigavao. Njegov otac je novcem od kredita plaćao majstore za gradnju kuće, ne zna točno koliki je bio kredit, ali misli da bi to bilo danas iznos od 100.000,00 eura i više. Novcem koji je zarađivao je ulagao u kuću sve što je trebalo, kupio je i namještaj koji je tužiteljica dala drugome. Što se tiče hladnjače ista je ugrađena kreditom koji je digao sin EŠ u visini od 80.000,00 DEM. Nije istina da je sin NŠ dao novac za kupnju te hladnjače. Tužiteljica nije ulagala ništa u kuću, putovala je po svijetu, trošila je svoju plaću a znala je posuditi od njegove majke novac, ali nije ga vraćala. Predmetna kuća se sastoji od 70m2 i čini dnevni boravak, kuhinje, dvije sobe, dva wc-a i ogromna terasa, ispod se nalaze dvije hladnjače i veliki podrum. Što se tiče kućice s kaminom, istu je izgradio njegov sin EŠ jer je vrijedan, znao je dovoditi kamen od općine koja je izgorjela. Tuženik je plovio dugi niz godina te je izvrsno zarađivao, posebice kada je bio na Borneu, te je ulagao u kuću. Obje hladnjače se nalaze ispod novog dijela kuće, izgrađene su za vrijeme dogradnje novog dijela kuće. Od 1969. godine je radio kao pomorac te je uvijek bio na stranim brodovima. Primanja na stranom brodu su mu bila izvrsna primanja. Otac je donio odluku o gradnji novog dijela kuće jer su svi živjeli u staroj kući i bilo je potrebno da svatko ima svoj mirni život. Na upit od kojih sredstava je vraćan kredit koji je otac podigao za gradnju kuće, isti je naveo da su ga vraćali roditelji od mirovine, bio je kredit na 20 ili 30 godina s niskim kamatama. Njegova zarada na brodu i na Borneu je uložena u život, hranu, odjeću, opremio je namještajem cijelu kuću, a majci je kupio frižider. Na daljnji upit tko je platio sanitarije u novoj kući, isti je naveo da je otac platio. Njemu je dao novac, on je otišao u Split i platio. Otac je naručio i zatvore za kuću i platio ih. Na daljnji upit tko je plaćao majstore, isti je naveo otac. Na daljnji upit je su li neki njegovi prijatelji radili na kući, isti je naveo da su svi koji su radili na kući bili plaćeni. Na daljnji upit je li njegov otac sastavio oporuku, isti je naveo da jest i da je sve prepisao na njega. On je sam odlučio sestri dati 1/3 stare kuće jer je bio pošten i smatra da je to pošteno i pravedno. Ne želi joj dati dio nove kuće jer u tome nije sudjelovala. Otac mu je kazao da joj da nešto sitno. Na daljnji upit da li je završen ostavinski postupak, isti je naveo da mu sestra želi uzeti sve. Na daljnji upit je li se što ulagalo od 1980. godine u staru kuću, isti je naveo kako se mijenjao krov od stare kuće kad se počela graditi nova kuća. On je održavao i staru i novu kuću, pituravao iznutra i izvana. On je vodio radove vezano za krov i nadgledao radove kad se radila nova kuća, a kad njega nije bilo onda otac. Otac je plaćao majstore. Na upit je li njegova supruga čistila apartmane, isti je naveo da je jedno 10 puta, sve skupa.

37.1. Iz iskaza tužene pod 2) BŠ, sestre tuženika pod 1) saznaje se da su se temelji na dograđenom dijelu kuće krenuli raditi 1979. godine. 1980. godine njezin tata podiže prvi kredit na 100.000,00 hrv. dinara te on radi temelje kuće. Taj kredit je toliko bio mali da je iste godine s ocem podignula veći kredit u Splitskoj banci na iznos od 450.000,00 hrv. dinara. To je bio namjenski kredit na 20 godina za svrhu dogradnje istočnog dijela stambene kuće. Kuća je završena 1982. godine te je dobila uporabnu dozvolu. Navedeni kredit su plaćali tata i ona. Otac i majka su imali solidne mirovine. 1984. godine njena majka je digla kredit u iznosu od 100.000,00 hrv. dinara za završne radove te je ona isplaćivala navedeni kredit. Mama se bavila turizmom te je tako ljeti iznajmljivala staru kuću, za to vrijeme bi se oni preselili u podrum a preko zime bi držala radnike i od toga je financirala dogradnju kuće. Hladnjača je rađena 1999. i to kreditom koji je podigao sin tuženika pod 1 EŠ. To je bio namjenski kredit od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za morski ribolov jer je EŠ bio nosioc morskog obrta. Njezin tata stavlja hipoteku na kuću. Kako se kredit nije plaćao redovito banka sjeda na kuću. Nakon toga njen rođak ĆŠ daje njima novce za spašavanje kuće od ovrhe te ona još dodaje 10.000,00 dinara. Njena majka daje tom rođaku staru kuću u [adresa] i veliku zemlju 1600m2 radi te pozajmice. Tužiteljica nije dala niti centa za spas kuće od hipoteke, dapače, ona je cijelo vrijeme posuđivala novac od njene majke i nije ga redovito vraćala. Ne spori da je radila i zarađivala, ali je često putovala, trošila i nije imala osjećaj za novac. Nije dizala nikakve kredite već je uzimala pozajmice od firme u kojoj je radila. Tužiteljica ništa nije uložila u kuću, a njena majka je prije smrti kazala da je ostao čak nedovršen jedan wc. Njen otac je plaćao radnike te je vodio kontrolu nad radovima. Mama je bila jako pedantna i vodila je evidenciju o svim financijama. ČŠ je bio u Borneu 6 mjeseci 1983. godine, a kuća je izgrađena 1982. godine. Za vrijeme gradnje kuće ČŠ nije navigavao nego je radio sezonski kao dobavljač u odmaralištu Pliva u [adresa]. To su bila prosječna primanja i to samo sezonski. Nakon toga je kupio novi brod. Na upit zašto su se roditelji odlučili radi nadogradnju, ista je navela da su željeli da tužiteljica i tuženik pod 1 imaju svoj stan u kojem će živjeti, a nudilo se i njoj da ona živi s njima. Ona je u međuvremenu dobila stan od firme i odselila se. Na upit gdje je živjela u vrijeme gradnje kuće ista je navela da je živjela sa mamom i tatom u staroj kući, ali je imala i podstanarski stan u kojem nije stala dvije godine. Na upit je li bila prisutna kad se radovi plaćali za kuću ista je navela da je jer je radila sa novcima, radila je u pošti, a kasnije u HEP-u. Završila je sss – ekonomskog smjera. Na upit jesu li njezin brat i FŠ doprinijeli financijski gradnji, ista je navela da nisu, ni jedan ni drugi. Na daljnji upit nakon povratka iz Bornea je li njezin brat pomagao financijski, ista je navela da nije. On je ovisnik o kladionici, a inače je široke ruke, voli popiti, častiti i sl. Na daljnji upit na što su potrošeni novci nakon što se vratio tuženik pod 1) iz Bornea, ista je navela da je kupio brod, zidne ormare i stavio je lamperiju u taj stan.

38. U postupku su saslušani brojni svjedoci pa je tako svjedok SŠ, kazao da je po struci kamenoklesar, da je u pok. barba EŠ radio kamen, odnosno da ga je on angažirao za rad na novoj kući i da je kod njega radio od 14. travnja do 19. travnja 1980. godine. Dok je radio ovih 6 dana kod njih u [adresa] stanovao je kod tete GŠ i kod nje jeo i da mu je ona platila za obavljeni posao. U odnosu na sve druge okolnosti nije se mogao sjetiti niti očitovati. Svjedok AŠ je radio armaturu na staroj kući pok. EŠ između 1960. i 1970. godine te da je on nadograđivao kuću i gradio novu. Svjedok je i tu radio armaturu i opet mu je platio sad pok. JŠ i zapravo je jedino sa njime ugovarao i dogovarao i jedino mu je on plaćao, a njegova bi supruga GŠ skuhala kavu i počastila. Na pitanje suda jesu li djeca EŠ i GŠ ovdje tuženici išta radili, pomagali, plaćali njemu kad se radila nova kuća isti je naveo da kad bi došao na posao gledao je da napravi posao što bolje i kvalitetnije i po mogućnosti što brže pa nije gledao tko se "mota" naokolo. Nije se mogao sjetiti da li je tužiteljica išta pomagala, radila kada se gradila nova kuća. Ovi svjedoci su potvrdili ono što je utvrđeno tijekom postupka a to je da je pok. JŠ gradio novi dio kuće na zemlji čiji je bio vlasnik te da je angažirao radnike za navedene radove.

38.1. Iz iskaza svjedokinje UŠ se saznaje kako nije detaljno upoznata s predmetom, ali može reći da je njen otac bio autoprijevoznik kao i pok. joj muž. Sigurna je da je 1979. godine vršio usluge autoprijevoznika budući da je 1980. godine išao u mirovinu. Njen otac je te godine bio angažiran od strane GŠ i JŠ koji su gradili kuću i kojima je prevozio cement i građevinski materijal. Također GŠ i EŠ su ga uredno i plaćali, a misli da postoje dokumenti o tome jer je GŠ vodila evidenciju o tome. Njen otac muž je nastavio vršiti usluge prijevoza, također je bio plaćen od GŠ i JŠ. Na upit suda kada je njen suprug za njih vršio prijevoz materijala ne može točno to kazati sigurno dok se gradila kuća. Na daljnji upit u kakvim je odnosima sa strankama navodi da je u prijateljskim odnosima sa svima. Na daljnji upit koliko često viđa tužiteljicu ista je navela da nju poznaje ali se ne druže. Na daljnji upit koliko često viđa tuženu BŠ ista je navela da je viđa svaki dan na plaži, ali da ne idu nikad na kavu. Na daljnji upit je li bila ikada u predmetnoj kući odgovara da je bila jedno prije 25 – 30 godina, u jednoj i drugoj, staroj i ovoj dograđenoj. Podrazumijeva da se o njoj radi jer je stara kuća građena kad su tuženici imali 5 – 6 godina, kad su bili djeca. Naime, postoji stara kuća koju je gradio JŠ kad je tek došao iz [adresa]. to je stara kuća, a kad je govorila da su muž i otac vršili usluge prijevoza materijala to se odnosilo na gradnju nove kuće. Na daljnji upit zna li kad je građena kuća ista je navela da je 1979. g., ali ne zna kada je gradnja završena, a možda i nije. Na daljnji upit odakle zna tko je plaćao mužu usluge autoprijevoza ista je bila upoznata sa svim suprugovim poslovima, i njen otac je živio sa njima u kući pa je poznato tko je njega plaćao. Na pitanje otkud joj poznato da je GŠ vodila dokumentaciju o isplati ista je navela da joj je suprug rekao da GŠ sve bilježi na papir. Na daljnji upit gdje je radio DŠ 70 i 80-ih g. navodi da nije sigurna, ali misli da se bavio ribarstvom, a možda je bio pomorac. Iskaz ove svjedokinje sud ne prihvaća kao vjerodostojan jer na početku saslušanja ista navodi kako nije detaljno upoznata sa predmetom spora, a potom točno zna što je zapravo predmet spora navodeći neke činjenice, poput toga da je pok. GŠ vodila dokumentaciju o isplati za radove, koje predmetnoj svjedokinji ne bi trebale biti poznate, kao što nije niti životno da bi joj pok. otac nakon posla pričao o tome tko mu je platio pojedini rad i tko od njegovih klijenata vodi dokumentaciju o plaćanju. Nije bez važnosti ni činjenica da ista je u svakodnevnom kontaktu sa tuženom pod 2) jer se viđaju na plaži, pa se njen iskaz ne može uzeti kao valjan.

38.2. Iz iskaza svjedokinje KŠ, prve rodice tuženika pod 1) i 2) se saznaje da je njoj njena teta GŠ 1979. do 1980. godine rekla kako su digli kredit za gradnju kuće i tada su počeli sa gradnjom. Gradnja je trajala 2 – 3 godine. ČŠ i FŠ tada su bili u braku, a u gradnju su ulagali GŠ i EŠ i najviše GŠ koja je najviše i radila i doprinosila. Ona je držala i podstanare B i kuhala bi i prala, a čistila je i apoteku te dobivena sredstva ulagala u gradnju. Nitko drugi nije ništa doprinosio za gradnju. GŠ joj je ispričala, a osim kredita ona još plaća radnike. Na upit suda ista je navela kako može reći da VŠ nije nikako doprinosila toj izgradnji. Na pitanje je li joj teta GŠ rekla zašto grade novu kuću ista je navela da jest zato da bi se proširili da je može iznajmljivat i poslije su je iznajmljivali. Na daljnji upit je li joj poznato jesu li FŠ i ČŠ bili zaposleni odgovara da je FŠ radila u Favorita, a da se ČŠ bavio ribarstvom, a neko vrijeme je i plovio. Na posebno pitanje gdje su FŠ i ČŠ živjeli nakon izgradnje nove kuće odgovara da su se preselili u novu kuću. Na daljnji upit jesu li EŠ i GŠ bili zaposleni u vrijeme gradnje nove kuće navodi da su već bili u mirovini. Na daljnji upit zna li NŠ ista je navela da poznaje, da je to sin od rođaka i da je zarađivao igrajući nogomet, a da ne zna u kojem periodu je igrao nogomet, bio je dobar u nogometu. Na posebno pitanje gdje je NŠ igrao ista je navela da je igrao u Hajduka. Na daljnji upit da li poznaje tužiteljicu i je li išla vani s prijateljicama odgovara da je poznaje, da je izlazila vani sa prijateljicama, išla je i po kruzerima. GŠ je FŠ davala karticu koju je u početku vraćala, a kasnije više nije zbog čega su se svadile, prestale razgovarati, tako joj je ispričala teta GŠ. Iskaz svjedokinje CŠ, se također ne može prihvatiti kao vjerodostojan jer je ona kao prva rodica tuženika zainteresirana za njihov uspjeh u postupku. Osim toga, ista je čak i protivno iskazima samih tuženika kazala da je pok. GŠ ulagala i u hladnjaču te nije dala objašnjenje otkud joj je poznato da tužiteljica nikako nije doprinosila izgradnji nove kuće.

38.3. Iz iskaza svjedokinje MŠ, nesrodne sa strankama, se saznaje kako je ista radila sa tužiteljicom u Plive s tim da je ona radila u računovodstvu, tako joj je poznato da je ona dizala kredite u nekoliko navrata na neke kraće rokove. Koliko se sjeća njen suprug ČŠ bio je na brodu, a imali su dvoje djece. Njoj je poznato da su do stare kuće u [adresa] koja ja bila vlasništvo Veljkovih roditelja FŠ i ČŠ sagradili za sebe jedan stan, misli dvije sobe, kuhinju, dnevni boravak i veliku terasu i oni su tu nadogradnju odnosno taj stan podignuli na hladnjači koja je od ranije postojala. Koliko zna, oni su to gradili svojim sredstvima od svojih primanja i kredita koje je FŠ podigla. ČŠ je radio i negdje vani koliko se sjeća. Na upit suda ista je kazala da su to nadogradili 1980. godine ili tu negdje. Kasnije su ovom nadograđenom dijelu živjeli ČŠ i djeca što zna jer ih je tu i posjećivala. Jesu li Veljkovi roditelji što pridonosili izgradnji vjeruje da jesu kao što bi svaki roditelj pomagao svom djetetu. Na upit da li je nadograđeni dio zaseban i odvojen od stare kuće ili je spojen odnosno naslonjen na staru kuću ista je navela da nadograđeni dio je naslonjen na staru kuću, ali ima zaseban ulaz sa druge strane. Na daljnji upit da li je prostor hladnjače prije postojao ista je navela kako misli da jest to je zapravo podrum, a kasnije su ga počeli koristit kao hladnjaču i uredili kao hladnjaču "kad su počeli ići na ribe". To je bilo nakon što je izgrađen stan iznad hladnjače/podruma. Na daljnji upit tko je investirao u uređenju hladnjače kazala je da ne zna. Na daljnji upit jesu li oba Veljkova sina ribari ista je navela kako EŠ jest, a NŠ je išao u školu a misli da su išli svi zajedno u ribe. Na daljnji upit zna li čime se NŠ bavio nakon škole odgovara nogometom. Iskaz ove svjedokinje sud prihvaća kao vjerodostojan, životan i logičan jer je ista jasno kazivala o činjenicama koje su joj poznate, nesrodna je sa strankama te nema interesa za njihov uspjeh u postupku, a i njen iskaz je u skladu sa činjenicama utvrđenim u postupku, da su tužiteljica i tuženik pod 1) za vrijeme trajanja braka radili i ulagali sredstva u izgradnju i opremanje novog dijela kuće te da su im roditelji tuženika financijski pomagali.

38.4. Iz iskaza svjedoka OŠ, prvog rođaka tužiteljice se saznaje ju je posljednji put je vidio prije nekih 5-6 godina kada je bio sprovod sina od njene sestre, a povremeno se čuju telefonski. Uglavnom kad se čuju pričaju o bolesti. Ne zna čime se tužiteljica bavila za vrijeme trajanja braka s tuženikom, a o tuženiku zna još manje, naime vidio ga je samo jedanput u životu. Zna da njihov brak nije funkcionirao o čemu mu je pričala tužiteljica, govorila je da ima problema s mužem dok mu nije spominjala nikakve imovinsko pravne odnose. Tako mu nije poznato tko je izgradio kuću koja je predmet spora te ne zna ništa o tome. Zna da su se bavili ribarstvom bio je tu neki obrt, misli da su se svi u obitelji bavili time pomalo te zna da je sin NŠ sada ribar. Inače, njihov sin NŠ je bio velika nada hrvatskog nogometa, te je njega i njegovu obitelj spojio sa menadžerom ŠŠ i ĐŠ. Zna da je bio tu neki menadžerski ugovor, ali ne zna koliko je bilo novaca vezano za ugovor niti da li su isti doprinijeli imovini obitelji NŠ. To je bilo nekih 90- ih godina. Što se tiče predmetne kuće bio je tu jedanput u prolazu te zna da je to kamena kuća s okućnicom, te bi još naveo da mu je tužiteljica jednom prigodom kazala da sav novac od ugovora njenog sina uložen u kupnju hladnjače, ali ne zna da li je ta hladnjača služila za upotrebu u kući ili je to služilo za ribarstvo kojim su se bavili. Jedan dio novca je išao za sređivanje apartmana u toj kući.

38.5. Iz iskaza svjedoka LŠ se saznaje da je on prijatelj sa strankama već 40 godina, zna da su tužiteljica i tuženik pod 1) zajednički stvarali u braku, zajedno ulagali, za stari dio kuće mu nije poznato, ali novi dio kuće su sređivali svojim sredstvima oboje. Sređivali su teracu, sobe, kamin, to je bilo 5-6 godina prije rastave. Ona je radila u tvornici žvakaćih guma dugo, radila je na čišćenju kuća, ne zna kolika je primanja imala. Gdin. ČŠ se bavio ribolovom, radio je kao pomorac kada se taj stan gradio, bio je godinu, dvije dana u Borneu. Samo je tada plovio. Oni su njemu pričali kako će srediti svoj kutak, ali nešto detaljnije ne zna niti bi se miješao u to. Oni su vodili radove vezano za to, nitko drugi tu nije bio. Bila je priča da je mlađi sin NŠ dobio od Hajduka novce i uložio 100.000 maraka u kupnju hladnjače i stroj za pravljenje leda. Tuženicu RŠ poznaje iz viđenja, ne zna u kakvom je bila odnosu s FŠ i ČŠ. Ne zna da li su roditelji od ČŠ ulagali u kuću, ne zna te njihove privatne stvari. Na upit pun. tužiteljice da li mu je poznato jesu li se u isto vrijeme radili radovi na staroj kući kada se radila i nova, isti je naveo kako zna da se mijenjao krov, ali ne zna jeli to bilo prije gradnje nove kuće ili kasnije. Na upit da li je viđao pok. EŠ za vrijeme izvođenja radova, isti je naveo kako ga je viđao jer ga je ČŠ upoznao s njim. On nikad nije spominjao da bi financirao taj objekt. Na upit tko je kuhao meštrima na toj kući, isti je naveo FŠ i stara žena dok je bila živa. Na daljnji upit prije gradnje te kuće što je bilo na tom dijelu zemljišta, isti je naveo kako misli da je tu bio vrt. Na daljnji upit jesu li FŠ i njen suprug bili dobrostojeći kada se radila kuća, isti je naveo kako on ocjenjuje da su oni imali novaca po onome što su mu oni rekli, da će uložiti u svoj kutak jer imaju novaca za ulaganje.

38.6. Iz iskaza svjedoka NŠ, sina tužiteljice i tuženika pod 1), saznaje se da je isti rođen 1982. i od prvog dana života je živio u spornom nadograđenom dijelu koji je sagrađen prije njegovog rođenja. Tu su živjeli majka, otac, brat koji je 1975. godište i on pa sve do pred nekih 7 – 8 g. Majka i otac su zajedno ulagali u tu kuću i zajedno radili. Ispod ovog nadograđenog dijela nalazi se hladnjača koji je zapravo ranije bila podrum. Oni bi znali ljeti preselit u taj podrum, a stan bi iznajmili turistima. Tako je bilo početkom 90-ih godina, a podrum je preuređen oko 2000. g, jer su se tada otac i njegov brat počeli baviti ribolovom, odnosno i ranije su se pri time pribavili, ali sada nešto više. Na upit suda tko je uložio sredstva u uređenje hladnjače može reći da ih je većih dijelom uložio on, naime on se bavio nogometom pa su majka i otac dobili sredstva od čovjeka koji je ulagao u igrače i ta sredstva uložili u uređenju hladnjače kao i sredstva iz kredita koje je netko od njih digao ne zna točno tko, ali su ga vraćali zajedno. Na pitanje suda za koji klub je igrao nogomet početkom 2000. isti je naveo kako je igrao u Hajduku, poslije u Šibeniku, a kasnije je išao vani igrat vani u Italiju u treću ligu. Na daljnji upit da li je ikad čuo da bi između njegove bake i djeda s jedne stranke i majke i oca s druge bilo govora o vlasništvu ovog nadograđenog dijela isti je naveo kako se zapravo uvijek nekako suptilno govorilo da je to njihovo, a ova stara kuća od bake i djeda da će se nakon njihove smrti dijeliti između njihove djece tj. njegovog oca i tete. Na upit može li precizirati što su to majka i otac u kuću radili odnosno ulagali isti je naveo kako su radili sve ono što se u kući radi za redovno održavanje, a osim toga popločali su dvorište kamenim pločama, dali izraditi verandu zatvorenu verandu od 30 – 40 kvadrata, koja je iznad one hladnjače te redovna održavanja u kući, ali za sve to nisu nikad morali nekoga pitati. Na daljnje pitanje je li čuo da bi se ikad u obitelji pričalo tko je financirao izgradnju tog nadograđenog dijela isti je naveo da zna da su nona i nono pomagali financijski izgradnju, ali nikad nije bilo govora o tome da su nono i nona gradili. Na daljnji upit je li ikad bio prisutan razgovoru djeda i bake i svojih roditelja, a koji bi se odnosio na pitanje financiranja izgradnje tog nadograđenog dijela isti je naveo da nije te dodaje, da zna da mu je otac bio pomorac u tom periodu pa da je ulagao sredstva u izgradnji objekta, da se tako pričao kad je bio mali. Sjeća se da mu je njegov otac pričao da je tada bio na Borneu i da je zaradio pa to ulagao u nadogradnju. Majka je čuvala njega i brata kod kuće, a misli da je i tada isto radila, svakako zna da je kasnije radila u tvornici Pliva kao radnica. Na daljnji upit od čega se sastoji nadograđeni dio gdje je živio isti je naveo to je stan od 60-ak kvadrata i dvorište od cca 70 m2, a stan se sastoji od dvije spavaće sobe, kupatilo i dnevni boravak sa kuhinjom. Ispod stana je podrum odnosno hladnjača, a iznad hladnjače je natkrivena terasa (veranda). Na daljnji upit zna li koliko je novca uloženo u gradnji hladnjače isti je naveo da jedno 50 – 60.000 tadašnjih DEM. Na pitanje koliki dio tog iznosa je on poklonio roditeljima isti je naveo većinu novca, naime, oni su raspolagali sa novcem koji je on zaradio za nogomet, on tek sa nekim manjim dijelom od kojeg je kupio auto fiat punto. Na pitanje je li ikad čuo djeda i baku da bi na bilo koji način govorili čije je vlasništvo predm. nadogradnje isti je naveo da nije to nikad čuo. Na pitanje jeli mu poznato tko je više zarađivao, otac ili majka isti je naveo da bi nekad više zaradila majka, nekad otac, dok je otac bio pomorac da je zarađivao više, a kasnije je majka nakon Plive radila u firmi Gando 014 u Zagrebu, pa je zarađivala više. Na pitanje zna li do koje mu je godine otac "navigavao" isti je naveo do 1990. godine. Na pitanje zna li na koga je bio registriran ribolovni obrt u vrijeme izgradnje hladnjače isti je naveo da ne zna točno da li na oca ili na brata jer se to u više navrata mijenjalo. Jednom je čak i na majku glasio obrt. Na pitanje na koji način su novci od njegove nogometne karijere odnosno transfera bili isplaćeni njegovim roditeljima odnosno da li ih je on njima poklonio isti je naveo da je novac isplaćivao njegov menadžer odnosno agent na njihov račun jer je on tada bio maloljetan i oni su tim novcem slobodno raspolagali. Iskaz ovog svjedoka sud prihvaća kao vjerodostojan i životan. Naime, imenovani je svjedok detaljno i uvjerljivo kazivao o životu svojih roditelja, odnosno čime su se bavili, da su ulagali u predmetnu nekretninu a što mu je poznato jer su mu oni pričali o tome te je osobno svjedočio tome da su radili i privređivali za život. Također je detaljno opisao što su sve njegovi roditelji napravili od radova na nekretnini te je potvrdio kako su dijelom od novaca koje je on zaradio igrajući nogomet, a dijelom od vlastitih sredstava uložili u kupnju hladnjače.

39. Radi utvrđenja i provjere osnovanosti tužiteljičinog stvarno pravnog zahtjeva sud je proveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Zvonimiru Rubiću i stalnom sudskom vještaku za građevinarstvo i procjenu nekretnina Slavenu Runji.

39.1. Sudski vještak Zvonimir Rubić je u svojem nalazu i mišljenju od 1. veljače 2023. izradio skicu mjesta na kojoj je slovnim oznakama označio: Lik- A,B,C,D,E,F,G,A koji na priloženoj skici lista mjesta predstavlja predmetni posjed koji se sastoji od čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (lik na skici označen slovnim oznakama I,J,K,H,I). Lik - K,L,M,N,D,E,H,K na skici lista mjesta predstavlja dograđeni dio položen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne tlocrtne površine 99 m2 i sastoji se od samostalne uporabne cjeline, stana s terasom i podrumom u kojem je hladnjača. Dograđeni dio je prislonjen uz istočnu fasadu H-K "stare kuće" katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

39.2. Sudski vještak građevinske struke TŠ je u svojem nalazu i mišljenju od 11. veljače 2023. utvrdio da je na predmetnim česticama izgrađena: 1. Stambena građevina izgrađena na č. zgr. [katastarska čestica] u grafičkom prikazu označen crvenom bojom i dijelom na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u grafičkom prikazu označen sivom bojom – izgrađena (procjena) oko 1970. godine, katnosti – suteren (podrum) + prizemlje; 2. Dogradnja stambene građevine sa istočne strane izgrađena na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - izgrađena prema Građevinskoj dozvoli Klasa:UP/I-02/4-1263/1-80 od 22.07.1980.g.- u grafičkom prikazu označen zelenom bojom, kao i dio (hladnjača i terasa iznad hladnjače) dograđen bez potrebne građevinske dokumentacije – u grafičkom dijelu označen žutom bojom; i 3. Pomoćna građevina – kamin izgrađen na zapadnom dijelu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez potrebne građevinske dokumentacije – u grafičkom prikazu označen plavom bojom.

39.3. Vezano za utvrđenje od čega se sastoji nadogradnja na podrumu (hladnjači) sa iskazanom vrijednošću nadogradnje stana i hladnjače, odnosno preuređenja podruma u hladnjaču i to građevinsku i tržišnu vrijednost sudski vještak je naveo da se dograđeni podrumski dio sa istočne strane sastoji od radionice i hladnjače sa agregatnicom i da se nadogradnja na dograđenom podrumu (hladnjači) sa istočne strane građevine se sastoji od stambenog prostora sa natkrivenom terasom. U pogledu pitanja da li „hladnjača“ predstavlja konstruktivni element odnosno preinaku i izgradnju u već postojećem objektu ugradnjom termo panela s ugradnjom kompresora sudski vještak je odgovorio da hladnjača u postojećem objektu ne predstavlja konstruktivni element niti izgradnju u već postojećem objektu, te da ugradnja termo panela sa ugradnjom kompresora predstavlja ugradnju opreme u postojećem objektu kojim se mijenja namjena postojećeg prostora iz podrumskog skladišnog prostora u podrumski prostor – hladnjaču.

40. Dakle, uvidom u nalaz i mišljenje predmetnih vještaka sud je utvrdio da predmetna građevina u konkretnom slučaju predstavlja stambenu građevinu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od samostalne uporabne cjeline, stana s terasom i podrumom u kojem je hladnjača. Sud je po provedenom postupku utvrdio da je predmetni objekt, tzv. nova kuća izgrađena za potrebe obitelji FŠ i DŠ, odnosno tužiteljice i tuženika pod 1) budući da su isti po sklapanju braka nekoliko godina živjeli u staroj kući sa roditeljima tuženika te im je radi proširenja obitelji bio potreban veći životni prostor i da svatko ima svoj mir, a što su potvrdile i same stranke u svojim iskazima. U postupku nije sporno da se kuća gradila od 1980. do 1982. godine, dakle za vrijeme trajanja braka tužiteljice i tuženika pod 1) te je sud utvrdio da su u navedenom periodu, a i kasnije tijekom braka i tužiteljica i tuženik pod 1) bili zaposleni i ostvarivali primanja. Tužiteljica je radila kod više poslodavaca i privatno je čistila apartmane, doke je tuženik pod 1) bio pomorac na stranim brodovima, jedno vrijeme je bio na Borneu kada je ostvarivao visoka primanja, a po umirovljenju ribario je i na taj način ostvarivao prihode. Dakle oboje supružnika su imali primanja i po utvrđenju suda ulagali su u izgradnju predmetne kuće. Međutim, tijekom postupka je utvrđeno i da je prednik tuženika, pok. JŠ, otac tuženika podignuo stambeni kredit 18. prosinca 1979. u iznosu od 100.000 dinara sa povoljnom kamatom stopom te 28. kolovoza 1980. zajedno sa tuženicom pod 2) podignuo Ugovor o kreditu u iznosu od 450.000 dinara, a u svrhu dogradnje stambene zgrade te da je novac dobiven od tih kredita utrošen u nabavu građevinskog materijala za izgradnju novog dijela kuće o čemu svjedoče uplatnice u spisu. Spisu također prileži ugovor o učešću pok. EŠ u troškovima uređenja građevinskog zemljišta na predmetnoj nekretnini. Iz stanja spisa je također razvidno da je pok. JŠ sklopio i Ugovor o kreditu dana 29. siječnja 1980. u svrhe adaptacije kuće te da je navedeni kredit utrošen na promjenu krova stare kuće, a što je u skladu sa iskazima stranaka i svjedoka. Jednako tako je i GŠ, majka tuženika sklopila Ugovor o kreditu dana 1. srpnja 1984. u svrhe popravka stambene zgrade, a koji kredit se s obzirom na namjenu i vrijeme sklapanja odnosio također na saniranje njihove stare kuće. Iz navedenog sud zaključuje da je pok. JŠ podignuo kredite za sanaciju stare kuće ali i radi dogradnje nove kuće te je na taj način financijski pomagao sina i nevjestu. Međutim, imajući u vidu nespornu činjenicu da su pok. EŠ i GŠ u trenutku izgradnje novog dijela kuće bili umirovljenici, životno je i logično da sredstva koja su imali nisu bila dostatna za vraćanje podignutih kredita, a s obzirom na vrijednost radova potrebnih za izgradnju i ulaganje u kuću te da su zapravo u financiranju izgradnje kuće pored njih sudjelovali i tužiteljica i tuženik pod 1) i u cijelosti izgradili novi objekt i priveli svrsi dvor ispred kuće, izgradili i verandu i terasu iznad hladnjače. Navedena kuća je građena u svrhu rješavanja stambenog pitanja obitelji tužiteljice i tuženika pod 1), a što proizlazi i iz volje pok. EŠ koji je oporukom navedenu nekretninu ostavio svom sinu DŠ.

41. Tužena pod 2) BŠ je u svojem iskazu priznala da je tužiteljica radila i zarađivala, no osporila je da bi išta i ona i tuženik pod 1) ulagali u kuću, što je jasno s obzirom na njenu poziciju u postupku a u suprotnosti je sa dokazima izvedenim u postupku. Tuženik pod 1) DŠ u svom iskazu je naveo kako je na Borneo išao 1983. godine, da je novcem koji je zarađivao ulagao u kuću sve što je trebalo te da je na stranom brodu ostvario izvrsna primanja. Glede podignutih kredita od strane njegovih roditelja kazao je da su ga oni vraćali od mirovine te da je kredit bio s niskim kamatama. Također je kazao i da je otac naručio i platio zatvore za kuću te da je plaćao majstore, kao i da je tužiteljica za vrijeme trajanja braka dodatno čistila apartmane. Što se tiče tužiteljice, ista tijekom postupka nije dokazala da je podizala kredite odnosno dobivala pozajmice od poslodavca a radi ulaganja u kuću, a što je potvrdila navodeći "da nema niti jednu ispravu o tim kreditima", a također nije niti dokazala da je sredstva dobivena prodajom nekretnina 2005. godine uložila u novu kuću.

42. Nadalje, pregledom ostavinskog spisa Općinskog suda u Split stalne službe u [adresa] pod posl. br. O-3719/2017 sud je utvrdio da je pok. JŠ oporukom predmetnim nekretninama raspolagao u korist tuženika pod 1) DŠ, a koju oporuku je tužena pod 2) BŠ osporila te da su se u ostavinskom postupku tuženici postigli sporazum na način da je DŠ sestri BŠ ustupio 1/3 nekretnina, a on je postao vlasnikom 2/3 predmetnih nekretnina. U svom iskazu tuženik pod 1) je naveo kako je pok. otac oporukom "sve prepisao na njega" te da je on odlučio dati sestri, tuženoj pod 2), 1/3 stare kuće jer je bio pošten i smatra da je to pošteno i pravedno, no da joj ne želi dati dio nove kuće jer u tome nije sudjelovala.

43. Dakle, iz dokaza izvedenih u postupku razvidno je da je tužiteljica radila i privređivala, cijelo vrijeme trajanja bračne zajednice sa tuženikom pod 1), te je svojim radom i zaradom mogla itekako doprinijeti stjecanju i povećanju bračne, zajedničke imovine, konkretno predmetne nekretnine i opremanja iste. Osim toga, treba uzeti u obzir i njenu brigu i rad u obiteljskoj zajednici, odnosno brigu za obitelj i skrb oko mal. djece, a sve imajući u vidu čl. 287. ZBPO-a. Međutim, vezano za doprinos tužiteljice u stjecanju navedene nekretnine sud smatra da je njezin doprinos manji od doprinosa tuženika pod 1) zbog činjenice da je na zemljištu u vlasništvu pok. EŠ izgrađen predmetni objekt i da je isti financijski sudjelovao u izgradnji, a kasnije je tu nekretninu ostavio u nasljedstvo tuženiku pod 1), čime je doprinos tuženika pod 1) veći od tužiteljičinog. Zbog navedenog, ovaj sud drži da je udio tužiteljice u stjecanju predmetne nekretnine iznosi 1/3 dijela, a udio tuženika pod 1) 2/3 dijela, dok tuženica pod 2) nema nikakav udio u stjecanju predmetne nekretnine koje su stranke stekle za vrijeme trajanja braka, već istoj pripada 1/3 dijela stare kuće sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju iza pok. EŠ.

44. Slijedom navedenog, valjalo je djelomično prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao pod točkom I. izreke.

45. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu članka 154. stavak 2. i čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), i u skladu sa Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022, dalje: OT), a imajući u vidu vrijednost predmeta spora (6.636,14 EUR-a). Uzevši u obzir osnov i visinu tužbenog zahtjeva sud je utvrdio da je tužiteljica uspjela sa 83%, a tuženici su uspjeli sa 17% te kada se postotak uspjeha tužiteljice od 83% umanji za postotak uspjeha tuženika od 17% primjenom čl. 154. st. 2. ZPP-a dobije se postotak od 66%, što znači da tužiteljici pripada pravo na naknadu dijela pripadajućeg troška upravo u iznosu koji odgovara postotku od 66% ukupnog troška, vodeći računa da joj pripada naknada troškova za one parnične radnje koje su bile potrebne za vođenje parnice. Tužiteljici bi za slučaj potpunog uspjeha u parnici pripadala naknada za sastav tužbe (Tbr. 7.1.) u visini od 100 bodova, sastava obrazloženih podnesaka od 20.02.2018., 16.05.2018., 4.12.2024. i 11.12.2024. (Tbr. 8.1.) u visini od po 100 bodova, za zastupanje na ročištima (Tbr. 9.1.) u visini od po 100 bodova za ročišta od 7.03.2017., 27.03.2018., 25.09.2018., 16.04.2019., 3.09.2019., 6.05.2024., 8.07.2024., 10.10.2024., 12.12.2024. i 7.02.2025., te 25 bodova za zastupanje na ročištu (Tbr. 9.5.) od 28.02.2020., dakle sveukupno 1.525 bodova što umnoženo sa vrijednošću jednog boda daje ukupan iznos od 3.050 EUR-a, uvećano za PDV iznosi 3.812,50 EUR-a. Navedenom je valjalo pridodati i trošak sudske pristojbe na tužbu i na presudu u iznosu od 300 EUR-a sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018 i 51/2023) što sveukupno predstavlja iznos od 4.112,50 EUR-a. Tužiteljici je valjalo dosuditi 66% iznosa nastalih troškova, odnosno iznos od 2.714,25 EUR-a, koji iznos su tuženici dužni naknaditi tužiteljici. Na navedeni iznos dosuđene su i zakonske zatezne kamate.

46. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 7. travnja 2025.

SUTKINJA

Andreja Mikelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika pod 1) i 2),

- u spis.