REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3181/2022-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužiteljice AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Danijel Papak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. ožujka 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnika stranaka, 7. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, isplatiti tužiteljici AI, OIB: [osobni identifikacijski broj],:

- iznos 2.000,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 19. srpnja 2022. do isplate

- iznos 146,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 19. srpnja 2022. do isplate

- iznos 1.368,70 eura sa zateznim kamatama koje teku od 24. ožujka 2022. do isplate

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se kao djelomično neosnovan zahtjev tužiteljice AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], za isplatu daljnjeg iznosa 1.981,68 eura sa zateznim kamatama koje teku od 19. srpnja 2022. do isplate, u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, naknaditi tužiteljici AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu 577,36 eura sa zateznim kamatama koje teku od 7. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu 15. prosinca 2022. navodi da je zastupana po osiguranici tuženika- GI vodila parnični postupak radi naknade štete pred ovim sudom pod brojem Pn-59/2015. Predmet toga postupka bila je naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti koju je tužiteljica pretrpjela 6. listopada 2014. objavom komentara u rubrici komentari na www.vecernji.hr, ispod teksta pod naslovom '' AI i kći A izašle iz rodilišta, mama izgleda sjajno! Stigao i Goran'' autora VI. U tom parničnom postupku tužiteljicu je zastupala odvjetnica GI. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Pn-59/15-35 od 31. kolovoza 2020. utvrdio da se smatra da je tužba u tome predmetu povučena, sukladno članku 295. st. 2. Zakona o parničnom postupku, obzirom tužiteljica, iako je bila uredno pozvana, nije pristupila na ročište za glavnu raspravu održano 31. kolovoza 2020. godine, svoj izostanak nije opravdala, a tuženik Večernji list d.o.o. se nije htio upustiti u raspravljanje. Tuženik Večernji list d.o.o. je u tome postupku zatražio naknadu parničnog troška te je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-59/15-37 od 21. svibnja 2021. naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku Večernji list d.o.o. parnični trošak u iznosu 10.312,50 kuna.

Tužiteljica dalje navodi da je zbog opisane štetne radnje osiguranice tuženika pretrpjela i štetu u visini 30.000,00 kuna, zbog neostvarene naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i to povrede prava na čast, ugled i dostojanstvo, koju je pretrpjela objavom komentara u rubrici komentari na www.vecernji.hr, ispod teksta pod naslovom „ AI i kćer A izašle iz rodilišta. Mama izgleda sjajno! Stigao i G, a kojim neumjesnim i neprimjerenim komentarima su teško i trajno povrijeđeni dostojanstvo, ugled i čast tužiteljice. Isto tako, tužiteljici je zbog štetne radnje osiguranice tuženika nastala šteta u visini 1.100,00 kuna na ime uplaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru, dr. Gordanu Makariću. Slijedom navedenog, tužiteljica smatra da joj je zbog štetne radnje – propuštanja ročišta od 31. kolovoza 2020. nastala šteta u ukupnom iznosu 41.412,50 kuna, i to 10.312,50 kuna zbog nastalog troška parničnog postupka, 30.000,00 kuna zbog neostvarene naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te 1.100,00 kuna na ime plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja. Obzirom je GI, odvjetnica u [adresa], u vrijeme štetnog događaja kod tuženika imala sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odvjetnika, tužiteljica potražuje naknadu štete izravno od tuženika kao osiguratelja. Slijedom navedenog tužiteljica je predložila sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatiti joj iznos 5.496,38 eura (41.412,50 kn) sa zateznim kamatama koje teku na iznos 1.368,70 eura (10.312,50 kuna) od 24. ožujka 2022. do isplate, a na iznos 4.127,68 eura (31.100,00 kuna) od 19. srpnja 2022. do isplate, uz naknadu parničnog troška s pripadajućim zateznim kamatama, sve u roku 15 dana

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost i visinu zahtjeva. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz naknadu parničnih troškova s pripadajućim zateznim kamatama.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u tužbu iz predmeta broj Pn-59/2015 (listovi 6-9 spisa), zahtjev za objavu isprike (listovi 10-13 spisa), ispis članka objavljenog na www.vecernji.hr s komentarima (listovi 14-24 spisa), rješenje ovog suda poslovni broj Pn-59/2015 (listovi 28-29 spisa), zapisnik od 31. kolovoza 2020. iz predmeta broj Pn-59/2015 (list 30 spisa), potvrdu o ne preuzimanju elektroničkog sudskog pismena (list 331 spisa), rješenje ovoga suda broj Pn-59/2015 od 21. svibnja 2021. (listovi 32-34 spisa), e mail prepisku (listovi 35-36 spisa), odštetni zahtjev (listovi 37-38 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (list 40 spisa), Uvjete za osiguranje odgovornosti odvjetnika (listovi 47-50), priklopljeni spis ovoga suda broj Pn-59/2015 te su saslušani tužiteljica (list 84 spisa) i svjedok ZI (list 85 spisa).

3.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem predložene svjedokinje GI, čije saslušanje je tuženik predlagao na okolnost postojanja mandatnog odnosa, jer je činjenično stanje bilo moguće pravilno i potpuno utvrditi i bez njezinog saslušanja.

3.2. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovanim.

4. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev tužiteljice za naknadu štete za koju tvrdi da joj je nastala propustom u radu njezine punomoćnice u predmetu ovoga suda broj Pn-59/2015, koji je završio presumiranim povlačenjem tužbe.

4.1. Naime, punomoćnica tužiteljice nije pristupila na ročište održano 31. kolovoza 2020. u predmetu koji se vodio pod brojem Pn-59/2015 na koje ročište je bila uredno pozvana. Zbog propuštanja punomoćnice, tužiteljica više nema pravne mogućnosti od štetnika potraživati naknadu štete koju je potraživala tužbom u postupku pod brojem Pn-59/2015, zbog čega od tuženika kao osiguratelja od odgovornosti odvjetničke djelatnosti traži naknadu štete koju bi ostvarila uspjehom u navedenoj parnici te naknadu štete na ime troškova koje je imala tijekom vođenja tog postupka i troškova koje je imala nakon rješenja o presumiranom povlačenju tužbe.

5. Između stranaka nije sporno da je odvjetnica GI policom osiguranja osigurana od nastupa osiguranog slučaja kod tuženika kao osiguratelja.

6. Sporno je postojanje mandatnog odnosa te s tim u vezi osnovanost i visina tužbenog zahtjeva tužiteljice u postupku koji se vodio pred ovim sudom poslovni broj Pn-59/2015.

7. U odnosu na prigovor tuženika iz odgovora na tužbu kojim osporava postojanje mandatnog odnosa treba reći da je uvidom u predmet ovoga suda poslovni broj Pn-59/2015 utvrđeno da je tužiteljica izdala punomoć osiguranici tuženika za zastupanje u tom predmetu (list 5 priklopljenog spisa).

7.1. U svom iskazu tužiteljica je navela da je odvjetnica GI vodila više njezinih postupaka. Kada bi je obavijestila da treba doći na raspravu, ona bi došla, ali nije imala saznanja o svakom ročištu u svakom predmetu. U jednom trenutku odvjetnica ju je obavijestila da ima osobnih problema te da je više neće moći zastupati pa je angažirala drugog odvjetnika, koji je potvrdio da se odvjetnica GI nije pojavila na nekim raspravama, a ona ne zna iz kojeg razloga, jer joj je o osobnim problemima govorila nakon što se to sve dogodilo. Odvjetnicu GI pitala je zbog čega se nije pojavila na ročištima te joj je ona rekla zbog nekih problema u e-komunikaciji, da navodno nije bila uredno obaviještena, iako je naknadno bilo utvrđeno da je bila uredno obaviještena. Ne može se sjetiti kada joj je odvjetnica GI otkazala punomoć, a niti kada je angažirala novog punomoćnika.

7.2. Svjedok ZI iskazao je da je odvjetnica GI zastupala njega i suprugu u medijskim sporovima te im je u jednom trenutku rekla da ih više ne može zastupati zbog privatnih razloga. Novi odvjetnici obavijestili su ih da je nastao problem, misli u dva postupka te su ih obavijestili da su nastali troškovi, jer se odvjetnica nije pojavila na ročištima. Ne sjeća se koje godine im je odvjetnica otkazala punomoć.

7.3. Iz sadržaja priklopljenog spisa proizlazi:

-da je punomoćnica GI pristupila na ročište 11. ožujka 2020., koje je bilo odgođeno,

-da je punomoćnica GI uredno pozvana na ročište 31. kolovoza 2020.

(dostavnica na listu 113 priklopljenog spisa),

-da je rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-59/2015 od 31. kolovoza 2020. utvrđeno da se tužba smatra povučenom,

-da je predmetno rješenje uredno dostavljeno odvjetnici GI **.**.2021.

-da je rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-59/2015 od 21. svibnja 2021. naloženo tužiteljici naknaditi tamo tuženiku parnične troškova u iznosu 10.312,50 kuna u roku 15 dana te

- da punomoćnica GI nije obavijestila sud o otkazu ili opozivu punomoći za zastupanje u tom predmetu.

7.4. Sud je prihvatio iskaze saslušanih tužiteljice i svjedoka kao istinite, jer su oni iskazivali iskreno i uvjerljivo te je sud utvrdio da je odvjetnica GI priopćila tužiteljici da je više ne može zastupati nakon okončanja postupka koji se vodio u predmetu broj Pn-59/2015.

7.5. Dovodeći u vezu iskaze saslušanih tužiteljice i svjedoka ZI te sadržaj spisa Pn-59/2015, sud utvrđuje da je u vrijeme propusta odvjetnice GI da pristupi na ročište 31. kolovoza 2020. ona bila ovlaštena na zastupanje tužiteljice u tom postupku. Dakle, sud je utvrdio postojanje mandantnog odnosa, zbog čega nije na tu okolnost izveo dokaz saslušanjem svjedokinje GI.

8. Svrha osiguranja od odgovornosti odvjetnika je da se isti osigura od slučajeva u kojima je on odgovoran za štetu koja je nastala trećoj osobi u vezi sa obavljanjem odvjetništva, primjerice, određenim propustom kao što je slučaj u ovom predmetu.

9. S obzirom da je predmet osiguranja odgovornost odvjetnika za štetu, koja nastane trećima obavljanjem odvjetništva, valjalo je nadalje utvrditi jesu li ostvarene pretpostavke odgovornosti za štetu, u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje ZOO), odnosno je li tužiteljici zaista nastala šteta te uzročno posljedičnu vezu između propusta i štete te s tim u vezi utvrditi osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva tužiteljice u postupku koji se vodio pred ovim sudom poslovni broj Pn-59/2015.

9.1. Dakle, u ovom postupku tužiteljica treba dokazati uzročno-posljedičnu vezu između štetne radnje (propusta punomoćnice tužiteljice u predmetu ovoga suda broj Pn-59/2015) i štete koja joj je nastala, a koja se manifestira u nemogućnosti ostvarivanja tražbine utužene od strane tužiteljice u predmetu ovoga suda broj Pn- 59/2015 pri čemu je na tužiteljici teret dokaza da je ta tražbina osnovana.

9.2. Stoga u ovom postupku prvenstveno valja ocijeniti bi li tužiteljica uspjela u sporu koju se vodio pred ovim sudom pod brojem Pn-59/2015.

10. Uvidom u spis ovoga suda poslovni broj Pn-59/2015 sud je utvrdio da je navedeni postupak pokrenula tužiteljica protiv tuženika Večernji list d.o.o., radi naknade štete u iznosu od 6.636,14 eura (50.000,00 kuna) zbog povrede prava osobnosti i to povrede časti, ugleda i dostojanstva tužiteljice zbog objavljenih komentara na portalu www.vecernji list.

11. Uvidom u preslike objavljenih komentara sud je utvrdio da je 6. listopada 2014., na novinskom portalu www.vecernji.list objavljen članak s naslovom " AI i kći A izašle iz rodilišta. Mama izgleda sjajno! Stigao i G", ispod kojeg su u rubrici ''komentari“ objavljeni brojni komentari.

12. Kako se prema odredbi čl. 23. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04, 84/11, 81/13, dalje ZM) tužba za naknadu štete može podnijeti najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta počinjena, treba zaključiti da se oštećenik u okviru tog roka mora prethodno obratiti nakladniku radi objavljivanja ispravka sporne informacije kako bi ostvario svoje pravo na podnošenje tužbe za naknadu neimovinske štete u zakonskom roku.

13. Kako su sporni komentari objavljeni 6. listopada 2014., a tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 7. siječnja 2015. (čl. 112. st. 2. i 3. i čl. 113. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 - čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 - Rješenje USRH, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), uz prethodno obraćanje tužiteljice tuženiku u smislu odredbe čl. 22. st. 2. ZM-a (5. studenog 2014.), sud je utvrdio da je tužba tužiteljice u postupku koji se vodio pod brojem Pn-59/2015 bila dopuštena i pravovremena.

14. Uvidom u preslike objavljenih komentara sud je utvrdio da je 6. listopada 2014., na novinskom portalu www.vecernji.list objavljen članak s naslovom " AI i kći A izašle iz rodilišta. Mama izgleda sjajno! Stigao i G", ispod kojeg su u rubrici ''komentari“ između ostalih, objavljeni slijedeći komentari "ovo je žešći cirkus“, „ V i mladi ZI žive od Goranovih para…tko je ovdje lud“, „samo da se ne pojavi neka udruga koja će tražiti da se legalizira brak utroje“, „E, Z, Z koga si ti ženio! Gdje ti je pamet bila“, „Ovdje definitivno nešto nije u redu…Jel taj mali uopće otac tog djeteta?“, „Kaj je ovo tko tu s kime?“, „Bolesno! Bitno je da je stigao vizažist i frizer. Sretan par? Zar nije trio?“, „Zar nije G prvi uzeo malu P. I čija je ona, Vlahina ili Goranova ili pola-pola? Ova AI mi je uvijek izgledala „aus vinklo““, „Teški bolesnici“, „Žena prezira vrijedna..pa zapitaju li se kada takvi ljudi, tko sam, gdje idem, što sam postigao do sada, što prenosim djeci, koliko napredujem duhovno, kakav dojam ostavljam o sebi…“, „VL-prešli ste svaku mjeru minimalnog dobrog ukusa i izvješćivanjem o međunožnim aktivnostima ove potpuno beznačajne sponzoruše“, „Sorry, ali AI nikada, baš nikada nije izgledala sjajno. Jednostavno ima preružno lice“, „ok, AI je ona koju je PI ostavil, kad mu je bilo već dost da ga novinari slikaju svakih par dana s novi (prirodnim) komadom“, „Koliko je samo danas mama sa svojim bebama izašlo iz rodilišta u Hrvatskoj, a vi nam servirate sponzorušu“, „Mislim da se ovdje radi o veselom trojcu bez kormilara. Ljudi su malo kinky..“, „Tko tu koga“, „Ajme cirkusa..ovaj mali ni ne zna da je postao tata..pa njemu još treba tata..to je onda vjerojatno G“, „U stilu „rvatskih“ sapunica. Svak sa svakim. Sad još njih dvoje trebaju usvojiti nekakvo čeljade i preseravanje će biti potpuno“, „Čista perverzija, ovdje se ne zna tko je kome što, čije dijete, uloga Zfinancijera. V pametno očito zna što radi, mladi ljubavnik, bivši financira tu lakrdiju od veze“, „Ne razumijem zašto osuđujete G. Možda je čovjek, jednostavno sretan da je ZI preuzeo brigu koju je on prije mučio…!“ i slično.

15. Ovakvi komentari, prema shvaćanju ovoga suda, jesu objektivno podobni narušiti dostojanstvo, čast i ugled tužiteljice, obzirom da su u komentarima sadržani prijekor, prijezir, impliciraju trosmjerne odnose između tužiteljice, njezinog partnera te bivšeg bračnog partnera, ponižavajući su, omalovažavaju tužiteljicu, umanjuju njezin ugled i dovode je u negativan kontekst koji tužiteljicu u široj javnosti izlažu poruzi i ismijavanju te njezinu životnu situaciju prikazuju na podrugljiv način, lišen poštovanja prema tužiteljici i njezinim životnim izborima te povređuju njezinu privatnost pa predstavljaju objektivno protupravnu štetnu radnju koja je u uzročnoj vezi s nastupjelom štetom koju je pretrpjela tužiteljica.

16. Činjenica povrede časti, ugleda i dostojanstva te postojanje, trajanje i intenzitet s tim u vezi pretrpljenih duševnih bolova tužiteljice utvrđena je izvođenjem dokaza saslušanjem tužiteljice i svjedoka ZI, koji su u svojim iskazima životno i okolnosno uvjerljivo iskazivali o posljedicama koje je objava spornih komentara imala na duševni mir tužiteljice.

17. Tužiteljica je u svom iskazu navela da su objavljeni komentari bili ponižavajući, vulgarni, njezino dostojanstvo kao žene, majke i osobe sveli su na vrlo nisu razinu. Tako su komentirali primjerice njezine "međunožne aktivnosti", da li se uopće zna tko je otac, pisali da su imali seks u troje. Navodi o tome da bi gospodin PI stigao kada je izlazila iz bolnice uopće nisu istiniti te su po njezinom mišljenju objavljeni samo kako bi izazvali interes javnosti. Sjeća se da ju je majka obavijestila o članku i komentarima i da je cijela njezina obitelj bila potresena i van sebe. Oni svi funkcioniraju u društvu i imaju prijatelje i susjede koji su im postavljali pitanja o objavljenim informacijama i komentarima. Ona je u potpunosti bila van sebe. Osjećala se posramljeno, imala je napadaje panike, bilo ju je sram izaći na cestu, bila je nervozna, razmišljala o tome kako je drugi ljudi doživljavaju. U tom periodu čak je uzimala sredstva za smirenje. Odnos sa životnim partnerom bio je tada loš te se nije mogla posvetiti tek rođenoj kćeri, a niti brinuti o dvoje starije djece. Sve u svemu osjećala se jako loše. Ima uski krug prijatelja te su joj svi slali linkove i obavijesti o tom članku i komentarima i postavljali pitanja. Sa njima je komentirala objavljene komentare. Jako brzo vratila se poslu, jer je tada radila na način da je mogla održavati online sastanke te nije morala biti u uredu cijelo radno vrijeme. Kolege bi joj rekli da se prije sastanaka komentirao članak, Goranov dolazak pred bolnicu te objavljeni komentari. Osjećala je sram, a ljudima je to bilo zanimljivo i svi su to komentirali.

18. Sud je iskaz tužiteljice prihvatio kao istinit u dijelu u kojem je ona iskazivala o načinu na koji je trpjela štetu, jer je isti životno i logično uvjerljiv, ona je opisala situacije u kojima se našla nakon objave komentara u svom privatnom životu, u odnosu sa članovima obitelji i prijateljima kao i neugodnosti koje su je zadesile u poslovanju uslijed objave članka.

19. Osim toga i svjedok ZI u svom je iskazu (list 85 spisa) potvrdio navode tužiteljice iskazujući da se radilo o gnjusnim komentarima ispod objavljenog članka, zbog kojih je njegova supruga pokrenula postupak radi naknade štete. U komentarima se dovodi u pitanje njen moral, moral cijele njihove obitelji te ih prikazuju kao nakaradnu zajednicu. Eksplicitno se govori o njemu kao njezinom suprugu, te o njoj i bivšem suprugu i o svima njima kao sudionicima nekog poligamnog odnosa. Dovodi se u pitanje očinstvo njihovog zajedničkog djeteta. I sam naslov je takav da daje ljudima platformu za razno razne komentare. Objavljeni komentari nisu dobro utjecali na njihov odnos. Bili su u razdoblju kada im je trebalo najviše mira i pažnje te su se trebali fokusirati na roditeljstvo, a svako malo od obitelji i prijatelja stizali su screenshotovi i pitanja da li vide što se piše i komentira. To je sve jako loše utjecalo na AI, a i na njihov odnos koji se zbog toga u tom razdoblju pogoršao. Zbog mišljenja ljudi zazirali su od javnih kontakata sa poslovnim partnerima. AI se dosta povukla u sebe te čak zatražila psihološku pomoć, a u jeku toga svega koristila je tablete za smirenje. Sjeća se da je AI imala poteškoća u poslovnom životu i to kako sama sa sobom u smislu kontakata sa poslovnim partnerima tako ju je mučilo kako je percipiraju poslovni partneri, a koliko se sjeća došlo je i do otkaza nekih poslovnih suradnji. Zbog proteka vremena ne može se sjetiti i citirati neke komentare, ali sjeća se na koji način su bili intonirani članak i komentari. Sjeća se da je bilo komentara u smislu da ih se treba dati u kamenolom, dati im čekić i da to radimo.

20. Imajući na umu iskaze tužiteljice i saslušanog svjedoka ZI, sud je stekao uvjerenje da je tužiteljica dokazala psihičku traumu koju je pretrpjela uslijed objave spornih komentara.

21. Zakon o elektroničkim medijima ("Narodne novine", broj 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13 - dalje: ZEM), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje s obzirom da su komentari objavljeni 6. listopada 2014. na internetskom portalu tuženika za razliku od Zakona o elektroničkim medijima ("Narodne novine", broj 111/21 i 114/22), koji je stupio na snagu 11. listopada 2022., nije propisivao odgovornost pružatelja elektroničke publikacije za sadržaj koji objavljuju korisnici kao ni registraciju korisnika ni upozorenje na pravila komentiranja.

21.1. No, prema shvaćanju ovog suda komentari korisnika-čitatelja koji se objavljuju u medijskom prostoru nakladnika ne mogu biti izuzeti od pojma informacije iz čl. 2. ZM (prema kojem je informacija "podatak, tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješće, vrijednosni sud ili drugi prilog objavljen u mediju") za koju odgovara nakladnik, iz razloga jer se pojavljuju na domenama web mjesta tuženika. A upravo je nakladnik prema čl. 21. st. 1. ZM dužan naknaditi štetu informacijom objavljenom u mediju.

21.2. Tuženik je ispod teksta spornog članka objavljenog na internetskom portalu stavio čitateljima na raspolaganje forum za raspravu o tom članku. Čitatelji su ispod članka, u to vrijeme bez utvrđenih i za nakladnika obvezujućih pravila komentiranja, mogli anonimno pisati komentara vidljivih svima. Forumom za raspravu tuženik ima cilj privući što više komentare na objavljene članke, jer od toga ima financijsku korist. Kako tuženik radi stjecanja dobiti omogućava objavljivanje komentara na objavljeni sadržaj članka na domenama web mjesta u njegovom medijskom prostoru, to se ne može ekskulpirati odgovornosti za objavljeni sadržaj u komentarima čitatelja.

21.3. Slijedom navedenog, prema shvaćanju ovog suda, komentari trećih osoba ispod objavljenog teksta, kao reakcija na sadržaj objavljenog teksta putem e- portala, predstavlja informaciju u smislu čl. 21. st. 1. ZM zbog koje nakladnik portala odgovara za štetu.

22. Po tužiteljici i svjedoku opisane duševne boli, prema mišljenju ovog suda, opravdavaju naknadu neimovinske štete isplatom pravične novčane naknade pri čemu se ističe da čak i da su komentari eventualno naknadno uklonjeni, to ne utječe na činjenicu da je njihovom objavom tužiteljici nastala šteta, već bi njihovim uklanjanjem tek bio spriječen daljnji nastanak štete.

23. Objava spornih komentara, svakako, prema mišljenju ovog suda, predstavlja objektivno protupravnu štetnu radnju koja je u uzročnoj vezi s nastupjelom štetom koju je pretrpjela tužiteljica, a koju je tuženik dužan nadoknaditi na temelju odredbe čl. 21. st. 1. ZM.

24. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na ugled, čast, dostojanstvo i privatnosti, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) za koju postoji odgovornost nakladnika, tuženika, a za istu povredu, uz ispunjenje pretpostavki iz čl. 1100. ZOO-a, oštećeniku pripada pravična novčana naknada sukladno odredbi čl. 22. st. 1. ZOM.

24.1. Prilikom odlučivanja o visini naknade neimovinske štete sud je, osim o trajanju i intenzitetu pretrpljenih duševnih boli, vodio računa o stupnju odgovornosti nakladnika koji je objavom spornih komentara grubo, bez obzira i ikakvog povoda, predstavio tužiteljicu u difamatornom kontekstu te činjenici da je portal www.vecernji.hr vrlo čitan, uslijed čega su informacije kojima je šteta uzrokovana bile dostupne većem broju čitatelja. Internetski portal lako je dostupan široj javnosti, a komentari na njemu objavljeni mogu trajati godinama, uslijed čega su, komentari kojima je šteta uzrokovana, bile dostupne još većem broju čitatelja.

24.2. Sud je vodio računa i o cilju kojem naknada služi, značenju povrijeđenog dobra, da dosuđena novčana naknada treba predstavljati satisfakciju za stvarno pretrpljenu štetu pa da nije suprotna cilju koji se naknadom želi postići, kao i o tome da tuženik nije provjeravao sadržaj objavljenih komentara što ukazuje na nemar u profesionalnom postupanju.

24.3. Isto tako iz sadržaja spisa ne proizlaze bilo kakve okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da je nakladnik nastojao otkloniti ili barem umanjiti negativne posljedice objavljenih komentara.

24.4. Slijedom svega navedenog, tužiteljici za pretrpljene duševne boli zbog povrede ugleda, časti, dostojanstva i privatnosti informacijama objavljenima u medijima pripada pravična novčana naknada u iznosu 2.000,00 eura. Stoga je tužiteljica prvenstveno pretrpjela štetu u tom iznosu, na ime naknade štete koja bi joj bila dosuđena u predmetu broj Pn-59/2015, dok je s preostalim dijelom zahtjeva u iznosu 1.981,68 eura kao s neosnovanim odbijena.

24.4.1. Odredbom čl. 1103. ZOO propisano je da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate od dana 19. srpnja 2022. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako je zatražila, time da se odluka o visini stope zateznih kamata do 31. prosinca 2022. temelji na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

25. Nadalje, uvidom u priklopljeni spis broj Pn-59/2015 utvrđeno je:

- da je tužiteljica platila iznos 146,00 eura (1.100,00 kuna) na ime predujma za medicinsko vještačenje te

- da je pravomoćnim i ovršnim rješenjem tužiteljici naloženo naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu 1.368,70 eura (10.312,50 kuna).

25.1. U svom iskazu tužiteljica i svjedok naveli su da su u vezi postupaka koji su okončani presumiranim povlačenjem tužbe nastali troškovi.

25.2. Stoga sud utvrđuje da je tužiteljica pretrpjela štetu i naknađivanjem parničnog troška u iznosu 1.368,70 eura, kao i plaćanjem predujma za medicinsko vještačenje u iznosu 146,00 eura.

25.3. Da njezina odvjetnica GI nije propustila pristupiti na ročište 31. kolovoza 2020. tužiteljica bi uspjela u parničnom postupku koji je pokrenula radi naknade štete zbog objavljenih komentara te bi joj tuženik bio u obvezi naknaditi predujam za medicinsko vještačenje u cijelosti (tako VSRH u Rev 660/21 od 14. rujna 2021., Rev 1709/11 od 27. siječnja 2015., Rev-388/00 od 26. kolovoza 2003. i dr.) u iznosu 146,00 eura (1.100,00 kuna).

25.4. Tužiteljici su na iznos 146,00 eura dosuđene i zatezne kamate od dana 19. srpnja 2022. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako je zatražila, time da se odluka o visini stope zateznih kamata do 31. prosinca 2022. temelji na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

16. Uvidom u e-mail korespondenciju (list 35 spisa) utvrđeno je da je tuženik Večernji list d.o.o. izjavio prijeboj međusobnih potraživanja ovdje tužiteljici te je za iznos 1.368,70 eura sa zateznim kamatama koje teku od 21. svibnja 2021. umanjio isplatu na koju je obvezan pravomoćnom presudom u predmetu Pn-1500/18 odnosno Gž-1334/2021.

26.1. Slijedi da je tužiteljica pretrpjela štetu u iznosu 1.368,70 eura, za koji iznos je tuženik umanjio tražbinu koju je bio dužan isplatiti tužiteljici temeljem pravomoćne presude.

26.2. Stoga je tužiteljici dosuđen iznos 1.368,70 eura sa zateznim kamatama od 24. ožujka 2022. kao dana izjave prijeboja, time da se odluka o visini stope zateznih kamata do 31. prosinca 2022. temelji na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

27. Stoga je djelomično prihvaćen, a djelomično odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice te je odlučeno kao u točkama I i II izreke ove presude.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

28.1. Stoga je u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tužiteljica uspjela u sporu sa 82% (prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužiteljica je uspjela sa 64%, dok je u pogledu dokazivanja osnove zahtjeva uspjela sa 100%, dakle ukupno kad se ta dva postotka zbroje i podijele sa dva tužiteljica je ukupno uspjela sa 82%).

28.2. U smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tuženik je uspio u sporu sa 18% (prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspio je sa 36%, time da nije uspio u osporavanju osnove zahtjeva pa kada se ta dva postotka zbroje i podijele sa dva tuženik je ukupno uspio sa 18%).

28.3. Kada se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, slijedi da je tužiteljica u sporu uspjela sa 64% (82%-18%).

28.4. Tužiteljici je prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi priznat trošak sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, zastupanja na ročištu 19. siječnja 2024. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife i zastupanja na ročištu 13. ožujka 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

28.5. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura, te tužiteljici pripada iznos 600,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 750,00 eura.

28.6. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 50,71 eura i za prvostupanjsku presudu u iznosu 101,42 eura.

28.7. Slijedom navedenog, tužiteljici je valjalo dosuditi parnični trošak u sveukupnom iznosu 902,13 eura, odnosno razmjerno uspjehu u sporu od 64%, tužiteljici pripada iznos 577,36 eura.

28.8. Na tako određeni trošak tužiteljici su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

29. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude

U Zagrebu 7. travnja 2025.

Sutkinja

Ana Štimac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćniku tužiteljice

- punomoćnici tuženika