REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Š 5

Poslovni broj: Us I-1681/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidaković, u upravnom sporu tužitelja B4SPORT d. o. o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 99068610032, zastupan po opunomoćenici Lari Denona, odvjetnici u Rijeci, Dolac 9/II, protiv tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Rijeka, Službe sigurnosti plovidbe, Rijeka, Senjsko pristanište 3, OIB: 22874515170, kojeg zastupa službena osoba ŠHO, radi inspekcijskog nadzora, 7. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Rijeka, Službe sigurnosti plovidbe, KLASA: UP/I-342-24/24-03/997, URBROJ: 530-04-5-1-24- 2 od 4. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, točkom 1., naređeno je tužitelju da s neospornog dijela pomorskog dobra, dijela k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na adresi "Glavno gradsko kupalište", lokacija 12., Crikvenica, u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja, kao vlasnik ukloni izvedeni zahvat u prostoru i vrati pomorsko dobro u prvobitno stanje, odnosno da ukloni izvedeni zahvat u prostoru-prizemni objekt ravnog krova kombiniranim pokrovom, površine 9,60 m x 5,00 m, ugostiteljske namjene-bar i restoran Galiot, konstrukcije izvedene od kombinacije drva, lima, stakla, koja je izvedena od više funkcionalno povezanih jedinica na pripadajućim betonskim podestima popločenim keramičkim pločicama, i to: a) kuhinja- tlocrtnih dimenzija 3,70 m x 1,60 m, površine 5,92 m[2] , b) šank i prostor za posluživanje – tlocrtnih dimenzija 6,00 m x 5,00 m, površine 30,00 m[2] , c) vanjski dio terase popločane keramikom natkrivene nadstrešnicom izvedenom od vertikalnih željeznih stupova kvadratnog profila koje nose krovnu konstrukciju pokrivenu limom, tlocrtnih dimenzija 10,40 m x 6,50 m, površine 67,60 m[2] . Točkom 2. naređeno je Gradu Crikvenici da s neospornog dijela pomorskog dobra, dijela k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koje u naravi predstavlja Gradsku plažu Crikvenica, u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja, ukloni izvedeni zahvat u prostoru i vrati pomorsko dobro u prvobitno stanje, odnosno da ukloni prizemnu građevinu ravnog krova, konstrukcije izvedene od gips ploča na betonskim podestima djelomično opločenim keramičkim pločicama, koji se koristio za potrebe ugostiteljskog objekta-bar i restoran Galiot, i to: a) prostor za pripremu-tlocrtnih dimenzija 3,70 m x 2,50 m, površine 9,25 m[2] i b) skladište-tlocrtnih dimenzija 3,70m x 4,80 m, površine 17,76 m . Nadalje, točkom 2. određeno je da su tužitelj i Grad Crikvenica dužni odmah nakon izvršenja naredbe iz točke 1. i 2. izreke tog rješenja, o tome obavijestiti tuženika. Točkom 3. izreke određena je prisilna provedba rješenja, u slučaju da tužitelj i Grad Crikvenica pravodobno ne izvrše dane naredbe ili ih ne izvrše u cijelosti.

2. Navedeno osporeno rješenje je tuženik rješenjem, KLASA: UP/I-342-24/24- 03/997, URBROJ: 530-04-5-1-24-4, od 7. studenog 2024., ispravio na način da u izreci rješenja zbog očite pogreške u pisanju brojeva točaka izreke rješenja, treba umjesto točaka 2. i 3., treba stajati 3. i 4.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti rješenja tuženika od 4. rujna 2024. pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. U tužbi navodi, u bitnome, da tužitelj nije gradio ni postavljao objekte niti je u njihovom posjedu od 2017., zbog čega da ne može biti obveznik njihova uklanjanja. Nadalje, navodi da na provedenom očevidu nije bio prisutan geodet niti je tijelo koje je obavilo inspekcijski nadzor na bilo koji način utvrdilo o kojim nekretninama se radi. Stoga smatra da nije neosporno da se zahvat opisan u točkama 1. i 2. izreke osporenog rješenja nalazi na pomorskom dobru, niti da se radi o nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj ukazuje i da se u obrazloženju rješenja navodi da su zatečeni objekti na dijelu gradske plaže Crikvenica lokacija 16., a da se u izreci rješenja u točki 1. navodi da se radi o lokaciji 12. na gradskoj plaži Crikvenica. Zbog navedenog razloga smatra da postoji proturječnost obrazloženju i izreci rješenja te da je rješenje nerazumljivo i neizvršivo, odnosno da tužitelju ne može biti jasna njegova obveza. Nadalje, tužitelj osporava da se ovdje radi o gradnji te da postoje pretpostavke za donošenje rješenja o uklanjanju zahvata u prostoru zbog gradnje na pomorskom dobru, jer da se ovdje u naravi radi o montažnim objektima, ne o čvrstim objektima, a tuženik da je propustio utvrditi i bitnu činjenicu jesu li zatečeni objekti na bilo koji način trajno povezani s tlom. Nadalje, tužitelj navodi i da mu je osporenim rješenjem naloženo uklanjanje, iako je sam tuženik u obrazloženju tvrdio da on nije graditelj, već da je graditelj trgovačko društvo Kirica d.o.o. Stoga smatra da i kad bi se radilo o gradnji, tada bi se pozivom na odredbu članka 15. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 83/23, dalje: ZPDML) to moglo narediti društvu Kirica d. o. o., odnosno Gradu Crikvenici ako se investitor nije mogao utvrditi. Osim toga, smatra i da navedenom odredbom ZPDML-a nije moguće istovremeno obvezati navodnog investitora gradnje i jedinicu lokalne samouprave. Tužitelj navodi i da je društvo Kirica d. o. o. postavilo dva lako uklonjiva objekta u kojima je obavljalo ugostiteljsku djelatnost, da je u tim objektima ugostiteljsku djelatnost na temelju valjanih rješenja obavljao i tuženik do kraja 2017., a nakon toga da je društvo Tramonto d. o. o. preuzelo ta dva montažna objekta i ugostiteljsku opremu, a kojem bi zbog toga trebala biti određena obveza uklanjanja objekta, kao posljednjem posjedniku koji se koristio objektima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Tužitelj predlaže da se u sporu provede dokaz saslušanjem zakonskih zastupnika tužitelja i trgovačkog društva Tramonto d. o. o. Slijedom navedenog, predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika. Tužitelj potražuje naknadu troškova ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja te dodatno ističe da iz cjelokupne dokumentacije proizlazi da u trenutku obavljanja nadzora ne postoji niti jedna važeća dozvola na nadziranom dijelu pomorskog dobra, niti koncesija koja bi predstavljala pravni temelj za postavljene/izgrađene objekte. Nadalje, naveo je i da se predmetni objekti i dalje nalaze na pomorskom dobru, da je njihov vlasnik tužitelj, da je objektom zaposjeo pomorsko dobro najprije za sebe, a potom za drugoga, a što proizlazi iz Ugovora o najmu opreme od 4. svibnja 2020. Također, istaknuo je i da su činjenice koje su utvrđene tijekom inspekcijskog nadzora, pouzdana osnova za zaključak, a što proizlazi iz Geografskog informacijskog sustava grada Crikvenice, da se ovdje radi o dijelovima nekretnina katastarske oznake čest. br. 67 i 9195, obje k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju gradsku plažu Crikvenica. Osim toga, navodi da su navedene nekretnine upisane kao pomorsko dobro u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici. Dodatno ističe i da iz geodetskog premjera predmetnog dijela pomorskog dobra od strane ovlaštenih djelatnika trgovačkog društva GEA d. o. o. nesporno proizlazi da je predmetni ugostiteljski objekt položen na prethodno navedenim nekretninama. U odnosu na brojčanu oznaku lokacija, tuženik je naveo da je lokacija br. 16 označena u predstavci Grada Crikvenice, u kojoj je navedeno da lokacija br. 16.2.8d. Gradska plaža Crikvenica (terasa "Galiot")-na kojoj se nalazi objekt bez pravnog osnova, a sadržana je u Planu upravljanja pomorskim dobrom Grada Crikvenice za razdoblje 2024.-2024. ("Službene novine" Grada Crikvenice br. 190/24 i 194/24). U odnosu na lokaciju br. 12, navodi da je iz fotografija načinjenih u trenutku inspekcijskog nadzora, razvidno da se na predmetnoj lokaciji nalazi tabla s tvrtkom trgovačkog društva i adresom te brojčanom oznakom lokacije (12). Nadalje, navodi da su neutemeljeni navodi tužitelja da se u ovoj stvari radi o gradnji jer da je točkom 1. izreke osporavanog rješenja izričito navedeno da se radi o zahvatima u prostoru, dakle ne o gradnji, a što je razvidno iz osporenog rješenja, dokumentacije koja prileži spisu, fotografija i skice mjesta očevida. Nadalje, u odnosu na građevinu, navodi da je Gradu Crikvenici kao tijelu koje upravlja pomorskim dobrom, također izdana upravna mjera uklanjanja i vraćanja pomorskog dobra u prvotno stanje, odnosno da ukloni prizemnu građevinu kako je već opisana u osporenom rješenju, primjenom odredbe članka 15. ZPDML-a. U odnosu na provedbu navedenog članka zakona, tuženik je naveo da se investitorom smatra i vlasnik, odnosno posjednik ugostiteljskog objekta i opreme zbog same činjenice da je vlasnik, odnosno posjednik. Slijedom navedenog predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan. Tuženik potražuje naknadu troškova ovog spora.

5. U sporu je održana rasprava 31. ožujka 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i službene osobe tuženika, te je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. Opunomoćenica tužitelja je u cijelosti ustrajala kod svih navod iz tužbe i tužbenog zahtjeva.

7. Službena osoba tuženika je ostala kod svih navoda iz obrazloženja osporavanog rješenje i odgovora na tužbu.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje tuženika te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora, a odbio je ostale dokazne prijedloge, kao suvišne, iz razloga što su se odlučne činjenice za rješavanje ove upravne stvari mogle utvrditi uvidom u spis upravnog postupka te isprave i dokumentaciju u spisu ovog spora. Stoga predloženo saslušanje zakonskih zastupnika tužitelja i trgovačkog društva Tramonto d. o. o., nije bilo nužno niti potrebno za utvrđenje činjeničnog stanja u ovoj pravnoj stvari.

9. Na temelju provedenog dokaznog postupka te razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10.Među strankama spora nije sporno da je tužitelj obavljao ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu Galiot do 2017. Također, nije sporno da je osporenim rješenjem naloženo tužitelju da ukloni izvedene zahvate u prostoru-bar i restoran Galiot te da vrati pomorsko dobro u prvobitno stanje.

11. Sporno je, je li zakonito tuženik naložio tužitelju predmetno uklanjanje, a s obzirom na identifikaciju predmetnih nekretnina te utvrđeno vlasništvo objekta- izvedenog zahvata u prostoru.

12. Odredbom članka 11. stavkom 1. ZPDML-a propisano je da je pomorsko dobro prije svega u općoj upotrebi, a može biti dano na posebnu upotrebu i na gospodarsko korištenje u skladu s odredbama ovoga Zakona. Stavkom 4. istog članka propisano je da je gospodarsko korištenje pomorskog dobra vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja građevina i zahvata u prostoru te u skladu s uredbom iz članka 14. stavka 4. točke 11. ovoga Zakona.

13. Odredbom članka 12. stavkom 1. ZPDML-a propisano je da nitko nema pravo bez pravne osnove propisane ovim Zakonom na: 1. posebnu upotrebu pomorskog dobra, 2. gospodarsko korištenje pomorskog dobra, 3. obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, 4. gradnju i/ili obavljanje drugih radova i/ili zahvata u prostoru pomorskog dobra koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem, kao i uredbom iz članka 14. stavka 4. točke 11. ovoga Zakona, 5. ograničavanje i/ili isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra i 6. zaposjedanje pomorskog dobra na bilo koji način za sebe ili drugoga.

14. Odredbom članka 15. stavka 2. ZPDML-a propisano je da je nezakonito izgrađene građevine i izvedene zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem dužan ukloniti graditelj odnosno investitor gradnje o svom trošku na temelju rješenja inspektora pomorskog dobra. Stavkom 3. istog članka propisano je da ako se graditelj odnosno investitor gradnje ne može utvrditi, nezakonito izgrađenu građevinu i/ili izveden zahvat u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem dužna je ukloniti jedinica lokalne samouprave na čijem se području građevina nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom na temelju rješenja inspektora pomorskog dobra.

15. Odredbom članka 188. stavka 1. točke 1. ZPDML-a propisano je da je naredba za uklanjanje upravna mjera inspekcijskog nadzora koja se donosi radi uklanjanja građevine i njezinih dijelova, objekata gotove konstrukcije, tipskih i drugih objekata jednostavne gradnje, pomorskih objekata, lučkih uređaja, vozila, olupina, podrtina, štandova, raznih drugih predmeta, stvari, otpada i svega ostalog što je izgrađeno, postavljeno ili odloženo na pomorsko dobro bez valjane pravne osnove propisane ovim Zakonom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

16. Odredbom članka 190. stavka 1. ZPDML-a propisano je da je naredba za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje upravna mjera inspekcijskog nadzora kojom se nalaže saniranje i vraćanje pomorskog dobra u prvotno stanje, sukladno njegovoj prirodi i namjeni, radi otklanjanja posljedica protupravnog zahvata u prostoru ili drugih ljudskih radnji zbog kojih se može donijeti upravna mjera zabrane korištenja pomorskog dobra i/ili druga upravna mjera inspekcijskog nadzora propisana odredbama ovoga Zakona.

17. Prema ocjeni Suda pravilno je i zakonito tuženik utvrdio da je tužitelj vlasnik predmetnog ugostiteljskog objekta i opreme izvedenih na pomorskom dobru, a kojemu je, odnosno trgovačkom društvu Tramonto d. o. o. kojem je tužitelj dao u najam predmetni ugostiteljski objekt i opremu, 31. prosinca 2020. prestalo važiti koncesijsko odobrenje zbog čega mu je naloženo uklanjanje predmetnog ugostiteljskog objekta jer nema valjanu pravnu osnovu nadalje koristiti pomorsko dobro.

18. Naime, nije osnovan tužbeni navod da u provedenom postupku nije nedvojbeno utvrđeno da se predmetni zahvat u prostoru nalazi na pomorskom dobru te da se radi upravo o nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, nesporno je da se u ovoj pravnoj stvari nalog tuženika odnosi na ugostiteljski objekt naziva Galiot, a za koji su same stranke spora, pri provođenju očevida 3. srpnja 2024. utvrdile da se nalazi na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koje u naravi predstavljaju gradsku plažu Crikvenica te su navedeno ovjerile svojim potpisom zapisnika. Navedena utvrđenja u skladu su s priležećom preslikom izvatka iz Geografskog informacijskog sustava Grada Crikvenice (GIS Grada Crikvenice), a iz kojeg je razvidna lokacija navedenog ugostiteljskog objekta. Nadalje, da predmetne nekretnine predstavljaju pomorsko dobro, razvidno je iz zemljišnoknjižnog izvatka za te nekretnine u kojem je u listu B evidentirano da se radi o pomorskom dobru. Osim toga, i iz rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostave-katastar Crikvenica, KLASA: UPI-932-07/01-01/00077, URBROJ: 541-09- 02//11-04 od 4. listopada 2001. razvidno je da je za predmetne nekretnine u katastarskom operatu, kao novo stanje, evidentirana katastarska kultura plaža i obala, a koje čestice sukladno ZPDML-u i Uredbi o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Crikvenica Vlade Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 46/00), čine pomorsko dobro. Također, ta je činjenica razvidna i iz dopisa Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, od 30. srpnja 2004., u kojem se navodi popis katastarskih čestica koje pripadaju pomorskom dobru, a među kojima su i ovdje predmetne. Stoga, imajući u vidu prethodno navedeno te da je tužitelj samo paušalno iznio tvrdnju da nije nedvojbeno utvrđeno da se predmetni zahvat u prostoru nalazi na pomorskom dobru te da se radi o nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne dajući pritom bilo kakav dokaz za iznesene tvrdnje, Sud je ocijenio da su ti navodi neosnovani. Jednako tako, neosnovan je i navod da nije jasno o kojoj se lokaciji-dijelu gradske plaže Crikvenica radi, iz razloga što su zahvat u prostoru te nekretnina na kojoj se on nalazi, a čije je uklanjanje naloženo, jasno određeni, zbog čega nije sporno gdje se uklanjanje treba izvršiti. Osim toga, da se radi o lokaciji broj 12 razvidno je i iz priloženih fotografija načinjenih prilikom očevida na predmetnim nekretninama, a gdje je vidljiva tabla s tvrtkom trgovačkog društva, nazivom ugostiteljskog objekta, adresom te njegovom lokacijom (broj 12).

19. Nadalje, nije osnovan niti navod da je osporavanim rješenjem istovremeno obvezan na uklanjanje i tužitelj i jedinica lokalne samouprave, iz razloga što je točkom 1. izreke osporavanog rješenja jasno određen zahvat u prostoru koji se ima ukloniti, koji je naložen tužitelju, te točkom 2. izreke kojom je određena gradnja koja se ima ukloniti od strane Grada Crikvenice. S obzirom da su navedeni zahvat u prostoru i gradnja, kao objekti različiti, odnosno da ne predstavljaju iste dijelove predmetnog ugostiteljskog objekta, ocjena je Suda da nije određena ista obveza istovremeno i tužitelju i Gradu Crikvenici. Dodatno se ističe, a s obzirom da iz odredbe članka 188. stavka 1. točke 1. ZPDML-a proizlazi da se može naložiti uklanjanje, između ostalog, građevine i njezinih dijelova, objekata gotove konstrukcije, tipskih i drugih objekata jednostavne gradnje, a za koje ne postoji valjana pravna osnova, nije odlučno za odluku u ovoj upravnoj stvari predstavljaju li izvedeni radovi građevinu ili zahvat u prostoru, već isključivo postoji li osnova za njihovo postavljanje, izvođenje, odnosno zadržavanje na pomorskom dobru. Nadalje, s obzirom da nije predmet ovog spora ocjena jesu li raniji korisnici pomorskog dobra na predmetnoj lokaciji postupali u skladu s ranijim koncesijama, odnosno koncesijskim odobrenjima, neodlučnima se za odluku u ovom sporu ocjenjuju tužbeni navodi koji se odnose na postavljanje predmetnih montažnih objekata od strane tih korisnika.

20. Prema ocjeni Suda niti navod kojim se osporava određena obveza tužitelju, a ne graditelju, trgovačkom društvu Kirica d. o. o., ili posljednjem posjedniku, trgovačkom društvu Tramonto d. o. o., nije osnovan. Naime, sukladno citiranim zakonskim odredbama, takva obveza određuje se graditelju, odnosno investitoru. Međutim, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari, a na temelju priležećeg Ugovora o najmu ugostiteljskog objekta "Galiot" s pripadajućom opremom, zaključenom između tužitelja i trgovačkog društva Tramonto d. o. o. 29. ožujka 2024. i kojim je tužitelj tom društvu dao u najam navedeni ugostiteljski objekt s pripadajućom opremom, utvrđeno da je tužitelj vlasnik tog objekta, pravilno je i zakonito takva obveza u osporenom rješenju određena njemu. Da je obveza u ovoj stvari pravilno određena tužitelju, u prilog ide i izjava njegove odgovorne osobe dane na zapisnik 3. srpnja 2024., a u kojom je navela da se pridružuje izjavi zakonskog zastupnika trgovačkog društva Tramonto d. o. o. da je šank, kuhinju i nadstrešnicu na predmetnom dijelu pomorskog dobra postavilo trgovačko društvo B4 sport d. o. o.-tužitelj, odnosno upravo onih zahvata čije uklanjanje mu je osporenim rješenjem naloženo. Navodi kojima se naknadno ta izjava htjela izmijeniti, ocijenjeni su pristranima te danima isključivo radi otklanjanja predmetne obveze, a s obzirom da za te tvrdnje tužitelj nije priložio prikladne dokaze. Osim toga, sukladno citiranoj odredbi članka 15. stavka 3. ZPDML-a, u situaciji kad se ne može utvrditi osoba kojoj se takva obveza ima odrediti, tada se ona određuje jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi predmet uklanjanja, sve u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom na temelju rješenja inspektora pomorskog dobra. Dakle, niti u prethodno navedenom slučaju ta se obveza ne određuje posljednjem posjedniku, a kako to neosnovano navodi tužitelj.

21. Stoga, budući da tužitelj nije dokazao pravnu osnovu na temelju koje bi izvedene zahvate u prostoru i nadalje imao na predmetnom dijelu pomorskog dobra, kao i da je na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da su oni u njegovom vlasništvu jer je označen objekt i ugostiteljsku opremu dao trećoj osobi u najam, ocjena je Suda da je činjenično stanje u ovoj stvari pravilno i potpuno utvrđeno, da je osporeno rješenje pravilno i zakonito, kao i da je predmetni upravni postupak u kojemu je doneseno to rješenje, proveden pravilno i zakonito.

22. Slijedom navedenog, osporavano rješenje ocijenjeno je zakonitim pa je Sud na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

23. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

24. Točka III. izreke ove presude temelji se na odredbi članka 148. stavka 2. ZUS-a prema kojoj odredbi je stranka dužna u zahtjevu navesti troškove za koje traži naknadu, a što je tuženik propustio učiniti. Naime, tuženik osim uopćenog zahtjeva da mu se naknade troškovi ovog spora, nije precizirao za koje troškove potražuje naknadu, kao niti odredio visinu takvih troškova, zbog čega je njegov zahtjev valjalo odbiti.

U Rijeci 7. travnja 2025.

Sutkinja

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje osporavane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja odvjetnici Lari Denona, Rijeka, Dolac 9/II

- tuženiku Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Upravi sigurnosti plovidbe,

Lučkoj kapetaniji Rijeka, Službi sigurnosti plovidbe, Rijeka, Senjsko pristanište 3