Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-2027/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Biserki Trstenjak-Opačak, u ostavinskom predmetu iza pok. JF, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednjim prebivalištem u [adresa], odlučujući o žalbi predlagatelja APS DELTA S:A:, Luksemburg, kojeg zastupa Neven Kozlić, odvjetnik iz Zagreba, protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj O-944/2024-6 od 29. listopada 2024, 7. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba kao osnovana, ukida rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj O-944/2024-6 od 29. listopada 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:
"Odbija se prijedlog za utvrđivanje naknadno pronađene imovine iza pokojnog JF, rođenog **.**.1941., a preminulog **.**.2022., s posljednjim prebivalištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnio je predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 79/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) u vezi čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje u tekstu: ZN). Predlaže usvojiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje uz uputu da se provede ostavinski postupak, odnosno postupak naknadno pronađene imovine.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio i navode žalbe žalitelja, ovaj sud nije utvrdio da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja (ovdje žalitelja) da se donese rješenje o naknadno pronađenoj imovini iza pok. JF, koju čini nekretnina u fiducijarnom vlasništvu predlagatelja, dakle nekretnina na kojoj je ostavitelj upisan kao potonji vlasnik. Svoju odluku prvostupanjski sud obrazlaže time da pok. JF u trenutku smrti nije bio upisan kao vlasnik nekretnine upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] Kuća br. 115, Dvor. i oranica u [adresa], površine 2411 m2, već je kao vlasnik nekretnine upisan predlagatelj kao fiducijar i to temeljem Ugovora o kreditu uz fiducijarno osiguranje od 18. srpnja 2002., a kako je prijenos prava vlasništva radi osiguranja izvršen na temelju odredbi Ovršnog zakona iz 1996., koji takav prijenos ne ograničava postojanjem uvjeta ili roka (bezuvjetni prijenos), to navedena nekretnina ne može predstavljati imovinu ostavitelja niti se o njoj može odlučivati kao o naknadno pronađenoj imovini.
7. Ovakvo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda se ne može prihvatiti kao pravilno i osnovano žalitelj ukazuje u žalbi da je pobijano rješenje rezultata pogrešne primjene materijalnog prava.
8. U konkretnom slučaju valja prvenstveno poći od prirode i svrhe fiducijarnog vlasništva koje je prema stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci br. U-III-10/2003 od 13. ožujka 2008., u biti ograničeno stvarno pravo slično založnom pravu, da osiguranje tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini (fiducijarno osiguranje) ne dovodi na strani vjerovnika (kreditora, fiducijara) do stjecanja svih onih ovlaštenja koja ima drugi vlasnik nekretnine. On nekretninu, u pravilu, ne koristi i nema je u neposrednom posjedu, već je kao neposredni posjednik koristi fiducijant. To stajalište Ustavni sud je potvrdio i nadopunio u odluci broj: U-III- 3303/2008 od 30. rujna 2010. te je naveo da se kod fiducijarnog osiguranja tražbine, polazeći od odredbe čl. 297. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku: Zakon o vlasništvu), primjenjuju odredbe Zakona o vlasništvu kojima se uređuje hipoteka, osim što fiducijant - dužnik ne može osnivati terete na nekretnini koju je prenio u vlasništvo, niti je fiducijar - vjerovnik ovlašten dalje s njom raspolagati, te što je fiducijar ovlašten, ne bude li mu tražbina ispunjena o dospijeću, namiriti se sukladno odredbama Ovršnog zakona. U zaštiti prava na zalogu fiducijar prema fiducijantu ima ista prava kao i hipotekarni vjerovnik, samo što ta prava proizlaze iz prava vlasništva prenesenog radi osiguranja (kako se to pravo i upisuje u zemljišnim knjigama).
9. Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojem rješenju broj: Rev-1567/12-2 od 4. listopada 2016. navodi: "Dakle fiducijarno vlasništvo je uređeno u dva, po svojoj naravi i pristupu, različita zakona (materijalnopravni i procesnopravni). ZVDSP definira fiducijarno vlasništvo kao uvjetom ograničeno pravo vlasništva koje se prenosi pravnim poslom radi osiguranja, s tim da vlasnik nema pravo na posjed predmeta vlasništva, već samo pravo na namirenje iz prodajne cijene stvari ili zadržavanjem vlasništva koje tada postaje bezuvjetno, kada se za to ispune pretpostavke. OZ pak (za razliku od ZVDSP-a) fiducijarno vlasništvo ne određuje kao vlasništvo ograničeno (raskidnim) uvjetom, ali definira u osnovi sadržaj prava i obveza koje za prenositelja i stjecatelja proizlaze iz tog vlasništva, te postupak namirenja iz predmeta osiguranja, kada je prijenos vlasništva radi osiguranja učinjen u formi sudskog zapisnika, odnosno javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. I terminologija ZVDSP-a i OZ-a je različita. Prema terminologiji u ZVDSP-u (čl. 34. st. 4.) stjecatelj vlasništva je prethodni vlasnik (fiducijar), a prenositelj - vlasnik koji mu je vlasništvo prenio je potonji vlasnik (fiducijant). Kako causa pravnog posla nije definitivan prijenos prava vlasništva na stjecatelja, to je njegovo vlasništvo vremenski ograničeno do postizanja svrhe takvog prijenosa, pa je u tom smislu fiducijar prethodni vlasnik u odnosu na fiducijanta koji vlasništvo tek treba steći kao potonji vlasnik."
10. Nesumnjivo, temeljna svrha fiducijarnog prijenosa vlasništva je osigurati namirenje tražbine vjerovnika, ali je pritom također bitna značajka ovog instituta da ne dovodi na strani vjerovnika (prethodnog vlasnika, fiducijara) do stjecanja svih onih ovlaštenja koja ima drugi vlasnik nekretnine (potonji vlasnik, fiducijant), on nekretninu (u pravilu) ne koristi i nema je u neposrednom posjedu pa fiducijarni vlasnik ne postaje i punopravni vlasnik i njegovo pravo je privremenog karaktera koje, najčešće, prestaje kada se dug radi kojega je takvo osiguranje zasnovano otplati.
11. Kako su prema odredbi čl. 174. ZN-a predmet ostavinskog postupka i prava u pogledu ostavine koja pripadaju nasljednicima i drugim osobama, a da u odnosu na pok. ostavitelja kao potonjeg vlasnika takvo pravo čini i pravo na povrat suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] Kuća [kućni broj],[naselje]. i oranica u [adresa], površine 2411 m2, čkbr. [katastarska čestica] na ime prethodnog vlasnika APS DELTA S.A., uz zabilježbu da je prijenos prava vlasništva izvršen radi osiguranja novčane tražbine istog, to takvo pravo na povrat prava vlasništva može biti predmetom nasljeđivanja u ostavinskom postupku. Radi se dakle, o pravu koje je bilo u ostavini ostavitelja u trenutku smrti pa se treba raspraviti u ostavinskom postupku, a to je i bitno radi pravne sigurnosti jer nasljednik koji stekne to pravo legitimiran je prema vjerovniku, za daljnju otplatu dugovanja i ishođenje brisovnog očitovanja nakon što se dug otplati. Osim toga, to je bitno i vjerovniku jer samo tako može znati tko će mu nadalje otplaćivati kredit i protiv koga će voditi ovrhu ako dođe do zakašnjenja otplate duga.
12. Iz naprijed navedenih razloga valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupanja na ponovni postupak.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će provesti postupak radi rasporeda naknadno pronađene imovine i o tome donijeti pravilnu i zakonitu odluku.
Osijek, 7. travnja 2025.
Sutkinja
Biserka Trstenjak-Opačak
