P-1931/2024-24

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna Služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari tužitelja VR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., kojeg zastupa punomoćnica Ivana Marinelić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Fabjanović & Marinelić d.o.o., Supetar, protiv I. tuženice ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i II. tuženice KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., koje zastupa punomoćnik JR, odvjetnik u [adresa], radi predaje u posjed i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. ožujka 2025. u nazočnosti tužitelj i punomoćnice tužitelja, Ivane Marinelić, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Fabjanović & Marinelić d.o.o., i punomoćnika I. i II. tuženica, JR, odvjetnika u [adresa], na ročištu radi objave presude, 7. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Dužne su tužene, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, predati tužitelju u suposjed obiteljsku kuću anagrafske oznake [adresa] zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] površine 290 m2 ZU 1355 KO [katastarska općina], na način da mu preda ključeve ulaznih vrata te omogući pristup kući i okućnici bez ikakvih ograničenja.

2. Dužne su tužene, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, s osnova naknade 36 mjesečnih iznosa najamnine isplatiti tužitelju iznos od 14.400,00 EUR-a, svaka za po 1/2 dijela, sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od:

- 400,00 EUR-a teče od 11.ožujka 2021.godine pa do isplate

- 400,oo EUR-a teče od 24.svibnja 2021.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.lipnja 2021.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.srpnja 2021.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.kolovoza 2021.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.rujna 2021.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.listopada 2021.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.studeni 2021.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.prosinac 2021.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 124siječnja 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.veljače 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.ožujka 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.travnja 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.svibnja 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.lipnja 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.srpnja 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.kolovoza 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.rujna 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.listopada 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.studeni 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.prosinac 2022.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.siječnja 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.veljače 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.ožujka 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.travnja 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.svibnja 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.lipnja 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.srpnja 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.kolovoza 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.rujna 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.listopada 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.studeni 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.prosinac 2023.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.siječnja 2024.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.veljače 2024.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.ožujka 2024.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.travnja 2024.godine pa do isplate

- 400,00 EUR-a teče od 24.svibnja 2023.godine pa do isplate pa ubuduće."

II. Nalaže se tužitelju VR u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi I. tuženici ČR i II. tuženici KR parnični trošak u iznosu od 375,00 eura.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je 23. svibnja 2024. zaprimljena tužba tužitelja VR protiv I. i II. tuženika radi predaje u suposjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te isplate iznosa od ukupno 14.400,00 eura na ime stjecanja bez osnove, sve u roku od 15 dana.

2. U tužbi tužitelj navodi da su parnične stranke suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake oznake [adresa], i to I. tuženica za 1/8 dijela, II. tuženica za 1/8 dijela i tužitelj za ¼ dijela. Tužitelj nadalje navodi da je godinama onemogućen u korištenju svog dijela nekretnine od strane tuženica,iste da su godinama iznajmljivale predmetnu kuću, pa čak i tužiteljev dio, a neke ugovore da su dostavljali i na poreznu upravu. Tuženice da kuću koriste bez odobrenja tužitelja te čitavu nekretninu iznajmljuju dok tužitelju zabranjuju i onemogućavaju korištenje iste te je istome onemogućen pristup kući. Tužitelj naglašava da je suvlasnička zajednica otegotna za njega budući mu je već godinama onemogućeno od strane tuženica da koristi svoj suvlasnički dio, da mu je oduzet suposjed predmetnih nekretnina te je iz tog razloga i pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem R1- 151/2024. Konačno, tužitelj navodi da ostvaruje pravo i na naknadu zbog nemogućnosti korištenja svog suvlasničkog dijela, kao i da bi isti svoj dio kuće mogao iznajmljivati za minimalno 400,00 eura mjesečno, a u slučaju iznajmljivanja turistima ljeti da bi ostvario i znatno veću dobit. Stoga predlaže kao u tužbenom zahtjevu.

3. U svom odgovoru na tužbu, zaprimljenom kod ovog suda 9. kolovoza 2024. tuženice su se usprotivile tužbi i tužbenom zahtjevu te predložile odbijanje istoga. Ističu da su navodi te petiti tužbe konfuzni i bez pravnog osnova, tužba da glasi na predaju u suposjed i stjecanje bez osnove, dok u petitu tužitelj traži isplatu novčanog iznosa na ime naknade 36. mjesečnih najamnina radi onemogućavanja korištenja nekretnine te smetanja posjede iste, a nema dokaza o smetanju niti je isti onemogućen u posjedu svog dijela. Iznosi na ime najamnine da se paušalno navode. Nadalje, navode da kuća nikada nije fizički ili na drugi način podijeljena, tužene da su priznale tužitelju pravo vlasništva prvog kata i potkrovlja, i to uličnog dijela još prije 16 godina koje od tada do danas jedino i samo koristi tužitelj pa da nije istina da su tužene iznajmljivale i njegov dio, a posebno nije istina da mu je oduzet suposjed na predmetnoj nekretnini što da je vidljivo iz zapisnika sa očevida održanog 5. lipnja 2024. u predmetu razvrgnuća suvlasničke zajednice koji se među istim strankama vodi pod brojem R1-151/2024 na kojem je osobno bio prisutan i tužitelj. Svi navodi u tužbi da su neistinit dok se napominje da je I. tuženica jedina ulagala u obnovu kuće te podmirivala i danas podmiruje sve troškove vezane uz kuću.

4. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu, spisa ovog suda pod poslovnim brojem R1- 151/2024, dopisa Ministarstva financija, Porezne uprave – područni ured Split, Klasa:

410-23/25-12/1, Urbroj: 513-07-17-06-25-3, od 28. siječnja 2025., saslušanjem svjedoka HR, IR, ŽR, FR, ĆR te saslušanjem tužitelja kao parnične stranke. Sud je odbio dokazni prijedlog provođenja očevida na licu mjesta budući izvođenje takvog dokaza nije bilo potrebno radi utvrđivanja pravno odlučnih činjenica u ovom postupku, pri čemu među strankama nije bila niti sporna identifikacija predmetne nekretnine. Također, sud je odbio i dokazne prijedloge za saslušanjem svjedoka BR i CR budući je u postupku saslušan dovoljan broj svjedoka koji su imali relevantnih saznanja o predmetnu spora, te su iskazi istih bili dostatni za donošenje odluke u ovom predmetu.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan.

6. Predmet spora je vlasnički zahtjev tužitelja prema tuženicama radi predaje u suposjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev za naknadu iznosa od ukupno 14.400,00 eura na ime stjecanja bez osnove zbog nemogućnosti korištenja predmetne nekretnine, i to za razdoblje od ožujka 2021. do svibnja 2024.

7. Među strankama u tijeku postupka nije bilo sporno da su iste suvlasnici predmetne nekretnine, i to tužitelj za 2/8 dijela, I. tuženica za 1/8 dijela i II. tuženica za 1/8 dijela, a kako to proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu.

8. Među strankama se u tijeku postupka ukazalo spornim je li tužitelj u posjedu predmetne nekretnine, jesu li tuženice onemogućile tužitelja u posjedovanju predmetne nekretnine u razdoblju od ožujka 2021. do svibnja 2024., te ima li ovisno o tome tužitelj pravo na naknadu zbog nemogućnosti korištenja predmetne nekretnine u navedenom razdoblju.

9. Pregledom i čitanjem spisa ovog suda pod poslovnim brojem R1-151/2024 utvrđeno je da je isti pokrenut povodom prijedloga za razvrgnuće predlagatelja VR, ovdje tužitelja protiv predloženice ČR i KR, ovdje I. i II. tuženica, te PR, u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao i da je na očevidu održanom 5. lipnja 2024. tužitelj pokazao stambenu cjelinu predmetne nekretnine koja je isključivo u njegovom posjedu.

10. Iz iskaza svjedoka HR proizlazi da je isti do 2010. godine radio kao policajac u Policijskoj postaji Brač, te se sjeća da je 2003. godine dobio operativnu dojavu zbog koje je morao uredovati upravo na kući koja je u suvlasništvu VR i tuženica. Kada je pristupio na lice mjesta zatekao je na dijelu kuće VR neke osobe, radnike koji su tada radili u hotelskim poduzećima. Predmetna kuća da se sastoji od prizemlja, dva kata i potkrovlja, s tim da mu je poznato da je tužitelj bio u posjedu II kata i potkrovlja. Tužitelj da je i danas u posjedu ovog dijela kuće, a to zna jer je on prošle godine u trećem mjesecu renovirao taj svoj dio kuće, dok prizemlje iste da koristi tužiteljeva majka ČR, a na I katu kuće da su njemu nepoznate osobe. Poznato mu je da je tužitelj imao ključeve od kuće, međutim da mu je jednom prilikom majka promijenila bravu na ulazu na II katu i potkrovlju, tako da on nije mogao pristupiti u svoj dio kuće, to da je bilo preklani. Tužitelj da je nakon toga stupio u posjed kuće, ali ne zna na koji način, nakon što mu je majka promijenila bravu on da ga je vozio da kupi novu, ali nije bio prisutan kada je on mijenjao bravu. Za MR, sestru tužitelja, ne zna da bi ona ikada onemogućavala tužitelja u korištenju ove kuće. U prizemlje zgrade da živi tužiteljeva majka, a KR MR da povremeno dođe i stanuje kod svoje majke u prizemlju, dok se I kat iznajmljuje, a tužitelj da danas najnormalnije koristi II kat i potkrovlje. Svjedok se nije mogao izjasniti je li u periodu od svibnja 2021. do travnja 2024. tužitelj bio u posjedu predmetnog dijela nekretnine, ali je naveo da bi mu se tužitelj uvijek žalio da mu majka stalno mijenja bravu na njegovom stanu. Na II katu kuće da nije viđao ljude da borave, a tužitelj da nije dolazio u predmetnu kuću ljetovati jer je njegova majka uvijek negodovala oko njegovog dolaska. Također je naveo da se iznajmljuje I kat kuće, dok dio tužitelja da se ne iznajmljuje.

11. Iz iskaza svjedoka IR proizlazi da je tužitelj njegov stric, dok je tužena pod 1. njegova baka, a poznato mu je da tužitelj nije mogao pristupiti u predmetnu kuću u [adresa] od 2003. pa sve do prošle godine. Naime, prošle godine u ožujku njegov stric da je tražio od njegove bake da mu preda ključeve od kuče što je ona i učinila. Njegov stric da je imao ključ od kuće u ovom periodu, međutim, njegova baka bi stalno mijenjala bravu tako da on u tom periodu nikada nije mogao doći u kuću, dok je njegov stric uspio doći jednom ili dvaput, ne sjeća se kad je to bilo. Njegova baka da je priječila njegovom stricu dolazak u kuću, a pretpostavlja da je razlog bio iznajmljivanje iste. Sjeća se da mu je stric rekao da kada je došao u kuću jednom od ta dva puta, da nije imao gdje spavati jer je II kat i potkrovlje koje on koristi bilo iznajmljeno, u njemu da su boravili drugi ljudi. Svjedok ne zna je li MR ikada priječila tužitelju boravak u ovoj kuću, i ne zna ima li ona ikakve veze sa ovim. Dodatno je naveo da u period od 2003 do prošle godine, tužitelj s obitelji da nije mogao dolaziti ljetovati u kuću, već je morao boraviti drugdje. Prošle godine kada su ušli u kuću da su zatekli na II katu bicikl te neka dva stripa, iz čega su zaključili da je tu očito netko boravio. On da nije u dobrim odnosima sa svojom bakom, I. tuženicom, a sve što je rekao da je govorio na temelju onoga što mu je rekao tužitelj i na temelju onoga što je osobno vidio kada je došao u kuću.

12. Iz iskaza svjedoka ŠR proizlazi da je on susjed gospođi ČR za koju zna da je vlasnica kuće u [adresa] u blizini njegove, a osim nje da su suvlasnici te kuće njezin sin, ovdje tužitelj i njezina kći. Poznato mu je da između ČR i njezinog sina i kćeri postoji dogovor da gornji dio kuće koristi njezin sin V, a donji dio kuće, prizemlje i I kat da koriste ona i njezina kći, a takav način korištenja kuće da je i danas prisutan. On da tužitelja unazad 5 – 6 mjeseci viđa kako koristi gornji dio kuće koju da uređuje, s tim da ga je i prije viđao, ali nije zapazio nekakve radove. Poznato mu je da gospođa ČR iznajmljuje ovu kuću uglavnom radnicima, a nekada ljeti zna doći i rodbina, a što se tiče gornjeg dijela kuće koji bi trebao pripasti tužitelju da je nekad znao vidjeti ljude i tamo. Nije mu poznato da bi gospođa ČR ili MR ikada zabranili tužitelju korištenje kuće, a ima li on ključ ili ne on to ne zna, ali da je uvijek mogao pitati majku da mu da ključ. Svjedok se ne može točno sjetiti je li tužitelj u periodu od svibnja 2021 pa do travnja 2024. mogao boraviti u kući odnosno je li u tom periodu tužitelj dolazio, kao i je li mu bio onemogućen dolazak u kuću, zna da je to bio period korone kad se kuća sama po sebi nije mogla toliko iznajmljivati. U kući inače da nikad nije vidio njegovog sina ni unuke, osim tužitelja. Inače, svjedok je naveo da bi se ČR često žalila na svog sina, te bi znala reći "evo došao mi je sin, a nije mi se ni javio".

13. Iz iskaza svjedoka FR proizlazi da zadnjih 5 – 6 godina živi kao podstanar na I katu predmetne kuće. Inače da je zaposlen u jednoj firmi u [adresa] kao građevinski radnik, a vlasnik te firme mu je pronašao smještaj, a sva komunikacija za to da je otišla preko g., KR, i upravo se njoj i plaća najamnina za njegov boravak. On da tu boravi od 2019. godine preko cijele godine, a ljeti mu zna doći supruga. Tužitelja da je vidio jedanput prije godinu dana, misli da je to bila 2024. godina, i on da je tada boravio u kući na zadnjem katu, odnosno potkrovlju, za kojeg zna da je njegov dio. Prije toga da ga nikad nije vidio, međutim, nije nikad čuo da bi njemu bio zabranjen boravak u kuću, a inače da je ključ od kuće stajao u prizemlju dok je tu živjela gospođa ČR, i koliko je njemu poznato uvijek ga je mogao uzeti. Gospođa ČR da je živjela u prizemlju kuće sve do 8. mjeseca prošle godine kada joj se zdravstveno stanje pogoršalo te je otišla nazad u Srbiju. Nikada nije čuo da bi njezinom sinu bio zabranjen ulazak u kuću, a nije čuo ni da bi mu ulazak u kuću branila njegova sestra MR. Unazad godinu dana da povremeno viđa tužitelja u ovoj kući. Također, svjedok nikada nije čuo da bi g. ČR mijenjala bravu na ulaznim vratima koja koristi njezin sin, a zna po priči g. ČR da je ona imala želju da joj u kuću dođu sin i kći kako bi kuću obnovili. U kući da je boravila još jedna gospođa iz Ukrajine koja je živjela na I katu, u sobi do njegove, a na zadnjem katu koji pripada tužitelju da nikada nije vidio nikoga u zadnjih 6 godina, a niti čuo da bi g. ČR nekome to iznajmila. On da je jednom na zadnjem katu kuće odložio svoj bicikl u hodniku, preko zime, to da mu je dozvolila g. ČR, a kada je tužitelj došao on da je taj bicikl maknuo.

14. Iz iskaza svjedoka ĆR proizlazi da I. tuženu poznaje 15 godina, naime, on da brine o sveukupno 20-tak apartmana, na način da ih sve održava, obavlja raznorazne popravke i radove unutar njih. Poznato mu je da ona ima dvoje djece, njezinog sina ovdje prisutnoga ne bi prepoznao da ga vidi na ulici, a rijetko ga je viđao u kući, dok kćerku zna iz viđenja kako često gospođu Č vodi pod ruku. Poznato mu je da gospođa K koristi prizemlje predmetne kuće odnosno više suteren, dok ne zna tko je na prvom i drugom katu. Nikada nije čuo da bi gospođa K zabranila ovdje tužitelju da koristi kuću, a on da je osobno promijenio bravu u prizemlju i prvom katu ove kuće, dok nikada nije promijenio bravu na drugom katu. Naveo je da je mijenjao bravu na vratima do kojih se dolazi stepenicama, a ispred tih vrata da je nadstrešnica, međutim ne zna razlog zbog kojeg je gospođa K mijenjala tu bravu, a ne sjeća se ni kad je to bilo. Posebno je naveo da je na ovom katu kuće na koji se ulazi preko vrata za koje je rekao da je promijenio bravu na njima, bilo osoba koje su dolazile, ali jesu li to bili radnici ili netko treći od obitelji gospođe K, on to ne zna. Sjeća se da vrata na kojima sam ja promijenio bravu vode na kat kuće i potkrovlje iste, kao i da mu je gospođa K govorila da potkrovlje ne dira jer to nije njeno. Ulaz na kojima je on promijenio bravu da je jedini način na koji se može pristupiti do potkrovlja predmetne kuće. Inače, svjedok je naveo da gospođa ČR sa svojim sinom nije u dobrim odnosima.

15. Tužitelj je u svom iskazu naveo je 2004. godine došao u predmetnu kuću s namjerom da je obnovi, i tada da je izvršavao raznorazne radove po kući, i to od poda do krova. Dok je izvodio sve te radove, s njegovom majkom koja je tu živjela, da je sve bilo u redu. Nakon okončanja tih radova, ona da se počela ružno ponašati prema njemu, i to na ulici kako bi susjedi mogli čuti. Zbog toga on da se sve do 2009. godine nije vratio tamo. U međuvremenu nakon 2009. godine da su ga nazvali njegova sestra i majka te ga obavijestili da one iznajmljuju svoj dio kuće, dok njegov da ne iznajmljuju, no kada je on došao 2012. godine ponovno, da je zatekao punu kuću ljudi i tada nije imao gdje spavati. Misli da se radilo o radnicima koji su boravili u kući, a on da ih je taj dan potjerao sa svog dijela kata nakon čega je uspio spavati u kući. Kada je on otišao, ona da je ponovno uvela radnike, a to da zna jer je brava bila promijenjena. U periodu 2012. do 2024. godine da nije dolazio u kuću, ali nije ni pokušao doći jer nije htio imati problema sa sinom i ženom, jer svaki put kad bi došli tamo on bi imao problema sa svojom majkom. Njegova majka da mu nikada nije izravno zabranila ulazak u kuću, ali svaki put kad bi došao, kuća da je bila puna, tako je i 2012. godine bila puna, ali je on ljude istjerao pa je boravio u kući, a 2024. godine kada je došao, ključ da je bio kod njegove majke, a kada ju je pitao ključ, ona mu ga je dala. Sada da se njegov dio ne iznajmljuje jer je on sve renovirao. Da je njegova majka iznajmljivala kuću u periodu od 2012. do 2024, on da zna jer kada je došao 2024. godine da je zatekao madrace, pokrivače, posteljinu i račun kojeg je očito ostavio čovjek koji je tu živio, a taj čovjek da ga je i zvao prošle godine i pitao hoće li mu iznajmiti. Ne zna kada je taj čovjek boravio u njegovom dijelu kuće.

16. Odredbom članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP-a) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

17. Naime, riječ je o reivindikacijskom zahtjevu za koji je člankom 162. stavak 1. ZVDSP-a dalje propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

18. S obzirom da među strankama nije sporno da je tužitelj suvlasnik predmetne nekretnine, što nedvojbeno proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu to je tužitelj aktivno legitimiran za podnošenje prave vlasničke tužbe kakva je u konkretnom slučaju. Međutim, tužitelj osim što mora dokazati da je vlasnik predmetne nekretnine, u postupku je dužan dokazati i da se predmetna nekretnina nalazi u isključivom posjedu tuženica.

19. U tom smislu je za navesti da iz rezultata provedenog dokaznog postupka do kojih je ovaj sud došao čitanjem spisa pod poslovnim brojem R-151/2024, proizlazi da se tužitelj nalazi u posjedu odnosno suposjedu predmetne nekretnine, i to prvog kata i potkrovlja predmetne nekretnine, a koji dio je kako to stranke u postupku navode, njihovim dogovorom pripao tužitelju u vlasništvu. Osim toga, navedenu činjenicu potvrđuje i sam tužitelj koji u svom iskazu navodi da je 2024. godine došao u kuću, kada je uzeo ključ od svog dijela kod I. tuženice. Činjenica da se tužitelj nalazi u su(posjedu) predmetne nekretnine proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka HR, IR, FR i ĆR koji su svi suglasno naveli da su 2024. godine viđali tužitelja kako koristi svoj dio kuće.

20. Dakle, a kako iz provedenog postupka proizlazi kako se tužitelj nalazi u suposjedu predmetne nekretnine, da posjeduje ključeve od iste te nesmetano ulazi u dio kuće koji u dogovoru s I. i II. tuženicama kao suvlasnicama koristi on, to je sud tužbeni zahtjev pod točkom I. kojim tužitelj od I. i II. tuženica traži predaju predmetne nekretnine u susposjed ocijenio neosnovanim jer tužitelj nije u skladu s člankom 362. st. 2. ZVDSP- dokazao da se predmetna nekretnina nalazi u isključivom posjedu I. i II. tuženica, odnosno da su mu I. i II. tuženica onemogućile posjedovanje predmetne nekretnine, koje pravo proizlazi iz njegova prava suvlasništva.

21. Stoga, je o tužbenom zahtjevu pod točkom I. odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

22. Nadalje, što se tiče tužbenog zahtjeva pod točkom II. kojim tužitelj traži naknadu zbog nemogućnosti korištenja predmetne nekretnine za razdoblje od ožujka 2021.do svibnja 2024. za navesti je da odredbom članka 165. st. 1. ZVDSP-a, u vezi s odredbom članka 161. st.1. ZVDSP-a propisano da nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. Tužitelj ovaj dio tužbenog zahtjeva temelji na tvrdnjama da je u razdoblju od ožujka 2021. do svibnja 2024. bio onemogućen u korištenju predmetne nekretnine iz razloga jer se ista od strane I. i II. tuženica iznajmljivala. Međutim, ovakav činjenica ne proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, jer sam tužitelj u svom iskazu navodi da u periodu od 2012. godine do 2024. godine nije dolazio u kuću, međutim ne iz razloga što se predmetna nekretnina iznajmljivala od strane tuženica, već iz razloga njegovog lošeg odnosa sa majkom, I. tuženicom, zbog čega u tom periodu nije ni pokušao doći u kuću jer nije htio imati problema sa sinom i ženom, budući bi svaki put kad bi došli tamo imao problema sa svojom majkom. Štoviše, tužitelj navodi da mu majka nikada nije izravno zabranila ulazak u kuću, pa iako je kako to sam navodi u iskazu, 2012. godine kada je došao u kuću, zatekao ljude koji su boravili u njegovom dijelu, koje je istog dana istjerao, kao i da je 2024. godine u svom dijelu kuće zatekao madrace, pokrivače, posteljinu i račun za koje tvrdi da je ostavio čovjek koji je tu živio, takvi navodi ničim u postupku nisu potkrijepljeni, a i da jesu ne bi ukazivali na zaključak da je tužitelj bio spriječen u posjedovanju predmetne kuće u spornom periodu s obzirom na nedvojbenu činjenicu da tužitelj u tom periodu nije niti pokušao ući u kuću. Dodatno, ovakvom zaključku suda pridonosi i iskaz svjedoka GR koji od 2019. godine živi kao podstanar na I. katu kuće (odnosno prizemlju) koji je naveo da nikada nije vidio da bi se iznajmljivao zadnji kat kuće kojeg koristi tužitelj, kao i svjedoka HR koji je naveo da se iznajmljuje samo prvi kat kuće, dok se dio tužitelja ne iznajmljuje.

23. Stoga, a kako tužitelj u postupku nije dokazao da bi I. i II. tuženica u spornom periodu od ožujka 2021. do svibnja 2024. koristile predmetni dio kuće koji prema njihovom zajedničkom dogovoru pripada tužitelju a niti da je kao suvlasnik predmetne nekretnine, u spornom periodu., bio onemogućen u korištenju iste od strane I. i II. tuženica, a niti je u postupku tvrdio da je u bilo kojem trenutku utuženog perioda zatražio od tuženica predaju posjeda predmetne nekretnine, budući, kako sam navodi, u periodu od 2012. godine do 2024. godine, kada mu je I. tuženica predala ključeve dijela predmetne nekretnine kojeg on koristi, nije niti pokušao ući u predmetnu nekretninu iz razloga loših odnosa sa svojom majkom, a koji razlozi ne znače da je tužitelju I. tuženica zabranila odnosno onemogućila ulazak u predmetnu nekretninu, to je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži naknadu zbog nemogućnosti korištenja predmetne nekretnine u periodu od ožujka 2021. do svibnja 2024., u ukupnom iznosu od 14.400,00 eura odbijen kao neosnovan.

24. Slijedom svega navedenog, o tužbenom zahtjevu tužitelja pod točkom I. i II. odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

25. U nastavku je sud odlučio o troškovima postupka.

26. O troškovima postupka sud je odlučio primjenom odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22, 155/23). Budući su I. i II. tuženice uspjele u sporu, istima je uzimajući u obzir u tužbi naznačenu vrijednost predmeta spora od 1.000,00 eura prema priloženom troškovniku, priznat trošak za sastav odgovora na tužbu u visini od 75 bodova, za pristup na ročišta od 14. siječnja 2025., 13. veljače 2025., i 25. veljače 2025. po 75 bodova, sve sukladno Tbr. 8.1. i 9.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22 - dalje u tekstu: Tarifa), a kako vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura, sukladno Tbr. 50 Tarife, tuženicama je priznat iznos od ukupno 300,00 eura, koji iznos uvećan za 25 % PDV-a sukladno Tbr. 42 Tarife iznosi 375,00 eura.

27. Stoga je tuženicama dosuđen trošak ovog postupka u ukupnom iznosu od 375,00 eura koji iznos im je tužitelj dužan nadoknaditi, kako je to odlučeno pod točkom II. izreke presude.

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Supetru, 7. travnja 2025.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku, OD Fabjanović & Marinelić d.o.o., Supetar

- I. i II. tuženici po punomoćniku, JR, odvjetnik u [adresa]

- u spis