Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj P-2516/2021-67

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Zadru

    Ulica plemića Borelli 9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari tužiteljice ŽJ iz [adresa] str 24, 45883 Gelsenkircjen, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marti Barić Pavić, odvjetnici u Zadru, protiv tužene JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Emici Milošević, odvjetnici u Zadru, radi zaštite od uznemiravanja i predaje u posjed, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 19. veljače 2025. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnice tužiteljice te tužene i punomoćnice tužene, 07. travnja 2025. javno je objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženoj prestati s uznemiravanjem prava vlasništva tužiteljice na dijelu čest. 877/10 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom 15-V-Z-X-Y-14-O- P-R-15, u naravi zemljani dvor sa stablom šljive i smokve i betonskom stazom te se nalaže tuženoj kloniti svakog daljnjeg uznemiravanja tužiteljice na označenom dijelu nekretnine dok se tužbeni zahtjev odbija u dijelu kojim tužiteljica traži zaštitu od uznemiravanja na dijelu koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S-T-U-V-15-S, u naravi dio betoniranog dvorišta s crnom jamom.

    II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

    „II. Nalaže se tuženoj predati u posjed slobodan od osoba i njenih stvari, dio čest.br. 877/10, etaže prve na čest.br. 877/10 k. o. [katastarska općina], koji je u dopuni skice sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o. od 30. rujna 2022. prikazan likom: 14-Y-N-O-14, pomoćni objekt površine 15 m2.“

    r i j e š i o  j e

    I. Ne dopušta se preinaka tužbe koju tužiteljica vrši podneskom dostavljenim sudu 20. prosinca 2024. u dijelu koji se odnosi na zaštitu od uznemiravanja na

    - dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom A-B-1-2-3-T-S-A, površine 22m2, u naravi betonski prilaz s betonskim stepenicama i dijelom betoniranog dvorišta uz zapadno pročelje predmetne kuće;

    - dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom B-1-2-4-5-C-B površine 2m2 u naravi dijelom zemljani dio s čokotom loze, dijelom betonirana stepenica s željeznom ogradom između točaka B-C.

    II. Nalaže se tuženoj da tužiteljici po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplati iznos od 530,89 Eura, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelja ŽJ (dalje: tužiteljica) 30. prosinca 2021. ovom sudu podnosi tužbu radi predaje u posjed i zaštite od uznemiravanja protiv tužene JJ (dalje: tužena) u kojoj navodi da su u zemljišnoj knjiži za k. o. [katastarska općina] upisani tužiteljica i tužena kao vlasnice pojedinih etaža čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] i to tužiteljica kao isključiva vlasnica suvlasničkog dijela od 48/100 dijela etaže E-1 stana u prizemlju ukupne neto površine 40m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, dvije sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojane plavom bojom, a tužena kao isključiva vlasnica suvlasničkog udjela od 50/100 dijela etaže E-2 stana na prvom katu netom površine 44m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, dvije sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake B, obojane crvenom bojom. Tužiteljica da je vlasništvo etaže E-1 stekla kupnjom od HJ koji pak da je vlasništvo iste stekao nasljeđivanjem oca SJ, kako to slijedi iz arhivskog zemljišnoknjižnog izvatka za E-5, pod uložak [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] pod poslovnim brojem Z-2311/05. Tužiteljica da je od HJ kupila stan u prizemlju sa pomoćnom zgradom površine 15m2 u dvorištu te dvorište južno od zgrade površine 188m2, što da sve čini etažu 1 upisanu u etažni uložak E-5 u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] i opisano u etažnom elaboratu stalnog sudskog vještaka OJ od 12. srpnja 2004. na strani 5 pod "A) prizemlje kuće 1. prva etažna cjelina je dvosoban stan, ukupne neto stambene površine NSP=4,000m2, koji se sastoji od ulazne terase, hodnika, spavaće sobe, kupatila i ostave (kako je prikazano u tlocrtu). Ovom stanu pripada dio dvorišta na južnoj strani kuće sa skladištem, površine 188m2, što predstavlja 48/100 dijela ukupne neto stambene površine čitave kuće". Upis tužene da je uslijedio u predmetu ovog suda poslovni broj Z-4362/02 temeljem etažnog elaborata i pravomoćne presude ovog suda poslovni broj P-173/02 koja da je i sastavni dio tog elaborata, a kojim je tužena u odnosu na svog oca utvrđena vlasnicom stana na katu zgrade sagrađene na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] površine 44m2 pri čemu da je etažnim elaboratom definiran stan koji se sastoji od hodnika, spavaće sobe, dnevne sobe i kupatila (kako je prikazano u tlocrtu) kojem pripada dio dvorišta sa sjeverne strane kuće površine 51m2 što predstavlja 52/100 dijela ukupne neto stambene površine čitave kuće. Na dijelu južnog dvorišta u vlasništvu tužiteljice da je bez njenog znanja izgrađeno dodatno spremište koje svojata tužena, koja da ujedno ometa tužiteljicu u održavanju i vlasničkom korištenju južnog dvorišta kuće sagrađene na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina]. Tužiteljici, kao vlasnici dvorišta s južne strane kuće, koju da je bez volje i znanja nje kao vlasnice drugi izgradio, da pripada i ta zgrada pa da je tužiteljica ovlaštena tražiti predaju u posjedu zemljišta sa zgradom, dok bi graditelju pripadalo pravo na naknadu po pravilima obveznog prava. Sporni dio pomoćnog objekta, što da je dio pomoćnog objekta u južnom dvorištu osim onog u krajnjem jugoistočnom dijelu površine 15m2, da je izgrađen pred više od 10 godina, radi čega da je tužena prekludirana s obveznopravnim zahtjevom. Ujedno, čak i kada bi se radilo o dvostrukom pravnom poslu u odnosu na zapadni dio pomoćnog objekta, koji da je prigovor tužena navodila u pokušajima tužiteljice da s tuženom van sudski razriješi sporni odnos, pravni posao s tužiteljicom da je proveden u zemljišnoj knjizi radi čega da se tužiteljica smatra vlasnicom. Tužena da povremeno koristi spremište u jugozapadnom dijelu dvorišta koji je izgradio njen polubrat HJ koji da je tužiteljici prodao svoju etažu u cijelosti, a koja da se pored stana u prizemlju odnosi i na cijelo južno dvorište površine 188m2. Tužena da osporava tužiteljici pravo na korištenje dvorišta, svojatajući ga i za sebe, makar je predmetom etaže 2 koja je vlasništvo tužene, dvorište sa sjeverne strane kuće koje je tužena i ogradila te ga koristi kao parkiralište. Pomoćni objekt u jugoistočnom dijelu dvorišta zgrade sagrađene na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] da je sagrađen u dijelu koji je kupnjom pripao tužiteljici. Građenjem na tuđem zemljištu da tužena nije mogla steći pravo vlasništva objekta dok joj je tužiteljica već nudila naknadu za materijal koji je utrošen u gradnju, no na sve prijedloge tužiteljice da se njihovi susjedski odnosi urede izvan suda, da se tužena oglašuje. Tužiteljica da je u više navrata pokušala s tuženom dogovorno riješiti nastalu situaciju što da tužena otklanja. Slijedom navedenog tužiteljica u tužbi postavlja tužbeni zahtjev kojim traži kao prvo, da sud tuženoj naloži da prestane s uznemiravanjem prava vlasništva tužiteljice na dijelu etaže prve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se odnosi na dvorište južno od kuće sagrađene na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], sa zapadnim dijelom spremišta površine 9,43mx3,24m površine 15m2, koji je na skici vještaka geodeta prikazan likom A-B-C-D-A, osim spremišta u jugoistočnom dijelu tog dvorišta koji čini sastavni dio etaže prve i kloni se svakog daljnjeg uznemiravanja te kao drugo, da sud tuženoj naloži predati tužiteljici u posjed dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] etažu prvu i to pomoćni objekt sagrađen u dvorištu južno od kuće i to zapadni dio spremišta površine 9,43mx3,24m površine 15m2, koji je na skici vještaka geodeta prikazan likom A-B-C-D-A, slobodan od osoba i stvari. Istaknimo ovdje da tužiteljica tijekom postupka pojašnjava da u vrijeme podnošenja tužbe ne postoji skici vještaka geodeta na kojoj bi likom A-B-C-D-A bio prikazan predmet spora već da se time označava da će tužiteljica tijekom postupka po provedenom očevidu sa sudskim vještakom mjernikom specificirati predmet spora prema skici sudskog vještaka.

    2. U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 10. veljače 2022. tužena ističe da su tužba i postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti nerazumljivi te da iz postavljenog tužbenog zahtjeva nije razvidno što tužiteljica traži odnosno kakvu pravu zaštitu tužiteljica traži od suda. Iz točke I proizlazi a tužiteljica traži predaju spremišta koje spremište ne čini sastavni dio etaže prve koja je vlasništvo tužiteljice pa se stoga predlaže tužbu odbaciti. Podredno se ističe da je tužba u cijelosti neosnovana, a navodi u istoj netočni. Iz kupoprodajnog ugovora zaključenog između tužiteljice kao kupca i HJ kao prodavatelja 10. kolovoza 2009. da je razvidno koju nekretninu je točno tužiteljica kupila od HJ, polubrata tužene. Tako da iz čl. 1 i čl. 2 tog ugovora proizlazi da je tužiteljica kupila suvlasnički udio od 48/100 dijela nekretnine z.k. tijela jedinog obiteljska jednokatna kuća koja se sastoji od prizemlja/suteren prvog kata/prizemlja površine 56m2 zgrade površine 15m2 i dvorišta površine 239m2 neodvojivo povezanog sa posebnim dijelom nekretnine opisane kao Etaža 1, stan u prizemlju ukupne neto površine 40m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, dvoje sobe i blagovaonice, ulazne terase i ostave oznake A obojene plavom bojom, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čest. 877/10. Dakle, iz ugovora da je razvidno da je tužiteljica vlasnica stana, a suvlasnica u dijelu od 48/100 dijela nekretnine čest. 877/10 k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da nije i ne može biti samo vlasnica južnog dijela dvorišta predmetne nekretnine već isključivo suvlasnica istog i to za 48/100 dijela jer da to proizlazi iz citiranog ugovora kao i provedenog upisa u zemljišnoj knjizi,. Tužena da se u posjedu predmeta spora kao i u suposjedu spornog dvorišta nalazi puno prije nego li je tužiteljica kupila etažu 1 od HJ. Zakonski nasljednici pok. SJ, tužena, njezin polubrat HJ i majka tužene LJ, da su prije donošenja rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. SJ zaključili Sporazum o diobi nasljedstva 01. ožujka 2005. koji je sadržan u rješenje u nasljeđivanju iza smrti SJ donesenom po javnom bilježniku Anici Hukelj kao povjereniku Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-4247/04, UPP-OS-99/04-11. Tim Sporazumom da su prednik tužiteljice HJ i tužena uredili međusobne odnose glede suvlasništva predmetne nekretnine, načina korištenja iste, što čini zajedničke dijelove i dr. Iz točke 6. Sporazuma da je razvidno što je točno prednik tužiteljice naslijedio, suvlasništvo za 48/100 dijela cijele nekretnine koje je neodvojivo povezano sa vlasništvom etaže 1 sagrađene na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] te u cijelosti pomoćnu zgradu površine 15m2 sagrađenu na toj čestici. Nadalje, iz točke 8. Sporazuma da je razvidno da je HJ dozvolio tuženoj da o svom trošku na predmetnoj nekretnini sagradi pomoćnu zgradu jednake površine kao i pomoćna zgrada koja je pripala njemu te joj je darovao pripadajući dio zemljišta na ovoj čestici, a ta pomoćna zgrada da je predmet ovog postupka. Tužena da je ovu spornu pomoćnu zgradu sagradila 2007. i cijelo vrijeme od izgradnje iste pa do danas da je u nesmetanom posjedu zgrade, a svakako da je u posjedu i vlasništvu iste prije nego li je tužiteljica od HJ kupila nekretninu koja je predmet Kupoprodajnog ugovora. Stoga da su u cijelosti netočni navodi tužiteljice da je tužena sporno spremište na južnom dijelu dvorišta izgradila bez znanja tužiteljice. Predmet kupoprodaje da nikako nije sporna pomoćna zgrada niti pripadajuće joj zemljište niti je to mogla biti, a budući je prednik tužiteljice Sporazumom u koristi tužene raspolagao na način da joj je dopustio izgradnju pomoćne zgrade iste površine kao što je njegova, odmah do njegove pomoćne zgrade, te joj darovao potrebno zemljišta za izgradnju odnosno korištenje iste. Tužena da je kao stjecatelj nekretnine odmah stupila u posjed iste te ju mirno koristi do danas. Štoviše sporni pomoćni objekt da je bio izgrađen u vrijeme zaključenja Kupoprodajnog ugovora između tužiteljice i HJ radi čega da tužiteljici nije moglo ostati nepoznato da je sporni pomoćni objekt vlasništvo tužene, pa i sve da je stekla vlasništvo prijepora, a nije, tužiteljica da ne bi bila savjesni stjecatelj. Osim toga, HJ da nije mogao tužiteljici prodati pravo koje nema jer da nitko ne može na drugog prenijeti više pravo nago sam ima. Tužena ističe da tužiteljica od kada je kupila predmetni stan učestalo pravi probleme tuženoj, ponaša se i postupa kao samovlasnica cijele nekretnine, te neovlašteno uzurpira prava koja joj ne pripadaju. Da ruši i gradi sve bez suglasnosti i pitanja tuženoj. Među strankama da su već vođeni sporovi pa između ostalog i postupka zbog smetanja posjeda pod poslovnim brojem P-1903/10 koji da je postupak tužitelj pravomoćno izgubila. Navodi da je i ovaj postupka tužiteljica pokrenula isključivo radi daljnjeg ometanja i uznemiravanja tužene u njenim pravima pa tužena predlaže odbiti postavljeni tužbeni zahtjev te naložiti tužiteljici da tuženoj naknadi parnični trošak.

    3. U odnosu na navode tužene da su tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti nerazumljivi te da iz postavljenog tužbenog zahtjeva nije razvidno što tužiteljica traži odnosno kakvu pravu zaštitu tužiteljica traži od suda, sud ističe da su takvi navodi neosnovani. Ovo stoga što je sud prethodnim ispitivanjem tužbe utvrdio da tužba sadrži sve što sukladno čl. 186. st. 1. u svezi čl. 106. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) tužba treba sadržavati pa tako i određen i razumljiv tužbeni zahtjev iz kojeg je nedvojbeno da tužiteljica traži zaštitu prava vlasništva od uznemiravanja (na dijelu dvorišta južno od kuće na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina]) kao i predaju u posjed dijela nekretnine za koji tvrdi da ga tužena bez valjane pravne osnove drži u posjedu (zapadnog dijela spremišta površine 15m2 izgrađenog na dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina]). Neosnovan je stoga prijedlog tužene za odbacivanje predmetne tužbe.

    4. Nakon provedenog očevida na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju i zaprimanja skice lica mjesta od 01. rujna 2022., tužiteljica podneskom predanim sudu na ročištu glavne rasprave održanom 17. rujna 2024. uređuje tužbeni zahtjev na način da traži da sud kao prvo, tuženoj naloži prestati s uznemiravanjem prava vlasništva tužiteljice na dijelu čest. 877/10 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] etaže prve, koji je na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o. od 01. rujna 2022. prikazan likom A-B-1-2-3-T-S-A, površine 22 m2, u naravi betonski prilaz s betonskim stepenicama i dijelom betoniranog dvorišta uz zapadno pročelje predmetne kuće, likom S-T-U-V-Z-X-Y-N-O-P-R-S, ukupne površine 60 m2, u naravi pomoćni objekt površine 16 m2, lik 14-Y-N-0-14 te zemljani dvor sa šljivom i smokvom, betonskom stazom i dio betonskog dvorišta s crnom jamom, likom B-1-2-4-5-C-B površine 2m2 u naravi dijelom zemljani dio s čokotom loze, dijelom betonirana stepenica sa željeznom ogradom između točaka B-C, te se kloniti svakog daljnjeg uznemiravanja tužiteljice; te kao drugo, da sud tuženoj naloži da tužiteljici preda u posjed slobodan od osoba i njenih stvari dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] etaže prve koji je na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o. od 01. rujna 2022. prikazan likom: S-T-U-V-Z-X-Y-N-O-P-R-S ukupne površine 60 m2, u naravi pomoćni objekt površine 16 m2 označen likom 14-Y-N-0-14 i zemljani dvor sa šljivom i smokvom, betonskom stazom kao i dio betoniranog dvorišta s crnom jamom, označen likom: A-B-1-2- 3-T-S-A površine 22 m2, u naravi betonski prilaz s betonskim stepenicama i dijelom betoniranog dvorišta uz zapadno pročelje predmetne kuće, likom: B-1-2-4-5-C-B površine 2 m2 u naravi dijelom zemljani dio s čokotom loze, dijelom betonirana stepenica sa željeznom ogradom između točaka B-C.

    4.1. Prije nego li je sud donio odluku o uređenju tužbenog zahtjeva koji tužiteljica vrši podneskom predanim sudu 17. rujna 2024. prema skici sudskog očevida od 01. rujna 2022., tužiteljica sudu 20. prosinca 2024. dostavlja podnesak (datiran sa 02. prosinca 2024.) u kojem navodi da tim podneskom precizira tužbeni zahtjev sukladno dopuni skice sudskog očevida od 30. rujna 2022., ispravlja suvišne riječi iz prethodno postavljenog tužbenog zahtjeva te djelomično smanjuje tužbeni zahtjev, na način da od suda traži kao prvo, da tuženoj naloži prestati s uznemiravanjem prava vlasništva tužiteljice na dijelu etaže prve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na čest. 877/10 koji je na dopuni skice sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o. od 30. rujna 2022. prikazan likom A-B-1-2-3-T-S-A, površine 22 m2, u naravi betonski prilaz s betonskim stepenicama i dijelom betonirano dvorište uz zapadno pročelje predmetne kuće, prikazan likom S-T-U-V-Z-X-Y-14-O-P-R-S, ukupne površine 45 m2, u naravi zemljani dvor sa šljivom i smokvom, betonskom stazom i dio betoniranog dvorišta s crnom jamom te prikazan likom B-1-2-4-5-C-B površine 2m2 u naravi dijelom zemljani dio sa čokotom loze, dijelom betonirana stepenica sa željeznom ogradom između točaka B-C te da se kloni svakog daljnjeg uznemiravanja; te kao drugo, da tuženoj naloži predati tužiteljici u posjed slobodan od osoba i njenih stvari dio etaže prve na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopuni skice sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o. od 30. rujna 2022. prikazan likom 14-Y-N-O-14, u naravi pomoćni objekt površine 15m2.

    4.2. Sud je u ovom postupku uzeo u obzir upravo podnesak tužiteljice dostavljen sudu 20. prosinca 2024., a budući je istim tužiteljica uredila tužbeni zahtjev sukladno dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022., vodeći računa da je podnesak predan sudu 17. rujna 2024. sastavljen obzirom na prvotno zaprimljenu skicu sudskog očevida od 01. rujna 2022., a koju je sudski vještak naknadno dopunio, poradi čega je tužiteljica uredila tužbeni zahtjev sukladno dopunjenoj skici sudskog očevida. Tužena se podneskom od 15. siječnja 2025. usprotivila preinaci tužbe koju tužiteljica vrši podneskom dostavljenim sudu 20. prosinca 2024. (datiranim sa 02. prosinca 2024.) i predložila da sud ne udovolji preinaci te iako tužiteljica u podnesku dostavljenom sudu 27. siječnja 2025. tvrdi da se ovdje ne radi o preinaci tužbe već o smanjenju tužbenog zahtjeva čemu da se tužena ne može protiviti, ocjena je ovog suda da je podneskom dostavljenim sudu 20. prosinca 2024. (datiranim sa 02. prosinca 2024.) tužiteljica dijelom precizirala tužbeni zahtjev postavljen već u tužbi sukladno dopunjenoj skici sudskog očevida, ali i dijelom izvršila preinaku tužbe, a budući je uz zahtjev koji je postavljen u tužbu, kojim je zaštita od uznemiravanja tražena isključivo na dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji se odnosi na dvorište južno od kuće sagrađene na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] (kako to izrijekom i stoji u tužbenom zahtjevu sadržanom u tužbi), tužiteljica sada istaknula i zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na zapadnom dijelu i na sjeverozapadnom dijelu dvorišta na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] (dio koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida prikazan likom A-B-1-2-3-T-S-A površine 22m2 te dio koji je prikazan likom B-1-2-4-5-C-B površine 2m2), a što nedvojbeno predstavlja preinaku tužbe u smislu čl. 191. st. 1. ZPP. Kako pri tome sukladno čl. 190. st. 1. i st. 2. ZPP tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, a iznimno do zaključenja glavne rasprave samo ako bez svoje krivnje tužbu nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka; ocijenivši da je isključivo krivnja tužiteljice što već tužbom (ili preinakom tužbe izvršenom najkasnije do zaključenja prethodnog postupka) nije tražila zaštitu od uznemiravanja i na zapadnom odnosno sjeverozapadnom dijelu dvorišta čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], ovo budući su radnje uznemiravanja za koje tužiteljica tvrdi da je tužena počinila i na tim dijelovima identične radnjama za koje već u tužbi tvrdi da je njima uznemiravala pravo vlasništva tužiteljice na dijelu južnog dvorišta kuće (a ne neke druge radnje koje bi bile naknadno poduzete tijekom ovog postupka odnosno za koje bi tužiteljica saznala tek nakon provođenja očevida i izrade skice sudskog očevida), sud je na ročištu glavne rasprave održanom 19. veljače 2025. donio rješenje (pisani otpravak kojeg je sadržan u ovoj odluci) da se ne dopušta preinaka tužbe koju tužiteljica vrši podneskom od 20. prosinca 2024. u dijelu koji se odnosi na dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar od 01. rujna 2022. prikazan likom A-B-1-2-3-T-S-A površine 22m2 i dio koji je prikazan likom B-1-2-4-5-C-B površine 2m2 (u naravi dijelovi zapadnog dijela dvorišta na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina]). Ističe se pri tome da pitanje da li je odlučivanje po preinačenoj tužbi svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama nije relevantno u situaciji kada se preinaka tužbe vrši tijekom glavne rasprave, a ne radi se o slučaju da takva preinaka bez krivnje tužitelja nije mogla biti izvršena najkasnije do zaključenja prethodnog postupka pa da bi sud zakonito mogao dopustiti preinaku tužbe, usprkos protivljenju tuženika, zbog razloga svrsishodnosti.

    5. U dokaznom je postupku sud pročitao i pregledao izvadak iz zemljišne knjizi za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 6-7), rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z- 4651/00 od 6. ožujka 2001 (list spisa 8), etažiranje obiteljske kuće izrađeno po OJ **.**.2004. s potvrdom Ureda državne uprave u zadarskoj županiji Klasa:361-01/04- 01/207, Urbroj: 2198-05-01-04-2 od 14. rujna 2004. (list spisa 9-28), arhivski izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 29-38), izvod iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] kat. čest. [katastarska čestica] (list spisa 39), crno-bijele fotografije (list spisa 40-41), rješenje o izvedenom stanju Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Klasa: UP/I-361-03/17-11/80 od 17. svibnja 2019. (list spisa 42-52), potvrdu o plaćanju sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 675,00 kn (list spisa 53), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 62-63), Sporazum o diobi nasljedstva sklopljen 01. ožujka 2005. (list spisa 64-68), Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen 10. kolovoza 2009. (list spisa 69-71), rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Anici Hukelj kao povjereniku Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O-4247/04, UPP-OS-99/04-11 od 15. ožujka 2005. (list spisa 72-73), spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-2311/05 (prileži predmetnom spisu), spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-4365/02 (prileži predmetnom spisu), rješenje o izvedenom stanju Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Klasa:

    UP/I-361-03/17-11/80 od 17. svibnja 2019. (list spisa 77-80), fotografije u boji (list spisa 81), obavijest Hrvatskih voda o stanju duga (list spisa 82), fotografije u boji (list spisa 83), skica (list spisa 84-85), dopis JJ od 05. srpnja 2013. (list spisa 86), dopis adresiran na JJ od 10. rujna 2021. (list spisa 87), dopis ŽJ od 27. kolovoza 2017. (list spisa 94), potvrdu o plaćanju predujma u iznosu 4.000,00 kn (list spisa 102), zapisnik o provedenom očevidu 01. rujna 2022. (list spisa 105-112), skicu sudskog očevida od 01. rujna 2022. s fotografijama (list spisa 113-115), dopunjenu skicu sudskog očevida od 30. rujna 2022. (list spisa 116), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pom-82/2023 sa iskazom svjedoka HJ (list spisa 188-191) i iskaz svjedoka BJ (list spisa 200-202), saslušao je svjedoke OJ (list spisa 225-226), LJ (list spisa 227-228), TJ (list spisa 228-230), AJ (list spisa 265-266) te je saslušao tužiteljicu ŽJ (list spisa 266-269) i tuženu JJ (list spisa 269-271). Izvedeni su time u postupku svi po strankama predloženi dokazi, osim dokaza saslušanjem svjedoka NJ, EJ, ŽJT, ŠJ i MJ, budući je tužena koja je predložila izvođenje tih dokaza od saslušanja prvih dvoje navedenih odustala na pripremnom ročištu 07. srpnja 2022., a od saslušanja daljnjih troje navedenih odustala na ročištima glavne rasprave 17. rujna 2024. i 19. veljače 2025.; te osim dokaza čitanjem isprava koje tužiteljica dostavlja uz podnesak od 18. veljače 2025. (isprave na listu spisa 246-259) budući je sud obzirom na datum nastanka tih isprava i činjenicu da se radi o ispravama kojima tužiteljica raspolaže odnosno ima mogućnost pribave istih od prethodno pokretanju ovog spora (što proizlazi iz činjenice da se radi o ispravama koje su sastavljene u ime tužiteljice, adresirane na tužiteljicu ili vezane za tužiteljicu) ocijenio da se ne radi o dokazima koje tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla predložiti kao dokaze u ovom sporu najkasnije do zaključenja prethodnog postupka, a čl. 299. st. 3. ZPP propisuje da sud neće uzeti u obzir nove dokaze koje stranka predlaže tijekom glavne rasprave protivno st. 2. tog članka. Ističe se pri tome da je sud one dokaze koji su izvedeni pred ranijim raspravnim sucima u ovom postupku (očevid na licu mjesta i saslušanje svjedoka BJ) u dokaznom postupku obnovio čitanjem uz izričitu suglasnost stranaka.

    5.1. Valja ovdje napomenuti i to da sud nije pozivao stalnog sudskog vještaka da usmeno pred sudom izloži (dopunjenu) skicu sudskog očevida koju je izradio za potrebe ovog spora, ovo jer je sudski vještak prema ocjeni suda prigovore iznesene na prvotno dostavljenu skicu sudskog očevida od 01. rujna 2022. (list spisa 113) otklonio izradom dopunjene skice sudskog očevida od 30. rujna 2022. (list spisa 146) dok je prigovore tužiteljice iznesene na tako dopunjenu skicu sudskog očevida od 30. rujna 2022. sud ocijenio u cijelosti neosnovanima, a dopunjenu skicu sudskog očevida jasnom, pregledom i potpunom te u cijelosti dostatnom za preciziranje dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji su predmet ovog spora, a što proizlazi i iz činjenice da je tužiteljica tužbeni zahtjev i uredila upravo sukladno identifikaciji sadržanoj u toj dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. (list spisa 146). Naime, nakon što je zaprimila skicu sudskog očevida od 01. rujna 2022. (list spisa 113) tužiteljica je prigovorila načinu na koji su na skici označeni pomoćni objekti kao „pomoćni objekt u posjedu tužiteljice“ i „pomoćni objekt u posjedu tuženice“, što je točno, međutim, navedena oznaka na nikoji način ne prejudicira ishod ovog spora kako to neosnovano navodi tužiteljica, poradi čega je ovaj prigovor tužiteljice sud otklonio kao neosnovan. Drugi prigovor tužiteljice iznesen u pogledu skice sudskog očevida od 01. rujna 2022. (list spisa 113), onaj u svezi površine pomoćnog objekta koji je predmet ovog spora, je pak otklonjen izradom dopunjene skice sudskog očevida od 30. rujna 2022. (list spisa 146). Tužena na prikazano u skicu sudskog očevida od 01. rujna 2022. (list spisa 113) nije imala prigovora, samo je podneskom od 30. rujna 2022. tražila da se na skici sudskog očevida dodatno posebnim točkama i pravcima označe i dijelovi za koje tužena tvrdi da ih drži u posjedu, što je sudski vještak i učinio u dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. (list spisa 146), a kako je pri tome jasno u toj dopunjenoj skici sudski vještak opisao te posebnom bojom označio koje su točke i pravci na skici sudskog očevida ucrtani dodatno po traženju tužene, to prigovor tužiteljice iznesen u podnesku od 24. listopada 2022. nije osnovan budući je dopuna skice u navedenom smislu prema ocjeni suda bila i nužna, a kako bi sud detaljno tijekom daljnjeg dokaznog postupka mogao utvrditi činjenice koje su pravno relevantne za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Svakako sud ističe to da dopuna skice sudskog očevida ucrtavanjem točaka i pravaca kako to traži tužena, nije na nikoji način utjecala na ocjenu (ne)osnovanosti tužbenog zahtjeva već je samo sudu olakšala raspravljanje o predmetu spora jer je olakšala identifikaciju točnih dijelova predmetne nekretnine o kojima svjedoci odnosno stranke iskazuju sudu.

    6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

    6.1. Tužiteljica tužbom traži zaštitu od uznemiravanja na dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji da predstavlja posebni dio nekretnine (E-1) u njenom vlasništvu kao i predaju u posjed objekta izgrađenog na dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji da predstavlja posebni dio nekretnine (E-1) u njenom vlasništvu pa je tako predmet ovog spora zaštita od uznemiravanja te predaja u posjed dijela nekretnine.

    6.2. Odredba čl. 30. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisuje da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima pri čemu sukladno st. 2. tog članka u granicama iz stavka 1. tog članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.

    6.3. Odredba čl. 36. st. 1. ZV propisuje da ako više osoba ima neku stvar u svome suvlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi. Pri tome, odredba čl. 38. st. 1. ZV propisuje da nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

    6.4. Odredba čl. 66. st. 1. ZV propisuje da vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. Pri tome, sukladno čl. 66. st. 2. ZV vlasništvo određenog posebno dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom i koristima od njega što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi.

    6.5. Nadalje, odredba čl. 161. st. 1. ZV propisuje da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda posjed te stvari, a u svezi čega valja istaknuti odredbu čl. 37. st. 6. ZV kojom je propisano da svaki suvlasnik ima pravo glede svog idealnog dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva. Pri tome, odredba čl. 162. st. 1. ZV određuje da bi u postupku pred nadležnim sudom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

    6.6. Konačno, odredba čl. 167. st. 1. ZV propisuje da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Pri tome, st. 2. tog članka propisuje da bi u postupku pred nadležnim sudom ostvario svoje pravo, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

    7. Iz izvatka iz zemljišne knjizi za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 6-7, 62-63) proizlazi da je u zk. ul. [broj ZK uloška] upisana čest. 877/10, u naravi obiteljska jednokatna kuća koja se sastoji od prizemlja (suterena) i prvog kata (prizemlja), zgrada i dvorište, ukupne površine 310 m2, pri čemu je izmjena upisa u A listu u pogledu namjene čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] iz ranije neplodno površine 310m2 u dvor površine 239m2, kuća površine 56m2 i zgrada površine 15m2 izvršena rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-4651/00 od 06. ožujka 2001. (list spisa 8).

    7.1. Nadalje, iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 6-7, 62-63) proizlazi i to da je za nekretninu oznake čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) i to da način da je u trenutku pokretanja ovog spora kao vlasnica 48/100 dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] – neodvojivo povezanog sa vlasništvom posebnog dijela (E-1): Stan u prizemlju ukupne neto površine 40m2, koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojano plavom bojom, upisana ŽJ ovdje tužiteljica dok je kao vlasnica 52/100 dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] – neodvojivo povezanog sa vlasništvom posebnog dijela (E-2): Stan na prvom katu ukupne neto površine 44m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake B, obojano crvenom bojom, upisana JJ ovdje tužena.

    7.2. Iz takvog upisa u zemljišnoj knjizi slijedi da je suvlasnički dio od 48/100 čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], kao vlasnik kojeg je upisana tužiteljica, povezan s vlasništvom posebnog dijela koji je opisan kao (E-1) Stan u prizemlju ukupne neto površine 40m2, koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojano plavom bojom, dakle, s vlasništvom (isključivo) stana u prizemlju kuće kao posebnog dijela nekretnine dok ne proizlazi da je sastavni dio tog posebnog dijela i koji drugi dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] odnosno da se vlasništvo tužiteljice uspostavljeno na posebnom dijelu E-1 proteže i na koje druge sporedne dijelove nekretnine primjerice kućni vrt ili spremište.

    7.3. Međutim, uvidom u elaborat etažiranja obiteljske kuće izrađen po OJ **.**.2004. s potvrdom Ureda državne uprave u zadarskoj županiji Klasa: 361-01/04- 01/207, Urbroj: 2198-05-01-04-2 od 14. rujna 2004. (list spisa 9-28) kao i uvidom u spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-4365/02 (prileži predmetnom spisu) proizlazi da je uspostavljanje vlasništva posebnih dijelova čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] (etažiranje) kakvi postoje u trenutku kada pravni prednik tužiteljice HJ stječe suvlasnički dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] s kojim je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine E-1, u zemljišnoj knjizi provedeno temeljem elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađenog po OJ **.**.2004. s potvrdom Ureda državne uprave u zadarskoj županiji Klasa: 361-01/04-01/207, Urbroj: 2198-05-01-04-2 od 14. rujna 2004. da etažne cjeline koje se nalaze u stambenoj građevini čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], određene i opisane u tom etažnom elaboratu predstavljaju samostalne uporabne cjeline, a u kojem je elaboratu etažiranja izričito navedeno da je prizemlje kuće 1. prva etažna cjelina – dvosoban stan ukupne neto stambene površine NSP 40,00 m2, koji se sastoji od ulazne terase, hodnika, spavaće dvije sobe, kupatila i ostave, a kojem stanu pripada dio dvorišta na južnoj strani kuće sa skladištem površine 188 m2; dok je kat kuće 2. druga etažna cjelina – dvosoban stan ukupne neto stambene površine NSP 44,00 m2, koji se sastoji od hodnika, spavaće dvije sobe, dnevne sobe i kupatila, a kojem stanu pripada i dio dvorišta sa sjeverne strane kuće površine 51 m2. Istaknimo ovdje da je u vrijeme provedbe elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađenog po OJ **.**.2004. u zemljišnoj knjizi, a što proizlazi iz spisa Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-4365/02 (prileži predmetnom spisu) kao i arhivskog izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 29-38), kao vlasnik ranije postojećih dviju etaža čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] bio upisan SJ pok. JJ, otac ovdje tužene i pravnog prednika tužiteljice HJ.

    7.4. Dakle, iz elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađenog po OJ **.**.2004. s potvrdom Ureda državne uprave u zadarskoj županiji Klasa: 361-01/04-01/207, Urbroj: 2198-05-01-04-2 od 14. rujna 2004. (list spisa 9-28), a temeljem kojeg je etažnog elaborata na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova kakvi postoje u trenutku kada pravni prednik tužiteljice HJ stječe suvlasnički dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] povezan s vlasništvom posebnog dijela E-1, proizlazi da stanu u prizemlju kuće koji čini E-1 pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem ukupne površine 188 m2 dok stanu na katu kuće koji čini E-2 pripada dvorište sa sjeverne strane kuće površine 51 m2. Navedeno proizlazi i iz iskaza OJ koji je u ovom postupku saslušan kao svjedok, a koji je sudu životno i logično te sasvim uvjerljivo i u bitnom identično sadržaju materijalnih dokaza u spisu vezanih za pitanje etažiranja pri čemu sud njegov iskaz prihvaća kao istinit i zbog toga što sud ne nalazi razloga poradi kojeg bi ovaj svjedok koji nije osobno zainteresiran za ishod ovog spora sudu iskazivao lažno i time se izložio kaznenom progonu za učin kaznenog djela za koji je zapriječena kazna zatvora, iskazao (list spisa 225-226) da su njega prije 20tak godina vlasnici ove kuće u [adresa] angažirali za etažiranje, da se radi o stambenoj kući koju čini prizemlje i kat sa južno položenim dvorištem i jednim betoniranim parkirališnim dijelom ispred ulaza u stan na katu kuće, uz javnu prometnicu koja prolazi kroz mjesto [adresa], da je njegov zadatak bio etažirati kuću na dvije samostalne i funkcionalne cjeline, u svezi čega svjedok napominje da on pri obavljanju tog posla surađuje s naručiteljem kojeg pita za osnovne podatke, ali da etažiranje mora izraditi sukladno važećem zakonu i pravilima struke, pa da je tako pri izradi ovog posla on podijelio nekretninu na dvije samostalne i funkcionalne cjeline - stan u prizemlju i stan na prvom katu, a kako je na južnoj strani dvorišta bio izgrađen gospodarski objekt u naravi neko skladište da je on predložio da uporabnoj cjelinu u prizemlju pripadne južni dio dvorišta sa izgrađenim gospodarskim objektom s tim da ova cjelina zadržava pravo prolaza po jugozapadnom dijelu dvorišta za potrebe pristupa, a koji prolaz ide jednim dijelom koji je velikog nagiba kao stubište, a da drugu samostalnu cjelinu čini stan na prvom katu sa parkirališnim prostorom preko kojeg se s javne prometnice ulazi u taj stan. Vjerodostojnost iskaza ovog svjedoka nije dovedena u pitanje prigovorom tužene da je čudno da se svjedok sjeća svih pojedinosti iako mu je ovaj elaborat samo jedan u nizu elaborata koje je kroz svoj posao radio, budući prema ocjeni ovog suda svjedok uopće ne iznosi „sve pojedinosti“ već dapače, iznosi samo osnovne stvari u svezi opisa predmetnog objekta i naravi samostalnih uporabnih cjelina, za koje podatke nije niti neživotno niti nelogično da bi ih se stručna osoba kao što je OJ, inače i stalni sudski vještak, sjećala usprkos proteku 20tak godina od vremena izrade elaborata. Da svjedok OJ ne konstruira svoj iskaz s ciljem uspjeha tužiteljice u sporu već da iskazuje o onome čega se uistinu sjeća u svezi predmetne nekretnine, sudu je razvidno i iz činjenice da isti upitan o načinu provedbe predmetnog elaborata u zemljišnoj knjizi samo generalno navodi da je tijekom svog rada znao uočiti da zemljišnoknjižni referent izostavi dio opisa posebnog dijela, ali da on ne zna da li se to dogodilo u ovom slučaju. Istaknimo pri tome da niti činjenica da je suvlasnički udio koji odgovara posebnom dijelu u prizemlju kuće, a sastavni dio koje je prema etažnom elaboratu i dvorište na južnoj strani kuće površine 188 m2 izražen sa 48/100 dijela i time manjim udjelom nego što je izražen suvlasnički udio koji odgovara posebnom dijelu na katu kuće (52/100 dijela) sastavni dio kojeg je prema etažnom elaboratu dvorište sa sjeverne strane kuće površine 51m2, ne dovodi u pitanje niti vjerodostojnost iskaza svjedoka OJ o tome što sve pripada etaži prvoj i etaži drugoj niti činjenicu da su etažnim elaboratom kao sastavni dijelovi etažnih cjelina navedeni i određeni dijelovi dvorišta, a obzirom, kako to sudu pojašnjava svjedok OJ, se u vrijeme kada je izrađen predmetni elaborat postupalo prema pravilima da zemljište oko zgrade služi za redovnu uporabu zgrade radi čega su suvlasnički dijelovi izraženi (samo) u odnosu na korisnu površinu kuće, ne i zemljišta.

    7.5. Obzirom na takav sadržaj elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađen po OJ **.**.2004. (list spisa 9-28) te pravno posao kupoprodaje, tužiteljica u postupku tvrdi da je ona kao vlasnica posebnog dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] etaže prve (E-1) vlasnica cijelog južnog dvorišta kuće, ovo jer da je cijelo južno dvorište kuće sastavni dio etaže prve (E-1). Takve navode tužena osporava, tvrdeći da južno dvorište kuće nije sastavni dio etaže prve (E-1) koja je vlasništvo tužiteljice, štoviše, tvrdeći i to da je dio južnog dvorišta koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. prikazan likom 14-Y-N-O-14, u naravi pomoćni objekt, isključivo vlasništvo tužene. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je osim materijalnih dokaza izveo i niz personalnih dokaza, saslušanje parničnih stranaka i svjedoka.

    7.6. U svezi spornih činjenica tužiteljica, prema ocjeni suda u dijelu koji se dalje iznosi sasvim životno i uvjerljivo iskazuje (list spisa 266-269) da su kad su radom u Njemačkoj „stali na noge“ odlučili pogledati nekretnine na moru u Hrvatskoj jer su se htjeli vratiti kući, da su tako naišli na ponudu agencije Grand nekretnine prodavatelja HJ u kojoj je bilo kratko navedeno da se prodaje stan u prizemlju etažirane kuće s vrtom pa da su u svezi te nekretnine stupili u kontakt s HJ s kojim su u travnju 2009. dogovorili pregled ove nekretnine, da su oni došli u [adresa] dan ranije jer ih je interesiralo gdje se nekretnina nalazi i da im se svidjelo što se ne nalazi u turističkom naselju već u mjestu i što se radi o nekretnini s vrtom, da su potom došli sa HJ i dvoje djelatnika agencije pogledati nekretninu i tom prilikom da im je HJ pokazao točno što se prodaje, stan u prizemlju i cijelo južno dvorište odnosno vrt površine 188 m2 u kojem se je nalazila jedna šupa, dalje navodeći da iako je stan u prizemlju bio mali da se njima svidio raspored prostorija u njemu, a posebno da im se svidjelo to što stan ima vrt, iskazujući nadalje i to da se ova šupa koja je također predmet prodaje nalazi na istočnoj strani južnog dijela vrta, a tom prilikom kada su razgledavali nekretninu da je HJ ostao zatečen time što na toj šupi nije bilo ulaznih vrata koja da su bila zazidana nekakvom početom nadogradnjom te šupe na zapadnoj strani, ali da se HJ obvezao da će u periodu od travnja do kolovoza za kada su zakazali termin za potpis ugovora o kupoprodaji stana u prizemlju s dvorištem tj. vrtom, on na sjevernom zidu šupe napraviti nova ulazna vrata, ponavljajući da im je kao predmet kupoprodaje bio pokazan kompletni vrt s južne strane kuće, za prilaz kojem dijelu im je HJ rekao da će se služiti prolazom sa zapadne strane kuće, prilazom koji ide od javne ulice u smjeru juga prema dvorištu, za koji da im je i pokazao dokumente prema kojem je taj prolaz nasljeđe njegova oca, te da su oni tada zakazali termin za kolovoz 2009. kada su oni i potpisali ugovor o kupoprodaji stana u prizemlju s dvorištem tj. vrtom. Na skici sudskog očevida sa lista spisa 113, kao dio koji im je HJ pokazao da prodaje i koji su oni kupili, tužiteljica je pokazala stan u prizemlju kuće koja ima oznaku 877/10, betonirano dvorište za koje stoji 32m2 sa južne strane kuće te cijelo dvorište gledano od ruba betona i južnog ruba crne jame pa do južne granice nekretnine, navodeći da je jedino u zajedničkom vlasništvu crna jama i to da ona ne traži samo za sebe. Takav je iskaz tužiteljice u bitnom potvrđen iskazom svjedoka HJ, koji je kao svjedok saslušan po zamolnici ovog suda pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu u predmetu poslovni broj Pom-82/2023 (list spisa 188-191), a koji na upit što je predmet kupoprodajnog ugovora od 10. kolovoza 2009. sklopljenog s tužiteljicom odgovara da je predmet kupoprodajnog ugovora prodaja donje etaže nekretnine s okućnicom u [adresa], pojašnjavajući da okućnicu u naravi predstavlja dvorište sa spremištem gledano južno od zgrade, na poseban upit da li je pomoćni objekt bio predmet prodaje (nedvojbeno svjedok ovdje iskazuje o pomoćnom objektu koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y odnosno o onom koji tužiteljica opisuje kao šupa na istočnoj strani južnog dijela vrta) odgovarajući da je, a na upit kako je izgledao proces kupoprodaje s tužiteljicom odgovarajući da su došli ljudi iz agencije te da su oni, on i tužiteljica prošli po nekretnini odnosno obišli ju, dalje iskazujući i to da je u vrijeme prodaje tužiteljici zgrada u [adresa] bila etažirana, da se on ne sjeća tko je provodio i snosio trošak etažiranja, ali da se sjeća da je etažnim elaboratom kao etaža koja pripada njemu bila definirana donja etaža sa pripadajućom okućnicom, pojašnjavajući da okućnicu u naravi predstavlja dvorište sa spremištem gledano južno od zgrade. Takav je iskaz svjedoka HJ sud cijenio istinitim, kao prvo, jer sud ne nalazi razloga poradi kojeg bi ovaj svjedok koji je polubrat tužene lažno iskazivao konstruirajući svoj iskaz u korist tužiteljice budući je usprkos nesuglasicama isti sa tuženom sporazumno razriješio imovinskopravne odnose; kao drugo, jer njegov iskaz o sastavnim dijelovima etaže za koju iskazuje da je bila njegovo vlasništvo koje je on prodao tužiteljici odgovara sadržaju elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađenom po OJ od 12. srpnja 2004. (list spisa 9-28) kao i iskazu svjedoka OJ koji je sud cijenio vjerodostojnim i u potpunosti uvjerljivim; te kao treće, jer prema ocjeni suda svjedok HJ iskazuje u potpunosti objektivno i vjerodostojno, budući isti ne negira činjenicu da je pomoćni objekt koji je u južnom dijelu dvorišta izgradila tužena izgrađen uz njegovu dozvolu, štoviše, svjedok o ovoj činjenici iskazuje da on ne zna točno u kojem je trenutku ovaj pomoćni objekt izgrađen (nedvojbeno svjedok ovdje iskazuje o pomoćnom objektu koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14), ali da zna da su ga izgradile JJ i njena majka, da je on dozvolio da se taj objekt izgradi odnosno da je dao dozvolu JJ, ovo prilikom ostavinske rasprave iza njihovog pokojnog oca, o čemu da postoji dokument i da je dogovor bio taj da tužena smije izgraditi svoj objekt na ovom dijelu dvorišta, a u slučaju da svjedok svoj iskaz konstruira s ciljem uspjeha tužiteljice u ovom sporu, tada zasigurno ne bi iskazivao navedeno budući je isto suprotno dijelu navoda tužbe. Osim toga, prema ocjeni suda u prilog vjerodostojnosti iskaza tužiteljice, u dijelu u kojem ona iskazuje da je HJ kao dio prizemne etaže koji je predmet kupoprodaje njoj pokazao prizemni stan sa južnim dvorištem i šupom koja se nalazi u istočnom dijelu južnog dvorišta, svjedoči i sadržaj dopisa adresiranog na JJ od 10. rujna 2021. (list spisa 87) u kojem tužiteljica (po punomoćnici) i prethodno pokretanju ovog spora navodi da stanu tužene (stanu na katu kuće) pripada parkirališno mjesto do ulice i sada izgrađeni pomoćni objekt (nedvojbeno se govori o pomoćnom objektu koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14), a da stanu tužiteljice (stanu u prizemlju kuće) pripada dvorište (nedvojbeno govori o južnom dvorištu kuće) i pristupni put, a koji način diobe postignut između pravnih prednika da je ostao neproveden etažnim elaboratom. Također, u prilog vjerodostojnosti iskaza tužiteljice u dijelu u kojem iskazuje da je HJ kao dio prizemne etaže koji je predmet kupoprodaje njoj pokazao prizemni stan sa južnim dvorištem i šupom koja se nalazi u istočnom dijelu južnog dvorišta, svjedoči i činjenica da je tužiteljica i prije pokretanja ovog spora, kao dio koji joj je HJ prodao navodila isti onaj koji navodi u ovom postupku, a kako to proizlazi iz iskaza svjedoka BJ (list spisa 200-202), inače susjeda predmetnoj nekretnini, koji iskazuje da su tužiteljica i njen suprug kupili donji dio nekretnine s vrtom, o čemu on ima saznanje jer da su mu Ž jednom prilikom pokazali što imaju namjeru kupiti tj. što HJ prodaje. Pri tome, ovaj sud pregledom skice (list spisa 84-85) ne zaključuje ono što iz sadržaja te skice zaključuje tužena. Naime, tužena po pregledu skice (list spisa 84-85) postavlja pitanje zašto bi tužiteljica ako je ista samovlasnica dvorišta na način kako to tvrdi u tužbi, svoje pravo besplatno udijelila tuženoj, dok prema ocjeni ovog suda sadržaj skice (list spisa 84-85) ne svjedoči u prilog zaključku da tužiteljica svoje pravo (vlasništva) besplatno daje tuženoj i to jer je iz prijedloga (novog načina) etažiranja dvorišta kuće na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] sadržanog u toj skici razvidno da tužiteljica za dio južnog dvorišta koji bi pripao u vlasništvo tuženoj, traži vlasništvo na dijelu sjevernog dvorišta (parkirališta). Dakle, ne radi se o tome da, kako to pogrešno zaključuje tužena, tužiteljica tim prijedlogom svoje pravo vlasništva besplatno daje tuženoj već tužiteljica tim prijedlogom nudi zamjenu dijela južnog za dio sjevernog dvorišta kuće.

    7.7. Nadalje, prethodno citirani iskaz tužiteljice je u bitnom potvrđen i iskazom svjedoka TJ (list spisa 228-230) koji je sudu iskazao da je prvi put na ovoj nekretnini bio 2009. godine, kako bi pogledali objekt da ga kupe ako im odgovara, da je na osnovu viđenog objekt bio manji, ali sa dobrim rasporedom prostorija, međutim, da se njima jako svidjelo da mu pripada dvorište s pomoćnim objektom, što da im je totalno odgovaralo pošto su planirali objekt koristiti ljeti, iskazujući dalje da je im je HJ prilikom dolaska na nekretninu rekao i pokazao što je predmet prodaje i to da je bio stan u prizemlju sa dvorištem oko kuće pa tako do ulaza sa ulice J [adresa], za što im je rečeno da se prodaje u cijelosti kao isključivo vlasništvo, pri čemu svjedok iskazuje i to da je prilikom pregleda nekretnine u južnom dvorištu bio izgrađen jedan objekt za koji je HJ rekao da je njegov (kao taj je objekt svjedok na skici sudskog očevida sa lista spisa 113 pokazao objekt označen likom N-M-L-Y-N), a dijelom da je bio izgrađen s njegove zapadne strane drugi objekt (kao taj objekt svjedok na skici sudskog očevida sa lista spisa 113 pokazuje objekt označen likom N-Y-14-O-N) za koji da im HJ nije rekao da je njegov već da je rekao da je u sporu s tuženom koja da je pri izgradnji tog objekta njemu zatvorila zapadni ulaz u njegov objekt. Iako je ovaj svjedok suprug tužiteljice i time zasigurno zainteresiran za uspjeh tužiteljice u sporu, sud njegov iskaz u dijelu u kojem iskazuje o južnom dvorištu kao dijelu koji im je HJ pokazao kao predmet kupoprodaje ne cijeni konstruiranim za potrebe uspjeha tužiteljice već uvjerljivim i istinitim, ovo jer je svjedok sudu u dijelu u kojem iskazuje o južnom dvorištu kuće kao predmetu kupoprodaje iskazao uvjerljivo, iznoseći pri tome svoja neposredna saznanja budući je bio osobno nazočan kada je HJ pokazivao dio nekretnine koji prodaje te, a što je osobito značajno, o ovim činjenicama iskazujući u bitnom identično iskazu svjedoka HJ koji je također iskazao da je predmet kupoprodaje donja etaža nekretnine s okućnicom u [adresa], a koju okućnicu da u naravi predstavlja dvorište sa spremištem gledano južno od zgrade.

    7.8. Nije sud međutim cijenio istinitim iskaz svjedoka TJ u dijelu u kojem iskazuje (list spisa 228-230) da je HJ prilikom dolaska na nekretninu rekao i pokazao da je uz južno dvorište predmet prodaje kao isključivo vlasništvo i onaj dio dvorišta do ulaza sa ulice Nikice Gundića, kao što sud nije cijenio istinitim niti iskaz tužiteljice u dijelu u kojem ona iskazuje (list spisa 266-269) da betonski prilaz i stepenice sa zapadne strane kuće koji oni koriste kao prilaz dvorištu nije zajednički dio nekretnine; kao prvo, jer iskaz da prilaz i stepenice sa zapadne strane kuće nisu zajednički dio nekretnine tužiteljica ne temelji na sadržaju određenih isprava već na tvrdnji da JJ (tužena) za potrebe svog dijela kuće nema tu što raditi, a činjenica da li jedan od suvlasnika „ima što raditi“ na određenom dijelu nekretnine ne utječe na pitanje da li je taj dio nekretnine zajednički dio ili dio posebnog dijela nekretnine (etaže); kao drugo, jer u prilog tim navodima svjedoka TJ i tužiteljice ne svjedoči niti jedan materijalni dokaz u spisu pa tako niti sadržaj Ugovora o kupoprodaji niti etažnog elaborata izrađenog po OJ **.**.2004. (list spisa 9-28); kao treće, jer svjedok HJ iskazuje (list spisa 188-191) da je predmet kupoprodajnog ugovora od 10. kolovoza 2009. sklopljenog s tužiteljicom donja etaža nekretnine s okućnicom u [adresa] pri čemu pojašnjava da okućnicu u naravi predstavlja dvorište sa spremištem gledano južno od zgrade, dakle, ovaj svjedok ne iskazuje da je on Ugovorom o kupoprodaji tužiteljici kao dio posebnog dijela E-1 prodao i zapadni dio dvorišta kuće (onaj koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom A-B-C-5-4-2- 3-T-S-A); te kao četvrto, jer je dio iskaza tužiteljice da betonski prilaz i stepenice sa zapadne strane kuće koji oni koriste kao prilaz dvorištu nije zajednički dio kuće (čime u biti tvrdi da je taj dio njeno isključivo vlasništvo) kontradiktoran cijelom prethodnom dijelu iskaza tužiteljice, onom u kojem tužiteljica čak nekoliko puta izričito iskazuje da je predmet Ugovora o kupoprodaji stan u prizemlju sa dvorištem južno od kuće i pomoćnim objektom pa tako tužiteljica navodi sudu da je u travnju 2009. kada su došli na nekretninu HJ pokazao točno što prodaje – stan u prizemlju i cijelo južno dvorište odnosno vrt površine 188 m2 u kojem se je nalazila jedna šupa ponavljajući sudu još jednom da im je kao predmet kupoprodaje bio pokazan kompletan vrt s južne strane kuće, dakle, tužiteljica u svom slobodno iznesenom iskazu ne navodi da je predmet Ugovora o kupoprodaji kao sastavni dio etaže prve (E-1) bilo i dvorište sa zapadne strane kuće (onaj dio koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom A-B-C-5-4-2-3-T-S-A), u svezi kojeg je dijela nekretnine sudu uvjerljiv onaj dio iskaza u kojem tužiteljica navodi da im je HJ rekao da će se za prilaz južnom dvorištu služiti prolazom sa zapadne strane kuće, prolazom koji ide od javne ulice u smjeru juga dvorišta, iz čega logično proizlazi da je ovaj dio tužiteljici prodan kao zajednički dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], kao dio koji je suvlasništvo stranaka te služi svim suvlasnicima nekretnine, a što je i logično i životno kada se takav navod tužiteljice cijeni u svezi njenog daljnjeg navoda da je septička jama (do koje prema utvrđenju suda tužena može pristupiti isključivo putem zapadnog dvorišta kuće, dijela koji je dio koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom A-B-C-5-4-2-3-T-S- A) zajednička te kada se cijeni u svezi sadržaja Sporazuma o diobi u kojem je izričito navedeno da kanalizacija i septička jama (koja se jama prema utvrđenju suda na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. većim dijelom nalazi upravo na dijelu dvorišta koji je označen likom S-T-U-V-15-S) predstavljaju zajedničke dijelove nekretnine. Valja ovdje istaknuti da iako se ovi dijelovi iskaza svjedoka i tužiteljice ne odnose na dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je predmet ovog spora, da je sud iste cijenio poradi ocjene svakog izvedenog dokaza u njegovoj ukupnosti.

    8. Ocjenom iznesenih dokaza u međusobnoj svezi, sud je kao nedvojbeno utvrdio da je, ovo neovisno o činjenici što je u Ugovoru o kupoprodaji nekretnine sklopljenom 10. kolovoza 2009. (list spisa 69-71, dalje: Ugovor o kupoprodaji) kao predmet kupoprodaje navedeno 48/100 dijela nekretnine povezano s vlasništvom posebnog dijela stana u prizemlju ukupne neto površine 40m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojene plavom bojom u obiteljskoj jednokatnoj kući koja se sastoji od prizemlja (suterena) i prvog kata (prizemlja), zgrade i dvorišta površine čestice 310m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oznake čest. 877/10 zajedno sa pripadajućim suvlasničkim dijelovima zemljišta, zgrade i uređaja u zgradi, dakle, što izričito kao predmet kupoprodaje nije navedeno i južno dvorište kuće sa pomoćnim objektom; tužiteljica od ranijeg vlasnika HJ kupila prizemnu etažu (E-1) kojoj pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa pomoćnim objektom, onim koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y, međutim, utvrdivši dalje kao nedvojbeno i to da temeljem Ugovora o kupoprodaji tužiteljica nije mogla steći isključivo pravo vlasništva onog dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi betonirano dvorište s crnom (septičkom) jamom (dio koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S-T-U-V-15-S) kao ni onog dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi dvorište na kojem je tužena izgradila pomoćni objekt (koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14), prvo navedeni dio zbog toga što je isti zajednički dio nekretnine pa joj HJ nije niti mogao prenijeti isključivo vlasništvo tog dijela nekretnine Ugovorom o kupoprodaji, a drugo navedeni dio jer je HJ još 01. ožujka 2005. taj dio južnog dvorišta darovao tuženoj za potrebe izgradnje pomoćnog objekta jednake površine i oblika kao što je već izgrađena pomoćna zgrada površine 15m2 sagrađena na toj čestici (nedvojbeno ona koja je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y), koji je objekt tužena i izgradila i koji još od sklapanja Sporazuma 01. ožujka 2005. drži u nesmetanom posjedu, a za koju je činjenicu gradnje kao i činjenicu da dio na kojem se gradi nije vlasništvo HJ tužiteljica nedvojbeno znala prethodno sklapanju Ugovora o kupoprodaji; te poradi čega činjenica da je tužiteljica zatražila i ishodila upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na etaži prvoj E-1 ne utječe da utvrđenje suda da je tužena prethodno tome stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dijelu koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y te stupila u posjed istog, a budući tužena nije bila u dobroj vjeri glede stjecanja prava vlasništva na tom dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina].

    8.1. Činjenica da u Ugovoru o kupoprodaji nije posebno navedeno da je sastavni dio etaže prve (E-1) i južno dvorište kuće sa pomoćnim objektom, prema ocjeni suda ne svjedoči u prilog navodima tužene da isto nije bilo predmet kupoprodaje, ovo osim jer ocjenom gore iznesenih dokaza kao nedvojbeno proizlazi da je bilo predmet kupoprodaje, i stoga što je sasvim životno i logično da su ugovorne strane u Ugovoru o kupoprodaji predmet kupoprodaje opisale upravo onako kako je posebni dio nekretnine (E-1) opisan u zemljišnoj knjizi, ovo kako bi osigurale da će Ugovor o kupoprodaji biti provediv u zemljišnoj knjizi te jer je prema ocjeni suda logično da ugovorne strane nisu smatrale potrebnim posebno naglašavati da je sastavni dio E-1 koja je predmet kupoprodaje i južno dvorište kuće i pomoćni objekt, obzirom su predmet kupoprodaje u Ugovoru opisale kao dio oznake A, obojan plavom bojom, a što su pojmovi kojima je u elaboratu etažiranja obiteljske kuće izrađenom po OJ **.**.2004. (list spisa 9-28) označen upravo onaj posebni dio nekretnine kojem pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem (u ovoj presudi pomoćni objekt). Navedena činjenica, da je južno dvorište kuće (osim dijela gdje se nalazi septička jama koja predstavlja zajednički dio nekretnine i zbog obrazloženih razloga dijela na kojem je tužena sagradila pomoćni objekt uz dozvolu i nakon darovanja zemljišta za gradnju od HJ) predmet Ugovora o kupoprodaji kao dio posebnog dijela s kojim je bio povezan suvlasnički dio prodavatelja HJ, prema ocjeni suda proizlazi i iz sadržaja Sporazuma o diobi nasljedstva (list spisa 64-68, dalje: Sporazum o diobi) koji su još 01. ožujka 2005. sklopili zakonski nasljednici pok. SJ, HJ, SJ ovdje tužena i LJ, a budući su ovim Sporazumom oni utvrdili da HJ iza pok. SJ nasljeđuje 48/100 dijela obiteljske jednokatne kuće koja se sastoji od prizemlja i prvog kata površine 56m2, sagrađene na čest. 877/10, a što u naravi čini pravo vlasništva etaže prve za cijelo – stan u prizemlju ukupne neto površine 40m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupaone, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojana plavom bojom, te u cijelosti zgradu površine 15m2 sagrađenu na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] kao i pripadajući dio zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja obiteljske jednokatne kuće, dakle, utvrdili su da HJ iza pok. SJ kao ranijeg vlasnika nasljeđuje onaj posebni dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji ima oznaku A i obojan je plavom bojom, a što je prema elaboratu etažiranja obiteljske kuće izrađenom po OJ **.**.2004. (list spisa 9-28) upravo onaj posebni dio nekretnine čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] kojem pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem, kako to izričito stoji u tekstualnom dijelu tog elaborata, a pri sklapanju tog je Sporazuma ovdje tužena nedvojbeno znala da etaži prvoj (E-1) koju prema tom Sporazumu iza smrti vlasnika SJ nasljeđuje HJ za cijelo, pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem, ovo budući je upravo tužena ta koja je osobno prijedlogom pokrenula postupak koji se pred Općinskim sudom u Zadru vodio pod poslovnim brojem Z-4365/02 (prileži predmetnom spisu), u kojem je postupku zatražila da sud u zemljišnoj knjizi provede elaborat etažiranja obiteljske kuće izrađen po OJ **.**.2004. (list spisa 9-28) koji je i dostavljen u taj spis, a iz kojeg elaborata jasno i nedvojbeno proizlazi da etaži prvoj (E-1) čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem. Istaknimo ovdje da je i svjedokinja LJ (list spisa 227-228) sudu iskazala da su etažiranje zgrade zatražili tužna i otac, čini joj se 2002. godine, tu da je bilo nekih problema pa je onda tužena tražila novo etažiranje, dodajući da tužena nije prigovarala provedbi elaborata, a iz čega također slijedi da je tužena nedvojbeno bila upoznata sa sadržajem elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađenog po OJ **.**.2004. (list spisa 9-28), provedbu kojeg je elaborata tražila u zemljišnoj knjizi, dok je sasvim neuvjerljiv navod svjedokinje LJ da su one tek naknadno uočile da postoje nedostaci u etažnom elaboratu, kao prvo, jer svjedokinja iznosi takav navod, ali ne pojašnjava u čemu bi se to sastojali navodni nedostaci zbog čega je taj navod ovom sudu neuvjerljiv te kao drugo, jer je neživotno i nelogično da bi tužena tražila provedbu elaborata u zemljišnoj knjizi bez da prethodno provjeri sadržaj istog, ovo osobito obzirom se tim elaboratom u biti ispravljaju greške/razlike iz prethodno provedenog elaborata etažiranja odnosno da tužena kroz period od preko 20 godina od provedbe etažnog elaborata, ukoliko je naknadno utvrdila da u njemu postoje nedostaci, ne bi poduzela radnje za ispravak tih nedostataka. Da je HJ iza pok. SJ naslijedio etažu prvu (E-1) kojoj pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem proizlazi prema ocjeni suda i iz daljnjeg sadržaja Sporazuma o diobi, onog dijela kojim HJ tuženoj JJ dozvoljava da o svome trošku na čest. 877/10 sagradi pomoćnu zgradu jednake površine i oblika kao što je već izgrađena pomoćna zgrada površine 15m2 sagrađena na toj čestici te joj daruje pripadajući dio zemljišta na toj čestici, pri čemu jedan zid novosagrađene zgrade može biti zajednički ili prislonjen na zid koji gleda prema susjedima Dežmalj, a za kakvim darovanjem realnog dijela nekretnine (za potrebe gradnje pomoćne zgrade) logično i životno ne bi bilo potrebe da cijelo južno dvorište (pod južnim dvorištem se u ovom postupku smatra dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] južno od pravca koji se na dopunjenoj skici sudskog očevida proteže točkama S-T-U-12-J) u trenutku sklapanja tog Sporazuma nije pripadalo etaži prvoj (E-1), koja je ranije bila isključivo vlasništvo SJ, a iza kojeg ju je naslijedio HJ.

    8.2. Obzirom na prethodno navedeno, u potpunosti je sudu neuvjerljiv, a osim toga i neživotan i nelogičan iskaz tužene u dijelu u kojem iskazuje (list spisa 269-271) da su njoj u gruntovnici objasnili da je etažiranje moguće na način da ona i otac ostaju u suvlasništvu dvorišta razmjerno veličini stanova, ona za 52 dijela, a otac za 48 dijela, da je razlog zašto je HJ u sporazumu naveo da on njoj daruje zemljište za gradnju taj da oni ne budu suvlasnici pomoćnih objekata i da to znači da je njoj HJ darovao svoj dio kao suvlasnik kako bi ona postala isključivi vlasnik pomoćnog objekta koji će izgraditi te da su ona i HJ pri sklapanju Sporazuma reli da će detalje još dogovoriti kasnije, ali svakako da je sporazum bio da se južno dvorište podijeli na način da njoj pripadne zapadna strana jer uostalom ona ne bi bez toga mogla ni doći do šupe; budući je u potpunosti nelogično ovom sudu da bi tužena dobila informaciju o suvlasništvu dvorišta, a koja bi značila isključivo suvlasništvo južnog dvorišta, međutim, ne i sjevernog dvorišta, za koje tužena tvrdi da pripada njenom stanu na katu kuće; jer je nelogično da bi tužena dobila takvu informaciju obzirom je u etažnom elaboratu temeljem kojeg je vršen upis u zemljišnoj knjizi jasno i izričito navedeno kojem posebnom dijelu pripada točno koji dio dvorišta; jer je u potpunosti neživotno i nelogično da su HJ i tužena suvlasnici pomoćnog objekta na istočnoj strani južnog dvorišta, a za koji su objekt izričito u Sporazumu o diobi naveli da pripada u isključivo vlasništvo HJ, a kako bi to slijedilo ukoliko bi sud cijenio istinitim iskaz tužene da ona i HJ nisu dogovorili podjelu južnog dvorišta; jer je u potpunosti nelogično da u slučaju kada u Sporazumu izričito navode da HJ tuženoj daruje zemljište za izgradnju pomoćnog objekta površine 15m2, ukoliko je cilj bilo darovanje i dodatnog dijela južnog dvorišta, takvo što nije izričito i navedeno u Sporazumu već je samo navedeno darovanje zemljišta za izgradnju pomoćnog objekta površine 15m2; te konačno jer je u potpunosti neživotno i nelogično da bi HJ s tuženom postigao sporazum prema kojem njoj pripada cijelo zapadno dvorište, a budući je zapadni dio dvorišta (u naravi betonirani prilaz i stepenište) jedini pristup etaže prve E-1 te južnom dvorištu koja pripada etaži prvoj E-1, kako to proizlazi iz zapisnika o provedenom očevidu 01. rujna 2022. (list spisa 105-112). Osim toga, da je istinit iskaz tužene kako su i nakon etažiranja ona i otac ostali suvlasnici južnog dvorišta nekretnine, tada zasigurno svjedokinja LJ (list spisa 227-228) sudu ne bi iskazala da su se ona i kćer (ovdje tužena), nakon što su u posjed kupljenog dijela ušli tužiteljica i njezin suprug, nekako prešutno sporazumno pomaknule u zapadni dio južnog dijela dvorišta budući da tim dijelom dolaze do pomoćnog objekta koji je 2007. u južnom dvorištu izgradila tužena, a budući u slučaju postojanja suvlasništva na južnom dvorištu nekretnine ne bi postojala potreba da tužena napušta (su)posjed bilo kojeg dijela južnog dvorišta. Također, da su tužena i HJ bili suvlasnici južnog dvorišta nekretnine, tada ne bi bilo potrebe da HJ tuženoj daje zemljište uz postojeći objekt za potrebe gradnje drugog objekta, a svjedokinja LJ izričito u svom iskazu (list spisa 227-228) navodi da je ovaj objekt u južnom dvorištu tužena izgradila uz dozvolu HJ obzirom je njemu u sporazumu pripao postojeći pomoćni objekt izgrađen u južnom dvorištu pa je on tuženoj dao zemljište da uz taj postojeći objekt izgradi drugi pomoćni objekt za svoje potrebe. Dakle, da je HJ bio samo suvlasnik južnog dvorišta, tada bi tuženoj za gradnju trebala isključivo njegova suglasnost, a svakako ne „davanje zemljišta“ za izgradnju pomoćnog objekta. Osim toga, svjedokinja LJ (list spisa 227-228) sudu iskazuje i to da je prema Sporazumu tuženoj pripao stan na katu sa dvorištem koje se nalazi uz ulicu Nikice Gundića preko kojeg dvorišta tužena ulazi u svoj stan na prvom katu te odrina na kojoj raste loza, a HJ da je pripao stan u prizemlju sa južnim dvorištem na kojem je bio izgrađen pomoćni objekt. Dakle, ne iskazuje da je HJ pripao stan u prizemlju i pomoćni objekt izgrađen u južnom dvorištu već stan u prizemlju sa južnim dvorištem u kojem je izgrađen pomoćni objekt. Istaknimo ovdje da onaj dio iskaza svjedokinje LJ u kojem ona navodi da u Sporazumu nije bilo navedeno da ovaj dio dvorišta kojim se od crne jame dolazi do pomoćnog objekta koji je izgradila tužena pripada HJ te da je tako predloženo da one ne bi sklopile sporazum već bi išle na sud, sud nije prihvatio kao istinit jer je isti kontradiktoran prethodno iznesenom iskazu svjedokinje, onom u kojem navodi da je Sporazumom stan u prizemlju sa južnim dvorištem u kojem je izgrađen pomoćni objekt pripao HJ, koji je dio zemljišta do tog pomoćnog objekta dao tuženoj da za sebe izgradi pomoćni objekt. Da je ovaj dio iskaza svjedokinje LJ neuvjerljiv i neistinit, proizlazi dalje i iz onog dijela iskaza u kojem svjedokinja navodi da obzirom da je HJ dozvolio gradnju ovog objekta tuženoj, su one smatrale kako to znači da je i dio zemljišta kojim se pristupa tom objektu zajednički dio i zato da je i suvlasništvo određeno u omjerima, a budući kao prvo, suvlasništvo nekretnine na kojoj je uspostavljeno pravo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) uvijek mora biti izraženo u suvlasničkim udjelima pa činjenica da je to i ovdje slučaj ne svjedoči u prilog utvrđenju da su tužena i HJ Sporazumom dogovorili da južno dvorište ostaje u suvlasništvu stranaka te kao drugo, jer iz takvog navoda jasno proizlazi da LJ i tužena svoje tvrdnje da je južno dvorište suvlasništvo stranaka ne temelje ne sadržaju Sporazuma već na svom osobnom smatranju da to što je HJ tuženoj dozvolio izgradnju objekta i darovao joj zemljište potrebno za izgradnju tog objekta, znači da je i dio južnog dvorišta potreban za pristup tom pomoćnom objektu određeno kao zajednički dio dvorišta (što nedvojbeno nije određeno sadržajem Sporazuma te pitanje načina pristupa tužene do dijela zemljišta koje je HJ tuženoj dao za izgradnju nije uređeno Sporazumom).

    8.3. S druge strane, u potpunosti je sudu uvjerljiv onaj dio iskaza tužene (list spisa 269- 271), a isti je prema ocjeni suda i potvrđen sadržajem Sporazuma o diobi te iskazom svjedoka HJ kao i uostalom dijelovima iskaza tužiteljice i svjedoka TJ iz kojih proizlazi da su prilikom pregleda nekretnine u travnju 2005. oni vidjeli započetu gradnju zapadnog pomoćnog objekta u južnom dvorištu kuće, u kojem tužena iskazuje da se u ostavinskom postupku iza smrti oca ona s polubratom HJ dogovorila da ona bude ta koja će graditi novu šupu za potrebe čega da je u njihovom sporazumu stavljeno da on njoj daje zemljište za izgradnju nove šupe pa da je ona 2005. čekala da HJ izmjesti ulazna vrata svoje šupe sa zapadnog zida objekta budući je na taj zapadni zid trebala biti nadograđena njena šupa, a kako on to kroz dvije godine nije učinio, da je ona započela s gradnjom i šupu izgradila u cigli, ali bez ulaznih vrata kako bi on mogao ući u prostor i izmjestiti svoja ulazna vrata, što da on nije ni dalje učinio radi čega da je ona konačno ta njegova vrata zagradila o čemu da ga je pisano i obavijestila, dodajući da je 2007. završila izgradnju šupe, međutim, ne u punoj površini od 15m2 budući je trebala čekati Elektru da izmjeste stup od struje koji se ovdje ranije nalazio pa je tek nakon izmještanja dovršena gradnja šupe u punoj površini, pojašnjavajući da je izmještanje stupa i dovršetak gradnje šupe bio negdje nakon predmetne kupoprodaje te navodeći da njoj nitko nije branio gradnju šupe. Takve navode potvrđuje i iskaz svjedoka AJ (list spisa 265-266) koji sudu iskazuje da je on u dvorištu iza kuće, u kojem se je nalazila jedna šupa, uz tu šupu gradio drugu šupu, za što ga je angažirala gospođa AJ, misli da se zove LJ, od čega da ima 14-15 godina (obzirom da svjedok iskaz daje 2024. godine proizlazilo bi da je šupu gradio oko 2009./2010. godine), ne sjeća se što je ovdje bilo kada je on gradio šupu tj. da li je već postojao započeti objekt ili nije, ono što se sjeća je da je on uzidao zidove od cigle i stavio ploču kao krov, dodajući da njemu nije gospođa AJ pokazala nikakve papire da ona tu može graditi niti je to njega interesiralo, ona mu je rekla mjesto gdje želi da on izgradi šupu, on je rekao cijenu i tako su se dogovorili za tu izgradnju, dodajući da nitko nije dolazio i branio tu gradnju. Osim toga, takve navode tužene prema ocjeni suda potvrđuju i dijelovi iskaza svjedoka TJ (list spisa 228-230) koji iskazuje da je u travnju 2009. kada su oni gledali nekretninu u južnom dvorištu bio izgrađen jedan objekt za koji je HJ rekao da je njegov (svjedok je kao taj objekt pokazao dio koji je na skici sudskog očevida sa lista spisa 113 označen likom N-M-L-Y-N) te da je dijelom s njegove zapadne strane bio izgrađen drugi objekt (svjedok je kao taj objekt pokazao dio koji je na skici sudskog očevida sa lista spisa 113 označen likom N-Y-14-O-N) za koji HJ nije rekao da je njegov već je rekao da je u sporu s tuženom koja je pri izgradnji tog objekta njemu zatvorila zapadni ulaz u njegov objekt koji se nalazi s istočne strane tog objekta koji je tužena gradila, dodajući da su oni iza kupnje nekretnine ušli u posjed i koristili samo ovaj objekt za koji je HJ rekao da je njegov, ne ovaj za koji je rekao da je gradila tužena, na poseban upit u kojoj je fazi (nesporno prilikom pregleda nekretnine u travnju 2009. budući svjedok iskazuje upravo o tom vremenu) bio sporni objekt odgovarajući da je objekt tada imao ploču i bio je u cigli, a danas da je taj objekt nadograđen na način da je uz njega dograđen još jedan objekt; a iz kakvog iskaza sud kao nedvojbeno utvrđuje da je tužiteljica prethodno sklapanju Ugovora o kupoprodaji vidjela započetu gradnju pomoćnog objekta u zapadnom dijelu južnog dvorišta, znala je da tu gradnju izvodi tužena (jer joj je to izričito rekao HJ prilikom pregleda nekretnine) te da HJ nije vlasnik tog objekta odnosno dijela nekretnine na kojoj je tužena započela graditi pomoćni objekt (budući bi logično HJ u slučaju da je tužena gradila na njegovom dijelu zemljišta bez njegove dozvole nedvojbeno rekao da je u sporu s tuženom u svezi same gradnje, a ne da je u sporu s tuženom jer mu je ona gradnjom zatvorila ulaz u njegov pomoćni objekt), ovo neovisno o činjenici što u vrijeme pregleda nekretnine u travnju 2009. odnosno u vrijeme sklapanja Ugovora o kupoprodaji taj pomoćni objekt nije bio izgrađen u opsegu u kojem postoji danas. I sama tužiteljica u svom iskazu potvrđuje da je prethodno sklapanju Ugovora o kupoprodaji znala da tužena na dijelu južnog dvorišta gradi pomoćni objekt iskazujući (list spisa 266-269) da im je HJ kao dio koji se prodaje pokazao, među ostalim i jednu šupu u vrtu koja se nalazila na istočnoj strani vrta, a tom prilikom kada su pregledavali nekretninu da su ulazna vrata u tu šupu koja su ranije postojala na zapadnom zidu šupe zazidana nekakvom započetom nadogradnjom te šupe na zapadnoj strani, čime da je HJ bio zatečen te se je obvezao da će u periodu od travnja do kolovoza on na sjevernom zidu šupe napraviti nova ulazna vrata, a uslijed kakvog navoda HJ tužiteljici nije moglo ostati nepoznato da HJ ne brani gradnju pomoćnog objekta na zapadnoj strani južnog dvorišta odnosno da za takvu gradnju očito postoji valjani pravni osnov, budući bi u protivnom HJ nedvojbeno izričito rekao tužiteljici da je takva započeta gradnja nezakonita i da će on otvoriti vrata svog pomoćnog objekta na istom mjestu na kojem su se ona nalazila i ranije, a ne da će uslijed tako započete gradnje premjestiti vrata na drugu stanu objekta. Na znanje tužiteljice da je tužena pomoćni objekt u zapadnom dijelu južnog dvorišta izgradila na temelju valjanje pravne osnove odnosno da se radi o objektu u vlasništvu tužene, sudu svjedoči i činjenica da nikada kroz period od sklapanja Ugovora o kupoprodaji pa do dana iznošenja iskaza pred ovim sudom 19. veljače 2025. tužiteljica nije niti pokušala ući u pomoćni objekt koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14 površine 15m2, ovo jer je sudu u potpunosti neživotno i nelogično da osoba koja smatra da je vlasnik određenog objekta odnosno koja ne zna da je objekt vlasništvo druge osobe, nikada kroz period od preko 15 godina niti ne pokuša otvoriti vrata tog objekta (tužiteljica iskazuje sudu da ona nije niti pokušala ući u šupu te da niti ne zna da li su vrata za šupu zaključana te i ona i svjedok TJ navode da objekt koriste tužena i njena majka te da oni nikada nisu pokušali koristiti taj objekt), sud kao nedvojbeno utvrđuje da je tužiteljica prilikom sklapanja Ugovora o kupoprodaji znala da joj Ugovorom o kupoprodaji HJ ne prodaje onaj dio južnog dvorišta na kojem je tužena počela sa gradnjom pomoćnog objekta, onaj dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14 površine 15m2, budući se radi o dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u vlasništvu tužene poradi čega tužiteljici HJ Ugovorom o kupoprodaji taj dio nekretnine nije niti mogao prodati.

    8.4. Dakle, sud je ocjenom izvedenih dokaza u međusobnoj svezi kao nedvojbeno utvrdio da je Ugovorom o kupoprodaji tužiteljica od ranijeg vlasnika HJ kupila etažu prvu (E-1) čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] kojoj pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa pomoćnim objektom koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y površine 15m2, međutim, sastavni dio koje etaže (posebnog dijela nekretnine) nije dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi betonirano dvorište s crnom (septičkom) jamom koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S-T-U-V-15-S, a koji dio prema utvrđenju ovog suda predstavlja zajednički dio nekretnine koji je u suvlasništvu tužiteljice i tužene, dalje utvrdivši i to da tužiteljica temeljem Ugovora o kupoprodaji nije mogla steći isključivo pravo vlasništva onog dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi dvorište na kojem je tužena izgradila pomoćni objekt koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14, ovo jer je godinama prije sklapanja Ugovora o kupoprodaji taj dio južnog dvorišta HJ darovao tuženoj za potrebe izgradnje pomoćnog objekta jednake površine i oblika kao što je već izgrađena pomoćna zgrada površine 15m2 sagrađena na toj čestici (nedvojbeno ona koja je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y), koji je objekt tužena izgradila i koji od darovanja 01. ožujka 2005. drži u nesmetanom posjedu, a činjenica gradnje kao i činjenica da dio dvorišta na kojem je tužena započela gradnju pomoćnog objekta nije vlasništvo HJ i stoga niti predmet kupoprodaje je tužiteljici bio poznat i prethodno sklapanju Ugovora o kupoprodaji. Kako nitko ne može na drugog prenijeti više prava nego što sam ima, to HJ Ugovorom o kupoprodaji tužiteljici nije mogao u isključivo vlasništvo prenijeti niti dio nekretnine na kojem je tužena izgradila pomoćni objekt koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14 površine 15m2 niti dio betoniranog dvorišta s crnom (septičkom) jamom koji je dio nedvojbeno zajednički dio nekretnine, isto kao što je zajednički dio nekretnine prema utvrđenju ovog suda i cijeli zapadni dio dvorišta, onaj dio dvorišta sjeverno od crne jame, budući se radi o dijelu nekretnine koji nedvojbeno služi među ostalim i za pristup septičkoj jami.

    8.5. Takvo utvrđenje suda ne dovodi u pitanje niti onaj dio iskaza svjedokinje LJ (list spisa 227-228) u kojem ona iskazuje da je Sporazumom o diobi HJ pripao stan u prizemlju te da je dogovoreno da zemljište ispred ulaza u stan na prvom katu pripada tuženoj, a južno dvorište da koriste zajednički; budući se radi o majci tužene koja i osobno koristi predmetnu nekretninu te koja je stoga nedvojbeno i osobno zainteresirana za uspjeh tužene u ovom sporu poradi kojeg razloga ista prema ocjeni ovog suda dijelom konstruira svoj iskaz s ciljem poboljšanja izgleda za uspjeh tužene u ovom sporu, a na nevjerodostojnost kojeg navoda svjedokinje sudu ukazuje i činjenica da je njezin iskaz u dijelu u kojem navodi da je dogovoreno zajedničko korištenje južnog dvorišta suprotan sadržaju materijalnih dokaza u spisu pa tako sadržaju Sporazuma o diobi te elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađenog po OJ **.**.2004. kao i sadržaju iskaza svjedoka HJ, koji za razliku od ove svjedokinje nije osobno zainteresiran za ishod ovog spora te prema ocjeni suda nema razloga lažno iskazivati te čiji iskaz potvrđuje i sadržaj označenih materijalnih dokaza.

    8.6. Utvrdivši tako da dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. prikazan likom 14-Y-N-O-14, u naravi pomoćni objekt površine 15m2, ne predstavlja posebni dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] etažu prvu E-1 koja je isključivo vlasništvo tužiteljice niti zajednički dio nekretnine u suvlasništvu stranaka već dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u isključivom vlasništvu tužene, sud utvrđuje da tužiteljica nema pravnu osnovu potraživati od tužene predaju u posjed tog dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom 14-Y-N-O-14, u naravi pomoćni objekt površine 15m2, a poradi čega je sud tužbeni zahtjev u tom dijelu sud odbio kao neosnovan.

    8.7. Utvrdivši nadalje i to da je dio betoniranog dvorišta s crnom (septičkom) jamom koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S-T-U-V-15-S, zajednički dio nekretnine, isto kao što je zajednički dio nekretnine i zapadni dio dvorišta konkretno onaj dio dvorišta sjeverno od septičke jame sve do javne ulice koja prolazi uz sjevernu među predmetne nekretnine, a koji dio dvorišta osim što tužiteljici služi za pristup etaži prvoj služi i tuženoj za pristup crnoj (septičkoj) jami; pa cijeneći navedeno u svezi s iskazom tužiteljice (list spisa 266-269) koja izrijekom navodi da je septička jama u zajedničkom vlasništvu i da to ona ne traži za sebe kao i sa činjenicom da tužiteljica u ovom postupku nije dokazala da je tužena poduzela radnje kojima bi uznemiravala pravo suvlasništva tužiteljice na dijelu dvorišta koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S-T-U-V-15-S, dok sud hodanje tužene preko ovog dijela dvorišta, obzirom se radi o zajedničkom dijelu dvorišta u suvlasništvu stranaka, ne cijeni radnjom uznemiravanja prava suvlasništva tužiteljice, to je sud odbio kao neosnovan i tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica traži zaštitu od uznemiravanja na dijelu koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S-T-U-V-15-S, u naravi dio betoniranog dvorišta s crnom jamom.

    8.8. Što se međutim tiče dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom 15-V-Z-X-Y-14-O- P-R-15, u naravi zemljani dvor sa stablom šljive i smokve i betonskom stazom, sud je tužbeni zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na tom dijelu nekretnine ocijenio osnovanim. Ovo stoga što je sud kao nedvojbeno utvrdio da taj dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], u naravi dio južnog dvorišta nekretnine, pripada etaži prvoj E-1 koja je u vlasništvu tužiteljice pa kako radnje prolaženja tužene ovim dijelom nekretnine (neovisno što se radi o radnjama prolaza do pomoćnog objekta koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. prikazan likom 14-Y-N-O-14), a imajući u vidu da tužena u ovom postupku nije dokazala postojanje valjanje pravne osnove iz koje proizlazi njeno pravo na prolaz ovim dijelom nekretnine, nedvojbeno predstavljaju radnju uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice (tako i Županijski sud u Puli-Pola u presudi poslovni broj Gž-739/2023-2 od 04. rujna 2023. i Županijski sud u Rijeci u presudi poslovni broj Gž-1900/2018-2 od 23. siječnja 2019.), to je sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev te je ovom presudom tuženoj naložio prestati s uznemiravanjem prava vlasništva tužiteljice na dijelu čest. 877/10 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom 15-V-Z-X-Y-14-O-P-R-15, u naravi zemljani dvor sa stablom šljive i smokve i betonskom stazom i naložio joj kloniti se svakog daljnjeg uznemiravanja tužiteljice na označenom dijelu nekretnine, ovo temeljem čl. 167. ZV. Da su upravo radnje prolaska (pješice) preko označenog dijela nekretnine radnje uznemiravanja u pogledu kojih tužiteljica u ovom postupku traži zaštitu, proizlazi iz navoda punomoćnice tužiteljice koja na pitanje suda da li tužena tužiteljicu uznemirava na način različit od oduzimanja stvari, na ročištu glavne rasprave održanom 17. rujna 2024. odgovara da tužena predmetom spora ponekad prolazi te od početka spora u spremištu (nesporno govori o pomoćnom objektu) drži neke svoje stvari i na taj način uznemirava tužiteljicu kao vlasnicu istog. Osim toga, tužiteljica u svom iskazu (list spisa 266-269) navodi da tužena koristi šupu koja se nalazi na dijelu južnog dvorišta te da dio dvorišta koristi za dolazak do šupe, a izričito upitana na koji joj način tužena uznemirava pravo vlasništva, odgovara da u novije vrijeme tako što je stavila klimu na vanjski zid kuće ispod krova (kao mjesto gdje je tužena stavila klimu tužiteljica na dopunjenoj skici sudskog očevida sa lista spisa 146 pokazuje istočno pročelje kuće oko točke 11) iz koje klime voda kapa po zidu prizemlja i u njeno dvorište, a osim toga da ju uznemirava time što prolazi južnim dijelom dvorišta do šupe, dodajući da joj branje voćaka uopće ne smeta jer da ona isto bere voćke i to joj nitko ne brani. Imajući u vidu da dio nekretnine za koji tužiteljica navodi da je tužena na njemu postavila klimu, dio istočnog pročelja kuće koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen točkom 11, nije predmet ovog spora, sud u ovom postupku nije utvrđivao da li je radnja postavljanja klime na označenom mjestu uistinu poduzeta niti da li takva radnja predstavlja uznemiravanje prava vlasništva tužiteljice, isto kao što sud u ovom postupku nije utvrđivao niti činjenice vezane za piljenje cijevi tuša koji je tužiteljica postavila u istočni dio dvorišta na mjesto koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida sa lista spisa 146 označen kao rub betona i betonska staza ni one vezane za rušenje stepenica koje je tužiteljica napravila na dijelu koji se nalazi između točaka T-12 označenih na dopunjenoj skici sudskog očevida sa lista spisa 146, a obzirom se također radi o dijelovima nekretnine koji nisu predmet ovog spora, a osim čega stranke u postupku iskazale i to da je tužiteljica u pogledu tih radnji pokrenula sudski postupak radi zaštite od smetanja posjeda u kojem nije uspjela jer je sud takve radnje tužene cijenio (dopuštenim) radnjama samopomoći. Stoga sud utvrđuje da su radnje uznemiravanja od kojih tužiteljica u ovom sporu traži zaštitu na ovom dijelu nekretnine upravo radnje prolaženja (pješice), a poduzimanje kojih radnji tužena u ovom postupku niti ne osporava, dapače, sama navodi da ona prolazi (pješice) zapadnim dijelom južnog dvorišta kuće za dolazak do svog pomoćnog objekta.

    9. Odluka o parničnom trošku donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 4. ZPP koja propisuje da ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ovoga Zakona, a primjenom kojeg pravila o parničnim troškovima u skladu s načelima na kojima se ta pravila zasnivaju - načelu racionalnog, svrsishodnog i pravednog raspoređivanja troškova, što znači da sud u svakoj parnici ocjenjuje da li se odmjeravanjem troškova postupka prema mjerodavnom pravu narušava ravnoteža interesa stranaka odnosno bi li donijeta odluka o troškovima bila prekomjeran i nerazmjeran teret za stranku (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci poslovni broj Gž-1916/2023-2 od 04. lipnja 2024.), ovaj sud ocjenjuje da uspjeh tužiteljice sa većim dijelom zahtjeva za zaštitu od uznemiravanja, a neuspjeh sa zahtjevom za predaju u posjed predstavlja uspjeh stranaka u parnici u približno jednakim dijelovima, poradi čega svaka stranka ima snositi svoje troškove postupka, osim troška očevida provedenog na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka koji je trošak u iznosu od 530,89 Eura tužiteljici dužna naknaditi tužena, budući je tužena u cijelosti osporavala tužbeni zahtjev te bi ovaj materijalni trošak u postupku nastao i da je tužiteljica u tužbi postavila i samo onaj zahtjev s kojim je uspjela u sporu. Slijedom navedenog je sud odlučio kao u točci II. izreke rješenja.

    U Zadru, 07. travnja 2025. godine

    S u d a c

    Neva Lukin

    Uputa o pravnom lijeku:

    1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

    2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke sudu za sud drugog stupnja.

    3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

    DNA:

    1. Tužiteljici uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu,

    2. Tuženoj po punomoćnici.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.