Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-1496/2022-33

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužiteljice HH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Karlo Novosel, odvjetnik iz Zagreba, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 4. ožujka 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i zamjenice punomoćnika tuženika ŠH, odvjetničke vježbenice, dana 7. travnja 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku da prestane bespravno uznemiravati vlasništvo tužiteljice i to njezinog suvlasničkog dijela od 4526/10000 zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povezanog sa vlasništvom posebnog dijela ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) STAN "S1"

- stan koji se sastoji od: spremišta površine 15,19 m2 u suterenu, dva vjetrobrana, hodnika, spavaće sobe, blagovaonice i dnevnog boravka, kuhinje, kupaonice, wc-a, stepenice i garaža, površine 80,95 m2 i otvorenog stepeništa površine 3,24 m2 u prizemlju; te tavanskog prostora površine 44,94 m2 i otvorene terase i stepenica površine 10,45 m2 u potkrovlju zgrade te pripadajućeg dvorišta oznake "D1" površine 115,69 m2 - u nacrtima sve označeno kosim crvenim linijama na način:

- da prestane bušiti, štemati i izvoditi građevinske ili druge radove bilo koje vrste na svom suvlasničkom dijelu ili na suvlasničkom dijelu tužiteljice, a koji dovode do napuknuća, pucanja, narušavanja statike ili drugog oštećenja bilo kojeg dijela nekretnine u vlasništvu tužiteljice,

- da ukloni sve stvari naslonjene na zid garaže kao što su stare daske, cigle i sličan materijal koje navlače vlagu te onemogućuju drenažu oborinskih voda i kišnice uslijed čega dolazi do vlaženja zida na suvlasničkom dijelu tužiteljice,

- da ukloni bršljan koji se raširio po zidu garaže uslijed čega dolazi do vlaženja zida i propadanja fasade na suvlasničkom dijelu tužiteljice kao i do pojave mrava u njezinom suvlasničkom dijelu,

- da prestane lupati, bušiti, štemati i izvoditi bilo kakve druge radove odnosno poduzimati bilo kakve postupke koji proizvode buku i time uznemiravaju i narušavaju mirno uživanje prava vlasništva suvlasničkog dijela tužiteljice,

- da prestane bespravno i bez ovlaštenja ulaziti u dvorište i kuću tužiteljice te joj na taj način uznemiravati vlasništvo i posjed te da pri tom prestane bušiti, štemati i izvoditi građevinske ili druge radove bilo koje vrste na suvlasničkom dijelu tužiteljice, a koji dovode do napuknuća, pucanja, narušavanja statike ili drugog oštećenja bilo kojeg dijela nekretnine u vlasništvu tužiteljice te mu se ubuduće zabranjuje ponavljanje takvih ili sličnih radnji kojima uznemirava vlasništvo tužiteljice.

II. Nalaže se tuženiku NH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici HH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos naknade štete koji će, sukladno čl. 186 b Zakona o parničnom postupku, biti određen nakon što se provede građevinsko vještačenje po sudskom vještaku, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u roku od 15 dana zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa sve do isplate."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.350,00 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana 7. travnja 2025. pa do isplate, obračunate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica HH je dana 15.3.2022. podnijela tužbu radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva na nekretnini u suvlasništvu nje i tuženika. Predmetna nekretnina predstavlja obiteljsku stambenu zgradu u [adresa] i dvorište, kč. br. [katastarska čestica] površine 93 čhv, upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužiteljica je suvlasnica 2/3, a tuženik 1/3 suvlasničkog dijela predmetne nekretnine. Tužiteljičin dio u naravi predstavlja stan S1 koji se sastoji od suterena, prizemlja i potkrovlja, površine 126,33 m2 te pripatka stanu S1 - u geodetskom elaboratu sve označeno crvenim linijama. Opisana podjela je izvršena na temelju stvarnog korištenja dijelova objekta i uz suglasnost vlasnika, geodetski elaborat je sačinjen u srpnju 2017. te je u tijeku njegova provedba u zemljišnim knjigama. Tužiteljica tvrdi da je tijekom 2019. u više navrata opazila da sa podrumske etaže koja je u posjedu tuženika dolaze zvukovi lupanja i “štemanja” uslijed kojih je došlo do puknuća podnih i zidnih obloga u njenom stanu koji se nalazi na etaži visokog prizemlja. Ta oštećenja imaju ishodište u spojevima sa međukatnom konstrukcijom koja graniči sa podrumskom etažom, a posebno su izrađena na spojevima dva materijala (npr. drvo i zid, prozor i zid i slično). Tužiteljica smatra da je tuženik namjerno oštetio nosive dijelove konstrukcije kuće nekim teškim alatom isključivo sa svrhom da joj nanese štetu. O navedenom postupanje je u dva navrata obavijestila MUP. Usprkos opetovanim molbama i zahtjevima za prestanak uznemiravanja i nanošenja štete, tuženik i nadalje nastavlja sa radnjama kojima se tužiteljici nanosi šteta. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da sud presudom naloži tuženiku da prestane uznemiravati vlasništvo tužiteljice na predmetnoj nekretnini na način da prestane nanositi štetu na istoj vlastitim radnjama. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od donošenja presude pa do isplate. Tužiteljica uz tužbu kao dokaze prilaže fotografije oštećenja, Potvrdu Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 21.11.2017. i Elaborat etažnih dijelova stambene i pomoćne građevine izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa] te Potvrde o prijavi MUP-u.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava sve navode iznesene u tužbi, vjerodostojnost i istinitost svih isprava koje je tužiteljica priložila tužbi te vjerodostojnost i istinitost svih isprava koje će tužiteljica eventualno dostaviti u sudski spis tijekom postupka. Posebno ističe da je petit tužbe neodređen, nejasan i neovršiv. Naglašava i da je tužitelj, kao predlagatelj, pokrenuo postupak radi osiguranja dokaza koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem pod R1- 563/2019, u kojem je postupku izrađen nalaz i mišljenje vještaka kojim se u cijelosti demantiraju svi navodi tužbe. Stoga smatra da postupanje tužiteljice predstavlja obijesno parničenje te se predlaže sudu isto sankcionirati odbacivanjem tužbe, podredno odbijanjem tužbenog zahtjeva i nalaganjem tužiteljici da tuženiku podmiri troškove ovog postupka.

Tuženik uz odgovor na tužbu kao dokaze prilaže rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-563/2019, zapisnik sa očevida provedenog u tom predmetu dana 22.11.2019. te Elaborat zatečenog stanja radi osiguranja dokaza koji je izradio sudski vještak Andrej Babić za potrebe predmeta R1-563/2019.

3. Sud je rješenjem poslovni broj P-1496/2022-6 od dana 1.12.2022. naložio tužiteljici da u roku od 30 dana uredi tužbeni zahtjev na način da iz istoga bude razvidno koji izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija šteta tužiteljici ili koju djelatnost od koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost od štete predlaže da sud naloži tuženiku ukloniti odnosno sa istom prestati. Udovoljavajući zamolbi tužiteljice, sud rješenjem od dana 9.1.2023., sukladno čl. 111 st. 2 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu ZPP-a) produljio rok za postupanje za daljih 30 dana.

4. Tužiteljica je dana 8.2.2023. dostavila uređeni tužbeni zahtjev u kojem opisuje radnje kojima tuženik uznemirava njeno pravo vlasništva predmetne nekretnine. Tako traži da sud naloži tuženiku da:

- prestane bušiti, štemati i izvoditi građevinske ili druge radove bilo koje vrste na svom suvlasničkom dijelu ili na suvlasničkom dijelu tužiteljice, a koji dovode do napuknuća, pucanja, narušavanja statike ili drugog oštećenja bilo kojeg dijela nekretnine u vlasništvu tužiteljice,

te mu se ubuduće zabranjuje ponavljanje takvih ili sličnih radnji kojima uznemirava vlasništvo tužiteljice.

Od tuženika potražuje i naknadu štete u iznosu koji će, sukladno čl. 186 b ZPP-a biti određen nakon što se provede građevinsko vještačenje po sudskom vještaku, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te naknadu parničnog troška.

5. Naknadno, u podnesku od dana 18.7.2023. tužiteljica obavještava sud da tuženik nastavlja sa poduzimanjem radnji kojima uznemirava njeno pravo vlasništva, posebno da je u periodu od 28.2.2023. - 1.3.2023., dok je ona boravila u bolnici, ušao u njen podrumski prostor kroz vratašca ispod kupaonice koja se nalaze na zidu desno od ulaznih vrata na garažu te razbio dio unutarnjeg zida odnosno temelja. S tim u vezi proširuje tužbeni zahtjev na način da predlaže da sud naloži tuženiku i da prestane bespravno i bez ovlaštenja ulaziti u dvorište i kuću tužiteljice te joj na taj način uznemiravati vlasništvo i posjed te da pri tom prestane bušiti, štemati i izvoditi građevinske ili druge radove bilo koje vrste na suvlasničkom dijelu tužiteljice, a koji dovode do napuknuća, pucanja, narušavanja statike ili drugog oštećenja bilo kojeg dijela nekretnine u vlasništvu tužiteljice te mu se ubuduće zabranjuje ponavljanje takvih ili sličnih radnji kojima uznemirava njeno vlasništvo. Ujedno uređuje tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na opis nekretnine (dovršeno etažiranje) tako da se prestanak uznemiravanja naprijed opisanim radnjama odnosi na njen suvlasnički dijela od 4526/10000 zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povezanog sa vlasništvom posebnog dijela ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) STAN "S1" - stan koji se sastoji od: spremišta površine 15,19 m2 u suterenu, dva vjetrobrana, hodnika, spavaće sobe, blagovaonice i dnevnog boravka, kuhinje, kupaonice, wc-a, stepenice i garaža, površine 80,95 m2 i otvorenog stepeništa površine 3,24 m2 u prizemlju; te tavanskog prostora površine 44,94 m2 i otvorene terase i stepenica površine 10,45 m2 u potkrovlju zgrade te pripadajućeg dvorišta oznake "D1" površine 115,69 m2 - u nacrtima sve označeno kosim crvenim linijama.

6. Tuženik je ostao kod odgovora na tužbu i svih navoda. Protivi se opisanoj preinaci. Sud je dopustio preinaku temeljem čl. 190 st. 1 i st. 3 ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za prestankom uznemiravanja njenog prava vlasništva, zahtjev za naknadu štete i zahtjev za naknadu troškova postupka. Tužiteljica tvrdi da ju tuženik uznemirava u vršenju prava vlasništva njenog suvlasnički dijela od 4526/10000 zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povezanog sa vlasništvom posebnog dijela etažno vlasništvo (E-1) stan S1 - stan koji se sastoji od: spremišta površine 15,19 m2 u suterenu, dva vjetrobrana, hodnika, spavaće sobe, blagovaonice i dnevnog boravka, kuhinje, kupaonice, wc-a, stepenice i garaža, površine 80,95 m2 i otvorenog stepeništa površine 3,24 m2 u prizemlju te tavanskog prostora površine 44,94 m2 i otvorene terase i stepenica površine 10,45 m2 u potkrovlju zgrade te pripadajućeg dvorišta oznake "D1" površine 115,69 m2 - u nacrtima sve označeno kosim crvenim linijama na način da buši, štema, izvodi građevinske radove na svom suvlasničkom dijelu ili na suvlasničkom dijelu tužiteljice koji dovode do napuknuća, pucanja, narušavanja statike ili drugog oštećenja nekretnine u vlasništvu tužiteljice, da na zid garaže naslanja stvari kao što su stare daske, cigle i sličan materijal koje navlače vlagu te onemogućuju drenažu oborinskih voda i kišnice uslijed čega dolazi do vlaženja zida na suvlasničkom dijelu tužiteljice, ne održava bršljan koji se raširio po zidu garaže uslijed čega dolazi do vlaženja zida i propadanja fasade na suvlasničkom dijelu tužiteljice kao i do pojave mrava u njezinom suvlasničkom dijelu, da proizvodi buku lupanjem, štemanjem, bušenjem i izvođenjem radova te da bez poziva i ovlaštenja ulazi u njeno dvorište i kuću. Tuženik u cijelosti osporava da bi na bilo koji način uznemiravao tužiteljicu u vršenju prava vlasništva njenog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine te predlaže da sud zahtjev odbije kao neosnovan.

8. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu i odgovor na tužbu. Pregledan je spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-563/2019. Saslušani su svjedoci UH, CH i ČH. Saslušani su tuženik i tužiteljica. Proveden je očevid na licu mjesta u [adresa] uz prisutnost stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivicu Matića, mag. ing. aedif. kojem je dano u zadatak utvrditi je li radnjama tuženika, a kako su opisane u tužbenom zahtjevu uređenom podneskom od dana 18.7.2023., došlo do oštećenja na suvlasničkom dijelu nekretnine tužiteljice. Cijeneći provedene dokaze sukladno čl. 8 ZPP-a), sud ocjenjuje tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovanim.

9. Svjedok UH, izvanbračni suprug tužiteljice, u svom iskazu tvrdi da je tuženik u svom dijelu dvojnog objekta rušio i štemao, vikao tužiteljici da će joj ostati samo goli zidovi. Nije ga vidio da unosi štemericu niti da štema niti da iznosi građevinski materijal.

10. Svjedoci CH i ČH, sin i supruga tuženika, suglasno iskazu da niti oni niti tuženik nisu bušili, štemali niti izvodili građevinske ili druge radove bilo koje vrste na svom suvlasničkom dijelu ili na suvlasničkom dijelu tužiteljice koji dovode do napuknuća, pucanja, narušavanja statike ili drugog oštećenja bilo kojeg dijela nekretnine u vlasništvu tužiteljice. U cijelosti osporavaju tvrdnju tužiteljice da ni na zidu garaže ostavljali daske i građevinski materijal zbog kojeg bi se navlačila vlaga na taj zid. Bršljan koji tužiteljica opisuje je posađen s njene strane međe, uz sam rub garaže koja je oko 15 cm odmaknuta od međe. Nisu neovlašteno ulazili u dvorište ili kuću tužiteljice, kao što to nije činio niti tuženik. Svjedok CH naglašava i da unazad šest godina na toj adresi živi on, tuženik je odselio, no svakodnevno dokazi u kuću u jutarnjim satima kako bi nahranio pse i pustio ih na dvorište.

11. Tuženik NH u svom iskazu u cijelosti osporava sve navode tužbe kao neistinite i zlonamjerne. Tvrdi da tužiteljica nad vrši torturu od 2019., povodom toga je sud već bio na licu mjesta i nije utvrđena osnovanosti niti jednog njezinog navoda. Posebno je nesuvislo da bi bušio temelje kuće u podrumu zato što bi na taj način rušio temelje i svog suvlasničkog dijela budući se radi o zajedničkom zidu dužine cca 1,30 m. Nikakve građevinske radove nije vršio na kući, posebno ne unazad 8 godina jer tamo niti ne živi, iako redovito dokazi ujutro nahraniti pse, pustiti ih na dvorište. Istina je i da je uslijed potresa na kući bilo oštećenja, zaostale su pukotine i to na njegovom dijelu kuće u spavaćoj sobi i u potkrovlju, radi se o tankim pukotinama cca 1 – 1,5 mm. Pukotina je i s vanjske strane kuće, opet na njegovom dijelu. Bršljan koji tužiteljica spominje raste na njenom dijelu. Pazi da bršljan ne prijeđe na njegov zid i zato ga sa svoje strane obrezuje. Nikada se s tužiteljicom nije fizički sukobio niti joj prijetio da će joj srušiti kuću. Zadnji puta je n njenoj verandi bio 2019. i to na njezin poziv, htjela je pokazati pukotinu između verande i kuće. Do te je pukotine došlo zbog diletacije, naime kuća je građena 1936., veranda nije spojena na kuću željezom i zbog toga je došlo do pukotine. Ne može si objasniti zašto je tužiteljica krenula na njega đonom, tvrdi da za to nema razloga.

12. Tužiteljica HH tvrdi da ju tuženik redovito uznemirava u njenom pravu vlasništva na način da štema, kucka, buši. Prvi put ga je vidjela prije negdje 5,6 godina kako štema betonski prostor na verandi na njenom dijelu. Štemao je i pločice na verandi. Štemao je i cijeli podrum, a sad to krpa da se ne vidi. Zbog njegovog štemanja je puknuo zid u njenoj spavaćoj sobi, u hodniku, u hodniku je oštećen i parket jer tuženik u stvari ruši temelje, zbog toga su joj i izbijeni svi štokovi u kući. Sve to radi cijelo vrijeme i to postepeno, a najviše kada mu sin koji u toj kući živi sa djevojkom, ode na more. Bršljan je posadio njegov sin H koji tamo ne živi i to na njenom dijelu prije sigurno 20 godina. Tuženik je na svom dijelu bršljan porezao do pola, a na njenom je dijelu došao bršljan do pod krovište. Tuženik je negdje u studenom 2023. u dvorištu ostavljao građevinski materijal. Prije cca 3 godine je mijenjao prozore, sve je natrpao na njen plot. Tražila je tuženika da ukloni bršljan i da prestane sa lupanjem i štemanjem. Dok mu je mama bila živa ju je i verbalno napadao. Prijetio je da će joj srušiti kuću, hoće je istjerati iz mojeg dijela, imali su i spor zbog vlasništva

13. Čitanjem spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-563/2019 sud je utvrdio da je tužiteljica, tamo predlagateljica osiguranja, protiv tuženika, tamo protivnika osiguranja, dana 23.10.2019. podnijela prijedlog za osiguranje dokaza radi utvrđenja oštećenja na prizemnoj etaži i etaži podruma iste nekretnine, koja je oštećenja prouzročio svojim radnjama lupanja i štemanja prouzročio tuženik. Stalni sudski vještak za graditeljstvo Andrej Babić je u tom predmetu sačinio elaborat zatečenog stanja radi osiguranja dokaza te dao mišljenje da je došlo do šteta na predmetnoj građevini koje se očituju u pukotinama u žbuci i keramičkom popločenju na sudaru dvaju konstruktivnih dijelova zgrade- na sudaru vjetrobrana i vanjskog zapadnog zida. U podrumu nisu vidljivi tragovi nedavnih radovi, a koji bi zadirali u postojeću konstrukciju zgrade jer sve vidljive zatečene intervencije tog tipa su izvedene puno prije. Ugradnja prozora u vanjski zid također nije bila konstruktivne naravi. Evidentirane štete svojim karakteristikama su posljedica lokalnih naprezanja uslijed nejednolikog slijeganja dijelova zgrade podrumljenog hodnika i nepodrumljenog vjetrobrana te nepostojanja njihove međusobne konstruktivne veze u smislu povezanosti serklažima ili vezom cigle.

14. Dana 15.5.2024. je proveden očevid na licu mjesta u [adresa] u prisutnosti stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivicu Matića, mag. ing. aedif, tužiteljice, punomoćnice tužiteljice Vanje Joke Brkljačić, odvjetnice, tuženika i punomoćnika tuženika Luke Mlinarića, odvjetnika. Nakon što je sudska komisija sa vještakom pregledala predmetnu nekretninu, vještak je istu fotografirao i izvršio potrebna mjerenja. Dana 28.6.2024. je vještak dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje u kojem je na temelju zatečenog stanja na provedenom očevidu te na temelju usporedbe fotodokumentacije nastale 22.11.2019. iz elaborata zatečenog stanja radi osiguranja dokaza izrađenog po stalnom sudskom vještaku Andreju Babiću dipl.ing.građ. koja se nalazi u spisu, vještak opisuje i zaključuje sljedeće: Na stanu oznake S1 koji se nalazi u vlasništvu Tužiteljice je vidljivo da postoje oštećenja u zidovima, podovima i stropovima u vidu manjih ili većih pukotina. Većina pukotina se nalazi oko spoja vanjskog stepeništa i vjetrolova (ulaza) sa hodnikom stana. Također je bitno reći da se u prostoru ispod vjetrolova i vanjskih stepenica nalazi nosiva konstrukcija od pune opeke koja prenosi opterećenja u tlo koje je prilikom očevida bilo vlažno. U podrumskom dijelu stana S2 nema nikakvih naznaka da su izvođeni bilo kakvi radovi zadiranja u konstrukciju a koji bi mogli prouzročiti pojavu pukotina u stanu S1. U podrumu je vidljiva prisutnost vlage koja uzrokuje oštećenja žbuke zidova. Vještak je mišljenja da su pukotine u stanu S1, koji se nalazi u kući građenoj 1930-tih godina, nastale uslijed dva razloga. Prvi razlog jest nejednoliko slijeganje dvaju različitih tijela (osnovnog dijela kuće i vjetrolova sa stepenicama) koja su različite težine i koja su temeljena na različitim dubinama, što u nepovezanim konstrukcijama, kao što je ova dovodi do diferencijalnih slijeganja i konačno do pukotina. Drugi razlog pojave dijela pukotina je rezultat seizmičkih aktivnosti Zagrebačkog potresa od 22.3.

2020., te Petrinjskog od 29.12.2020.

15. Tužiteljica je prigovorila opisanom nalazu i mišljenju građevinskog vještaka. Navodi da vještak na očevidu nije fotografirao sva oštećenja koja mu je pokazala i da nije dobro obavio svoj posao. Tuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.

16. Pred sudom je dana 4.3.2025. održano ročište radi usmenog očitovanja vještaka na prigovore tužiteljice. Sudski vještak Ivica Matić je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Prigovore tužiteljice drži neosnovanima. Ističe da je nalaz i mišljenje sačinio nakon što je na očevidu detaljno pregledao predmet vještačenja. Njegov osnovni zadatak je bio utvrditi je li radnjama tuženika došlo do oštećenja na suvlasničkom dijelu tužiteljice. Pregledom cijele nekretnine i dostavljene dokumentacije, pri tome misli i na fotografije s prošlog vještačenja, je utvrdio da nije došlo do oštećenja radnjama tuženika, odnosno da nije bilo radnji tuženika koje bi mogle uzrokovati oštećenja. Slike s prethodnog vještačenja u cijelosti odgovaraju slikama s očevida koji je osobno proveo te je utvrđeno također fotografirao.

17. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje građevinskog vještaka kao objektivan i vjerodostojan. Na temelju stvarno utvrđenog činjeničnog stanja koje je vještak (u prisutnosti suda, stranaka osobno i njihovih punomoćnika), a prema pokazivanju tužiteljice pregledao, opisao, fotografirao i utvrdio te utvrđeno usporedio sa stanjem predmetne nekretnine iz 2019. godine koje je stanje, temeljem istovjetnih optužbi tužiteljice za lupanje i štemanje koje vrši tuženik, u postupku radi osiguranja dokaza, utvrdio sudski vještak Andrej Babić u svom Elaboratu zatečenog stanja radi osiguranja dokaza, sud sa sigurnošću utvrđuje da su navodi tužiteljice da bi tuženik svojim radnjama uznemiravao njeno pravo vlasništva neosnovani. Takav zaključak proizlazi i iz iskaza svjedoka, posebno svjedoka UH koji priznaje da nikada i nije vidio tuženika da štema, nosi štemericu i iznosi građevinski materijal iz podruma (a koje bi radnje bile nužne obzirom na opisano uznemiravanje štemanjem i lupanjem zidova), kao i samog tuženika koji posebno nesuvislim drži optužbu da bi bušio temelje kuće u podrumu zato što bi na taj način rušio temelje i svog suvlasničkog dijela budući se radi o zajedničkom zidu. U članku čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu ZV-a) je propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovog članka vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari: ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Nije sporno da je tužiteljica vlasnica suvlasnički dijela od 4526/10000 zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povezanog sa vlasništvom posebnog dijela etažno vlasništvo (E-1) stan S1 - stan koji se sastoji od: spremišta površine 15,19 m2 u suterenu, dva vjetrobrana, hodnika, spavaće sobe, blagovaonice i dnevnog boravka, kuhinje, kupaonice, wc-a, stepenice i garaža, površine 80,95 m2 i otvorenog stepeništa površine 3,24 m2 u prizemlju te tavanskog prostora površine 44,94 m2 i otvorene terase i stepenica površine 10,45 m2 u potkrovlju zgrade te pripadajućeg dvorišta oznake "D1" površine 115,69 m2 - u nacrtima sve označeno kosim crvenim linijama. Primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. i čl. 221a. ZPP-a koje pravilo obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Tužiteljica je bila dužna dokazati da je tuženik uznemirava u vršenju njenog prava vlasništva svojim radnjama, posebno da buši, štema, izvodi građevinske radove na svom suvlasničkom dijelu ili na suvlasničkom dijelu tužiteljice koji dovode do napuknuća, pucanja, narušavanja statike ili drugog oštećenja nekretnine u vlasništvu tužiteljice, da na zid garaže naslanja stvari kao što su stare daske, cigle i sličan materijal koje navlače vlagu te onemogućuju drenažu oborinskih voda i kišnice uslijed čega dolazi do vlaženja zida na suvlasničkom dijelu tužiteljice, ne održava bršljan koji se raširio po zidu garaže uslijed čega dolazi do vlaženja zida i propadanja fasade na suvlasničkom dijelu tužiteljice kao i do pojave mrava u njezinom suvlasničkom dijelu, da proizvodi buku lupanjem, štemanjem, bušenjem i izvođenjem radova te da bez poziva i ovlaštenja ulazi u njeno dvorište i kuću, a što u ovom postupku nije uspjela jer ništa od navedenog ne proizlazi iz provedenih dokaza, posebno provedenog građevinskog vještačenja. Stoga je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, sve kako je opisano u točci I. izreke ove presude.

18. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154 st. 1 ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora (1.327,36 EUR) i sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku zastupanom po punomoćniku odvjetniku pripada pravo na naknadu troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 250 bodova (Tbr. 8.t.1) i podneska od 8.8.2024. u iznosu od 250 bodova (Tbr. 8.t.1), za zastupanje na ročištu 1.12.2022. u iznosu od 125 bodova (Tbr. 9.t.2), na ročištima 10.10.2023., 27.2.2024., i 4.3.2025. u iznosu od po 250 bodova za svako (Tbr. 9.t.1), za pristup očevidu iznos od 250 bodova (Tbr. 9.t.7), pristup ročištu za objavu presude u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9.t.3). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR priznati trošak tuženika iznosi 3.350,00 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude, 7.4.2025. pa do isplate, obračunate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, plativo u roku od 15 dana

U Zagrebu 7. travnja 2025.

Sutkinja:

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Dna:

- tužiteljici

- pun. tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte