Poslovni broj: Us I-2251/24-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, te zapisničarki Marijani Vidaković, u upravnom sporu tužitelja: pod 1) KO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2) ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Darija Silov i Ivan Milin, Šibenik, Stjepana Radića 31/II, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi oglašavanja ništavim, 7. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/II-932-07/24-07/177, Urbroj: 541-11/4-24-2 od 20. kolovoza 2024. i rješenja prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik Klasa: 932-06/2023-02/1280, Urbroj: 541-26-01/01-24-9 od 1. veljače 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja pod 1) i 2) za naknadu troška ovoga spora.

Obrazloženje

1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje) odbijena je žalba tužitelja pod 1) i 2) (dalje: tužitelji) protiv rješenja prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik Klasa: 932-06/2023-02/1280, Urbroj: 541-26-01/01-24-9 od 1. veljače 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje) kojim se zamjenjuje rješenje toga tijela Klasa: 932-06/2023-02/1280, Urbroj: 541-26-01/01- 23-2 od 27. prosinca 2023. (točka 1. izreke) i odbacuje prijedlog za oglašavanje ništavim prijavnog lista Klasa: 932-06/2023-02/1280 (točka 2. izreke).

2. Tužitelji, u pravodobnoj tužbi i na raspravi, navode kako se citira u nastavku. Nadležna upravna tijela u provedenom upravnom postupku nisu objektivno i potpuno utvrdila stvarno činjenično stanje, te su stoga pogrešno primijenila materijalno pravo. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava, oba rješenja tuženika su nezakonita. U konkretnom slučaju radi se o pravnom pitanju i pravilnoj primjeni odredbi Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", br. 112/18 1 39/22). Tužitelji, pokretanjem upravnog spora, traže od nadležnog Suda odgovor i zauzimanje pravnog stanovišta glede pravnog pitanja: da li je provođenje geodetskog elaborata u katastarskom operatu neupravni postupak? Tužitelji su pred prvostupanjskim tijelom -

- 2

pokrenuli postupak radi osporavanja Geodetskog elaborata Klasa: 932-06/2023- 02/1280, kao akta kojemu je bitan sastojak Prijavni list koji sadrži sve elemente i podatke temeljeno na odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, dakle koji je potvrđen od strane nadležnog tijela DGU-e i neizostavno je dio upravnog postupka. Neprijeporno, Državna geodetska uprava (DGU), kao i sve njezine područne jedinice (Područni uredi za katastar), su pravne osobe s javnim ovlastima, a prema općoj definiciji upravnog akta, upravnim aktom se smatra svaki akt (odluka) tijela državne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, koji se donosi u postupku uređenom zakonom. Upravna stvar je definirana odredbom iz čl. 2. Zakona o općem upravnom postupku. Svaki pokrenuti upravni postupak se provodi temeljeno na odredbama Zakona o općem upravnom postupku (ZUP), te je propisano, da se rješenje u upravnom postupku (upravni akt) donosi temeljeno na odredbama iz čl. 96., 97. i 98. ZUP-a. Nadležna tijela tuženika nisu dala objektivan i pravilan odgovor - kojim aktom nadležno tijelo DGU-a potvrđuje izrađeni geodetski elaborat, koji se bez akta o potvrdi, ne može staviti u provedbu niti primijeniti. Sukladno zakonom utvrđenom ustrojstvu, DGU (Samostalna služba za drugostupanjski postupak) kao pravna osoba, nadležna je za vođenje upravnog postupka - rješavanje upravnih stvari u drugostupanjskom postupku, te Područni uredi za katastar sa svojstvom pravne osobe, nadležni su za vođenje upravnog postupka rješavanje upravnih stvari u prvostupanjskom postupku, sukladno odredbama iz čl. 159. st. 1. 1. 3. i čl. 160. st. 1.

1. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", br. 112/18 1 39/22). U navedenim tijelima, neupravni postupak se provodi samo u slučaju, kako je to propisano odredbom iz čl. 97. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", br. 112/18 139/22). Sukladno odredbama navedenog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Geodetski elaborat se može provoditi samo nakon odluke o potvrdi (odobrenju) tog elaborata u upravnom postupku. Odredbom iz čl. 83. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", br 59/18). taksativno su propisani osnovni oblici vrste sadržaja teksta koji pojedina izdana potvrda mora sadržavati. Stoga, takva podzakonskim aktom utvrđena potvrda geodetskog elaborata, nedvojbeno zamjenjuje bilo kakav drugi upravni oblik akta (rješenja) i predstavlja odluku o potvrdi geodetskog elaborata, što svakako predstavlja upravni akt, neovisno što kako stvari stoje, na takav akt nije moguće izjaviti nikakav pravni lijek. Da se in concreto radi o upravnom postupku jasno proizlazi iz odredbe čl. 79. Pravilnika o geodetskim elaboratima, kojom odredbom je propisano, da se za pregledavanje i potvrdu geodetskog elaborata podnosi zahtjev, a iz odredbe čl. 80. istog Pravilnika proizlazi, da se radi uočenih nedostataka i radi otklanjanja istih donosi zaključak (oblik upravnog akta) kojim se podnositelja zahtjeva obvezuje na otklanjanje nedostataka sa jasno utvrđenim rokom, a u slučaju propuštanja roka, odnosno nepostupanja prema dostavljenom zaključku, nadležno tijelo je ovlašteno odbiti zahtjev sukladno odredbi iz čl. 81. Pravilnika o geodetskim elaboratima. Prema odredbi iz čl. 81. st. 2. Pravilnika o geodetskim elaboratima, jasno je propisano da se u slučaju odbijanja zahtjeva za pregled i potvrdu geod. elaborata donosi rješenje, na koje rješenje ovlaštena osoba koja je izradila elaborat ima pravo izjaviti žalbu. Ako bi sačinjeni geodetski elaborat, sa sastavnim bitnim elementom prijavnim listom, kojim se konačno uspostavlja novo stanje u katastarskom operatu, potvrdom postojećeg stanja ili uspostavljanjem novog sa svim utvrđenim izmjenama, bio neupravni akt, to bi značilo da se takav akt ne može osporavati, niti pobijati, a posebno ne bi bilo pravnog osnova, da se takav akt proglašava ništavnim i traži povrat u prijašnje stanje, što dovodi do uspostavljanja apsurdnih situacija, da svatko ima pravo i može na temelju sačinjenog i odobrenog geodetskog elaborata, mijenjati stanje postojećih podataka u -

- 3

evidenciji Katastra, bez obzira da li se takvim promjenama ugrožavaju već stečena prava trećih osoba, koje osobe u tom slučaju nakon saznanja o nastalim promjenama, nemaju mogućnost poduzimanja nikakvih pravnih radnji u cilju zaštite svojih već ranije ostvarenih prava - apsurdno. Temeljeno na iznijetim činjenicama, prvostupanjsko tijelo neosnovano zauzima stav da geodetski elaborat sa prijavnim listom kao sastavnim dijelom, nije upravni akt, a propisano je da se svaki geodetski elaborat odobrava u upravnom postupku, što podrazumijeva, da nadležno upravno tijelo postupajući u prvom stupnju, mora provesti postupak i donijeti odluku (Potvrda) o potvrdi odobrenju takvog geodetskog elaborata radi provedbe, kako u katastarskom operatu, tako i dostavom za provedbu u sudskim zemljišnim knjigama, te je zauzimanje drugačijeg stava u ovoj upravnoj stvari, neosnovano, nezakonito i predstavlja pravni nonsens. U konkretnom slučaju, nije prijeporna činjenica, da se evidentiranje nerazvrstanih cesta u katastru vrši na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a u konkretnom slučaju je na štetu žalitelja u geodetskom elaboratu pogrešno prikazano izvedeno stanje nerazvrstane ceste, zbog kojeg razloga i protivljenje žalitelja. Prvostupanjsko tijelo je prije svega nezakonito postupalo kod rješavanja zahtjeva žalitelja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, budući da se na postupak evidentiranja i upis u katastar i zemljišne knjige nerazvrstanih cesta, temeljem odredbe iz čl. 133. st. 3. Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11. 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23) primjenjuju apriori odredbe iz čl. 131 i 132. tog istog Zakona. Međutim, nadležno prvostupanjsko tijelo postupajući u ovoj upravnoj stvari uvidom u spis predmeta Klasa:

932-06/2023-02/1280 (oznaka Geodetskog elaborata i prijavnog lista), nije konstatiralo, da je u postupku izlaganja navedenog elaborata na javni uvid, javnim pozivom Grada Šibenika - Gradonačelnika Klasa: 940-01/19-01/149, Urbroj: 2182-1- 07/5-23-2, od 21. ožujka 2023. godine, od strane žalitelja izvršen uvid i dostavljeno pismeno očitovanje iz kojeg je razvidno protivljenje žalitelja i ukazivanja na razloge zbog kojih je nužna korekcija podataka sadržanih u elaboratu - geodetski prikaz izvedenog stanja dijela prometnice "PUT ŠEPURINE" koji se odnosi na obuhvat nekretnine katastarske oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (Zaton-Raslina), položene u naselju Raslina, ukupne površine 885 m², na kojoj nekretnini su žalitelji stvarni suvlasnici i suposjednici, te imaju neposredni pravni interes reagirati na objavljeni geodetski elaborat radi zaštite svojih prava. Postavlja se pitanje, na temelju koje odluke se može nezakonito mijenjati oblik nekretnine u vlasništvu podnositelja žalbe, a katastarski označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]- [adresa]. Dakle, jednostrano i bez zatražene suglasnosti je promijenjen oblik naznačene nekretnine, a bez sudjelovanja žalitelja kao suvlasnika i posjednika kat. čest, br. 806/1 K. O. [katastarska općina]- [adresa], te je samovlasno oduzet dio površine iste nekretnine radi unosa u dio javne prometnice, navodno prema snimljenom "izvedenom stanju", a što je pogrešno, budući da javna prometnica na dijelu površine opisane nekretnine, zapravo prolazi preko dvorišta stambenog objekta žalitelja (na geodetskoj snimci vidljivo, da su na tom dijelu granice ceste šire i od postojećih ogradnih zidova). Sukladno iznijetim navodima, sasvim je jasno da prvostupanjsko tijelo izvodeći dokaze i utvrđenja na opisan način, kako je to sadržano u obrazloženju pobijanog rješenja, nije postupalo na zakonit način, te doneseno rješenje kojim je odbačen prijedlog žalitelja kao nedopušten nije zakonito. Tužbenim zahtjevom tužitelji traže poništenje osporenog i prvostupanjskog rješenja.

Zahtijevaju naknadu troška ovoga spora.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

-

- 4

4. U ovome sporu, dostavljanjem navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 7. ožujka 2025., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora; shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS-a).

5. Rasprava je održana u prisutnosti opunomoćenika tužitelja odvjetnika Ivana Milina a bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak (članci 89. stavak 4. i 91. stavak 3. ZUS-a).

6. U dokaznom postupku u ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog i prvostupanjskog rješenja, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa upravnog postupka u kojemu je tuženik donio osporeno rješenje a koji je dostavio uz odgovor na tužbu. Osim toga stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Osporenim se rješenjem, u odnosu na činjeničnu i pravnu osnovu rješavanja ove stvari te navode žalbe tužitelja (tada žalitelja), u bitnome, obrazlaže: „Nadležna upravna tijela u provedenom upravnom postupku nisu objektivno i potpuno utvrdila stvarno činjenično stanje, te su stoga pogrešno primijenila materijalno pravo. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava, oba rješenja tuženika su nezakonita. U konkretnom slučaju radi se o pravnom pitanju i pravilnoj primjeni odredbi Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", br. 112/18 1 39/22). Tužitelji, pokretanjem upravnog spora, traže od nadležnog Suda odgovor i zauzimanje pravnog stanovišta glede pravnog pitanja: da li je provođenje geodetskog elaborata u katastarskom operatu neupravni postupak? Tužitelji su pred prvostupanjskim tijelom pokrenuli postupak radi osporavanja Geodetskog elaborata Klasa: 932-06/2023- 02/1280, kao akta kojemu je bitan sastojak Prijavni list koji sadrži sve elemente i podatke temeljeno na odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, dakle koji je potvrđen od strane nadležnog tijela DGU-e i neizostavno je dio upravnog postupka. Neprijeporno, Državna geodetska uprava (DGU), kao i sve njezine područne jedinice (Područni uredi za katastar), su pravne osobe s javnim ovlastima, a prema općoj definiciji upravnog akta, upravnim aktom se smatra svaki akt (odluka) tijela državne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, koji se donosi u postupku uređenom zakonom. Upravna stvar je definirana odredbom iz čl. 2. Zakona o općem upravnom postupku. Svaki pokrenuti upravni postupak se provodi temeljeno na odredbama Zakona o općem upravnom postupku (ZUP), te je propisano, da se rješenje u upravnom postupku (upravni akt) donosi temeljeno na odredbama iz čl. 96., 97. i 98. ZUP-a. Nadležna tijela tuženika nisu dala objektivan i pravilan odgovor - kojim aktom nadležno tijelo DGU-a potvrđuje izrađeni geodetski elaborat, koji se bez akta o potvrdi, ne može staviti u provedbu niti primijeniti. Sukladno zakonom utvrđenom ustrojstvu, DGU (Samostalna služba za drugostupanjski postupak) kao pravna osoba, nadležna je za vođenje upravnog postupka - rješavanje upravnih stvari u drugostupanjskom postupku, te Područni uredi za katastar sa svojstvom pravne osobe, nadležni su za vođenje upravnog postupka rješavanje upravnih stvari u prvostupanjskom postupku, sukladno odredbama iz čl. 159. st. 1. 1. 3. i čl. 160. st. 1.

1. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", br. 112/18 1 39/22). U navedenim tijelima, neupravni postupak se provodi samo u slučaju, kako je to propisano odredbom iz čl. 97. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", br. 112/18 139/22). Sukladno odredbama navedenog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Geodetski elaborat se može provoditi samo nakon odluke o potvrdi (odobrenju) tog elaborata u upravnom postupku. Odredbom iz -

- 5

čl. 83. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", br 59/18). taksativno su propisani osnovni oblici vrste sadržaja teksta koji pojedina izdana potvrda mora sadržavati. Stoga, takva podzakonskim aktom utvrđena potvrda geodetskog elaborata, nedvojbeno zamjenjuje bilo kakav drugi upravni oblik akta (rješenja) i predstavlja odluku o potvrdi geodetskog elaborata, što svakako predstavlja upravni akt, neovisno što kako stvari stoje, na takav akt nije moguće izjaviti nikakav pravni lijek. Da se in concreto radi o upravnom postupku jasno proizlazi iz odredbe čl. 79. Pravilnika o geodetskim elaboratima, kojom odredbom je propisano, da se za pregledavanje i potvrdu geodetskog elaborata podnosi zahtjev, a iz odredbe čl. 80. istog Pravilnika proizlazi, da se radi uočenih nedostataka i radi otklanjanja istih donosi zaključak (oblik upravnog akta) kojim se podnositelja zahtjeva obvezuje na otklanjanje nedostataka sa jasno utvrđenim rokom, a u slučaju propuštanja roka, odnosno nepostupanja prema dostavljenom zaključku, nadležno tijelo je ovlašteno odbiti zahtjev sukladno odredbi iz čl. 81. Pravilnika o geodetskim elaboratima. Prema odredbi iz čl. 81. st. 2. Pravilnika o geodetskim elaboratima, jasno je propisano da se u slučaju odbijanja zahtjeva za pregled i potvrdu geod. elaborata donosi rješenje, na koje rješenje ovlaštena osoba koja je izradila elaborat ima pravo izjaviti žalbu. Ako bi sačinjeni geodetski elaborat, sa sastavnim bitnim elementom prijavnim listom, kojim se konačno uspostavlja novo stanje u katastarskom operatu, potvrdom postojećeg stanja ili uspostavljanjem novog sa svim utvrđenim izmjenama, bio neupravni akt, to bi značilo da se takav akt ne može osporavati, niti pobijati, a posebno ne bi bilo pravnog osnova, da se takav akt proglašava ništavnim i traži povrat u prijašnje stanje, što dovodi do uspostavljanja apsurdnih situacija, da svatko ima pravo i može na temelju sačinjenog i odobrenog geodetskog elaborata, mijenjati stanje postojećih podataka u evidenciji Katastra, bez obzira da li se takvim promjenama ugrožavaju već stečena prava trećih osoba, koje osobe u tom slučaju nakon saznanja o nastalim promjenama, nemaju mogućnost poduzimanja nikakvih pravnih radnji u cilju zaštite svojih već ranije ostvarenih prava - apsurdno. Temeljeno na iznijetim činjenicama, prvostupanjsko tijelo neosnovano zauzima stav da geodetski elaborat sa prijavnim listom kao sastavnim dijelom, nije upravni akt, a propisano je da se svaki geodetski elaborat odobrava u upravnom postupku, što podrazumijeva, da nadležno upravno tijelo postupajući u prvom stupnju, mora provesti postupak i donijeti odluku (Potvrda) o potvrdi odobrenju takvog geodetskog elaborata radi provedbe, kako u katastarskom operatu, tako i dostavom za provedbu u sudskim zemljišnim knjigama, te je zauzimanje drugačijeg stava u ovoj upravnoj stvari, neosnovano, nezakonito i predstavlja pravni nonsens. U konkretnom slučaju, nije prijeporna činjenica, da se evidentiranje nerazvrstanih cesta u katastru vrši na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a u konkretnom slučaju je na štetu žalitelja u geodetskom elaboratu pogrešno prikazano izvedeno stanje nerazvrstane ceste, zbog kojeg razloga i protivljenje žalitelja. Prvostupanjsko tijelo je prije svega nezakonito postupalo kod rješavanja zahtjeva žalitelja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, budući da se na postupak evidentiranja i upis u katastar i zemljišne knjige nerazvrstanih cesta, temeljem odredbe iz čl. 133. st. 3. Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11. 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23) primjenjuju apriori odredbe iz čl. 131 i 132. tog istog Zakona. Međutim, nadležno prvostupanjsko tijelo postupajući u ovoj upravnoj stvari uvidom u spis predmeta Klasa:

932-06/2023-02/1280 (oznaka Geodetskog elaborata i prijavnog lista), nije konstatiralo, da je u postupku izlaganja navedenog elaborata na javni uvid, javnim pozivom Grada Šibenika - Gradonačelnika Klasa: 940-01/19-01/149, Urbroj: 2182-1- 07/5-23-2, od 21. ožujka 2023. godine, od strane žalitelja izvršen uvid i dostavljeno -

- 6

pismeno očitovanje iz kojeg je razvidno protivljenje žalitelja i ukazivanja na razloge zbog kojih je nužna korekcija podataka sadržanih u elaboratu - geodetski prikaz izvedenog stanja dijela prometnice "PUT ŠEPURINE" koji se odnosi na obuhvat nekretnine katastarske oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (Zaton-Raslina), položene u naselju Raslina, ukupne površine 885 m², na kojoj nekretnini su žalitelji stvarni suvlasnici i suposjednici, te imaju neposredni pravni interes reagirati na objavljeni geodetski elaborat radi zaštite svojih prava. Postavlja se pitanje, na temelju koje odluke se može nezakonito mijenjati oblik nekretnine u vlasništvu podnositelja žalbe, a katastarski označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]- [adresa]. Dakle, jednostrano i bez zatražene suglasnosti je promijenjen oblik naznačene nekretnine, a bez sudjelovanja žalitelja kao suvlasnika i posjednika kat. čest, br. 806/1 K. O. [katastarska općina]- [adresa], te je samovlasno oduzet dio površine iste nekretnine radi unosa u dio javne prometnice, navodno prema snimljenom "izvedenom stanju", a što je pogrešno, budući da javna prometnica na dijelu površine opisane nekretnine, zapravo prolazi preko dvorišta stambenog objekta žalitelja (na geodetskoj snimci vidljivo, da su na tom dijelu granice ceste šire i od postojećih ogradnih zidova). Sukladno iznijetim navodima, sasvim je jasno da prvostupanjsko tijelo izvodeći dokaze i utvrđenja na opisan način, kako je to sadržano u obrazloženju pobijanog rješenja, nije postupalo na zakonit način, te doneseno rješenje kojim je odbačen prijedlog žalitelja kao nedopušten nije zakonito.“

9. Citirane razloge osporenog rješenja kao pravilne i potpune u cijelosti prihvaća i ovaj sud; jer imaju pravnog uporišta u pravilnom tumačenju onih zakonskih i pravilničkih odredaba na koje se pozivaju i činjeničnog uporišta u sadržaju predmetnoga po prvostupanjskome tijelu potvrđenoga geodetskog elaborata izrađenog u svrhu evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste; te jer su tim razlozima pravilno kao neosnovani otklonjeni svi žalbeni prigovori tužitelja koje ponavljaju i u tužbi.

10. Stoga citiranim prigovorima tužitelja iznesenima u ovome sporu, nije dovedena u sumnju zakonitost osporenog odn. prvostupanjskog rješenja, kojim je odbačen predmetni prijedlog tužitelja za oglašavanje ništavim prijavnog lista. To jer se, u smislu članka 128. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) oglasiti ništavim može upravno rješenje; a potvrda geodetskog elaborata, sam geodetski elaborat, a time i prijavni list kao sastavni dio geodetskog elaborata; nisu upravni akti (rješenja).

11. Stoga gore citirani prigovori tužitelja ne mogu dovesti do drukčijeg rješavanja od onoga iz osporenog odn. prvostupanjskog rješenja, koje je zakonito, a i neopterećeno kojim od razloga ništavosti (iz članka 128. stavka 1. ZUP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (prema članku 47. stavku 3. ZUS-a) pa je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, presuđeno kao pod točkom I. izreke.

12. Tužitelji su, tako, izgubili ovaj spor u cijelosti pa je, na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 7. travnja 2025.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 4 primjerka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude. -

- 7

DNA:

- opun. tužitelja pod 1) i 2) uz zapisnik o objavi

- tuženiku uz zapisnike o raspravi i objavi

- u spis.