Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ovr-177/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Tatjani Varžić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja UĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Bićanić, odvjetnik iz Ogulina, protiv ovršenika AĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Tina Budimir Bijelić, odvjetnica iz Ogulina, radi ovrhe na nekretninama, rješavajući žalbu ovršenika protiv rješenja o dosudi Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 10. veljače 2025. poslovni broj Ovr-287/2020-59, 7. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba ovršenika se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje o dosudi Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 10. veljače 2025. poslovni broj Ovr-287/2020-59.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
„I. Utvrđuje se da je kupac i ovrhovoditelj UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stavio jedinu i najvišu ponudu u iznosu od 52.260,00 eura te se utvrđuje da su ispunjene pretpostavke za dosudu nekretnine, pa se kupcu GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosuđuju u vlasništvo nekretnine kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 9, dvor i gosp. zgrada površine 147 čhv i kč. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće u [adresa] površine 153 čhv, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za iznos od 52.260,00 eura.
II. Nalaže se kupcu GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi uplati razliku kupovnine u iznosu od 43.550,00 eura na račun i poziv na broj za uplatu kupovnine – račun IBAN: [broj bankovnog računa], Model: HR11.
Pod "poziv na broj" (PNB) kao podatak prvi (P1) treba upisati broj 470007, a kao podatak drugi (P2*) broj koji je sadržan u tablici pod rednim brojem VI (Lista ponuditelja sa zadnjom najvišom valjanom ponudom u nadmetanju).
U slučaju da je kupac osoba s pravom prvokupa, tada je kao podatak drugi (P2) potrebno naznačiti broj 19.
U slučaju prijeboja, kao podatak drugi (P2) potrebno je naznačiti broj 27. Podatak P1 i P2 nužno je odvojiti crticom (-).
Prilikom uplate kupovnine na račun agencije IBAN: [broj bankovnog računa], potrebno je da uplatitelj u polje 71A na SWIFT-u ili na obrascu naloga za plaćanje u polje "Opcija troška" naznači opciju "OUR" (za inozemne uplate i sl.).
III. Ako kupac u određenom roku ne položi kupovninu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom.
Iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji.
IV. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja o dosudi i nakon uplate razlike kupovnine nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Ogulin da izvrši uknjižbu prava vlasništva na dosuđenim nekretninama iz točke I. izreke ovog rješenja na ime kupca i ovrhovoditelja GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
V. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja o dosudi nekretnina i nakon uplate razlike kupovnine u iznosu od 43.550,00 eura sud će donijeti zaključak o predaji nekretnina iz točke I. izreke ovog rješenja kupcu i ovrhovoditelju GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
VI. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Ogulin da u zemljišnim knjigama izvrši upis zabilježbe rješenja o dosudi na nekretninama iz točke I. izreke ovog rješenja.
VII. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom nekretnina snosi kupac."
2. Protiv navedenog rješenja ovršenik je pravovremeno podnio žalbu, zbog sljedećih žalbenih razloga naznačenih u čl. 50. st. 1. OZ-a, i to: isprava na temelju koje je doneseno Rješenje o ovrsi nije ovršna isprava; isprava nije stekla svojstvo ovršnosti; ovršna isprava je bez učinka; stranke su se usmeno sporazumjele kako ovrhovoditelj neće na temelju ove isprave tražiti ovrhu; rok u kojem se može tražiti ovrha je protekao; ovrha je određena na predmetu na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, odnosno na nekretnini koja je jedina nekretnina u vlasništvu ovršenika; ovrhovoditelj nije na temelju ove isprave ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika; uvjet određen ovršnom ispravom nije ispunjen te je nastupila zastara tražbine. Pored toga, ovršenik ističe da živi s obitelji i maloljetnim djetetom na predmetnoj nekretnini te da nije smjela biti dopuštena dražba u kojoj će ova nekretnina biti prodana za namirenje duga od 6.350,00 eura, a tržišna vrijednost te nekretnine iznosi 87.100,00 eura pa je sud trebao uzeti u obzir načelo pravične ravnoteže između stranaka. Stoga predlaže da sud žalbu prihvati i preinači pobijano rješenje te odbije prijedlog za ovrhu.
3. Ovrhovoditelj nije odgovorio na žalbu ovršenika.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode ovršenika, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) te čl. 21. i 105. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje OZ).
6. Predmet spora je dosuda nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], vlasništvo ovršenika u cijelosti, kupcu i ovrhovoditelju UĐ za iznos od 52.260,00 eura.
7. Žalbeni navodi ovršenika nisu odlučni za pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o dosudi nekretnine, već isti predstavljaju zakonske razloge za žalbu, propisane odredbom čl. 50. st. 1. OZ-a, koje je ovršenik mogao isticati protiv rješenja o ovrsi.
8. Valja napomenuti da OZ ne propisuje izričito zbog kojih se razloga može pobijati rješenje o dosudi, za razliku od rješenja o ovrsi (čl. 50. OZ-a), ali je sudska praksa zauzela shvaćanje da se određeni žalbeni razlozi ne mogu isticati u žalbi protiv rješenja o dosudi.
8.1. Čak i ako ovršenik određene žalbene razloge nije isticao u žalbi protiv rješenja o ovrsi, isti je i dalje onemogućen u žalbi protiv rješenja o dosudi iznositi određene žalbene razloge. Tako ovršenik nije ovlašten u žalbu protiv rješenja o dosudi iznositi prigovore koji se odnose na osnovanost i visinu tražbine ovrhovoditelja, jer je te prigovore mogao iznositi u žalbi protiv rješenja o ovrsi.
8.2. Naime, predmet ispitivanja u žalbenom postupku povodom žalbe protiv rješenja o dosudi je određen sadržajem pobijanog rješenja o dosudi, a što ukazuje da se rješenje o dosudi ne može pobijati u odnosu na valjanost ovršne isprave, što je sukladno sudskoj praksi u ovakvoj vrsti predmeta (Županijski sud u Slavonskom Brodu Gž Ovr-186/2023-4 od 27. veljače 2024. i Županijski sud u Zagrebu Gž Ovr- 897/2022-2 od 23. prosinca 2023.).
8.3. Za istaći je da je u ovom stadiju postupka, koji se vodi po žalbi protiv rješenja o dosudi nekretnine kupcu, sud vezan za pravomoćnu i ovršnu ispravu na temelju koje je pokrenut ovršni postupak i zbog načela formalnog legaliteta nije ovlašten preispitivati zakonitost postupka iz kojeg potječe ovršna isprava, niti materijalno- pravnu pravilnost ovršne isprave, već isključivo pretpostavke vezane uz pravilnost stajališta prvostupanjskog suda izraženog u pobijanom prvostupanjskom rješenju, pa su takvi navodi ovršenika u ovoj fazi postupka provedbe ovrhe irelevantni.
9. Zbog istih razloga, ovršenik u žalbi protiv rješenja o dosudi nije ovlašten iznositi ni prigovor prava na dom, kojeg bi trebalo tretirati kao zaseban žalbeni razlog, različit od žalbenih razloga propisanih čl. 50. st. 1. OZ-a. Navedeno potvrđuju i Županijski sud u Velikoj Gorici u odluci Gž Ovr-233/2023 od 18. rujna 2023. i Županijski sud u Varaždinu i odluci Gž Ovr-1081/2019-2 od 16. prosinca 2019., a koji u bitnom navode da se o odnosnom prigovoru, kao i prigovoru narušene pravične ravnoteže (čl. 80. b. st. 2. OZ-a) odlučuje prilikom odlučivanja o osnovanosti prijedloga za ovrhu.
9.1. Stoga i ovaj sud smatra da se rješenje o dosudi ne može pobijati zbog razloga zbog kojih je ovršenik pobijao ili mogao pobijati rješenje o ovrsi, kao na primjer prigovor prijeboja, prigovor da je predmet izuzet iz ovrhe, prigovor zastare, itd.
10. Odredbom čl. 102. st. 1. OZ-a propisano je da se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina ne može prodati ispod 4/5 utvrđene vrijednosti nekretnine, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se ne drugoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina ne može prodati ispod 3/5 utvrđene vrijednosti nekretnine.
11. Kako je vrijednost nekretnina ovršenika prvostupanjski sud zaključkom o prodaji poslovni broj Ovr-287/2020-47 od 27. veljače 2024. u iznosu od 87.100,00 eura, te pravilno odredio da se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina ne može prodati ispod 4/5 utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 69.680,00 eura, dok se na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina ne može prodati ispod 3/5 utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 52.260,00 eura, neosnovani su žalbeni navodi ovršenika i u pogledu visine kupoprodajne cijene.
11.1. Naime, iz pobijanog rješenja o dosudi proizlazi da su nekretnine ovršenika prodane na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi kupcu-ovrhovoditelju UĐ za iznos od 52.260,00 eura, a isti je bio jedini ponuditelj te je uplatio jamčevinu sukladno zaključku o prodaji nekretnine (8.710,00 eura) i njegova je ponuda bila valjana.
11.2. Dakle, prodaja nekretnine je izvršena sukladno odredbama OZ-a (čl. 95. – 103.), nakon čega je prvostupanjski sud uz pravilnu primjenu materijalnog prava donio pobijano rješenje.
12. Slijedom navedenog, kako žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a i odlučiti kao u izreci.
Osijek, 7. travnja 2025.
Sutkinja
Tatjana Varžić
