Poslovni broj: R1-234/2024-12

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja 1. ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupani po punomoćnicima-odvjetnicima iz ZOU Ante Ferara i Nina Cigić u Šibeniku, protiv protustranke HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Šimi Mrdeži, odvjetniku u Šibeniku, radi uređenja međa, na očevidu obavljenom dana 19. ožujka 2025., po prispijeću skice mjesta očevida, dana 7. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I .Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo protustranke po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u skici vještaka mjernika RB, mag. ing. geod. et. geoinf. Iz Šibenika od 22. ožujka 2025. označena točkama 3-4-5-6-7, i ta linija ide vanjskim rubom betonskog zida na kojem je žičana ograda, gledano s nekretnine predlagatelja prema nekretnini protustranke.

II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.

III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.

IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su dana 5. studenoga 2024. podnijeli prijedlog radi uređenja međe. U istome su naveli da je su suvlasnici nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a protustranka je vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Protustranka da je pred Državnom geodetskom upravom pokrenuo postupak evideniranja stvarnog položaja već evidentiranih katastarskih čestica – geodetski elaborat na kat. čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] , broj elaborata 127/2024 od 13. lipnja 2024. čime je kao među između nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja i nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranke označio betonski zid, a što ne odgovara međi prema katastru i stvarno označenoj međi. Naime, da se stvarna međa nalazi u prosjeku 40 cm od ograde, odnosno betonskog zida u vlasništvu predlagatelja prema čestici u vlasništvu protustranke. Da je katastarski ucrtana međa bila godinama označena žicom i pitarima s cvijećem koje je protustranka uklonila. Predlagatelji da osporavaju da bi betonski zid u vlasništvu predlagatelja predstavljao među između kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica]. Iz skice mjerenja koju su predlagatelji priložili u spis da je razvidno da je međa po katastru i međa označena elaboratom (betonski zid) dosta udaljena jedna od druge, čime se ako se prihvati da je međa po betonskom zidu oštećuje predlagatelje za gotovo 10 m2. Predmetni zid da je oduvijek bio sastavni dio nekretnine predlagatelja, a međa je uvijek bila dalje od samog zida. Predlagatelji da svoju nekretninu izvan zida koriste već godinama , pa tako predlagatelj PB svake godine s druge strane zida očisti od niskog raslinja, drače i korova i to dio od cca 7m2 između katastarske međe i postojećeg zida. Slijedom navedenoga, a obzirom je međa između nekretnina predlagatelja i protustranke postala sporna, to predložili da sud uredi spornu među između nekretnina stranaka.

2. Protustranka se protivila prijedlogu za uređenje međe u cijelosti, smatrajući da u konkretnom slučaju sud nema mogućnosti uređivati među. Naime, da nije sporno da na licu mjesta postoji međa u vidu betonskog zida , a koji zid su izgradili predlagatelji i da je isti u posjedu predlagatelja, tj. u posljednjem mirnom posjedu. Po zakonu sud uređuje među po katastarskom nacrtu, ako nije sporno, što u konkretnom slučaju jest jer su predlagatelji izjavili žalbu na evidentiranje postojećeg stanja koje je provedeno rješenjem Katastra Šibenik. Drugi kriterij po kojem sud uređuje među je sporazum stranaka kojeg očito nema, te treći kriterij je mirni posjed ako ga se može utvrditi, a da je iz prijedloga očito da je isti moguće utvrditi. Slijedom navedenoga, predložio da sud obustavi ovaj postupak, a predlagatelji svoje pravo vlasništva na koje se pozivaju utvrđuju u parničnom postupku.

3. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

4. Radi uređenja sporne međe, sud je u postupku obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika.

5. Na očevidu je predlagatelj ad. 2. PB sudskoj komisiji pokazao svoju nekretninu. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 344 m2, katastarske kulture pašnjak. Pokazana nekretnina je u naravi vikend kuća- prizemnica sa okućnicom, sa svih strana omeđena zidovima,a s južne strane dijelom zidom , a dijelom se nalaze dvorišna vrata kao pristup na nekretninu sa javne ceste.

6. Protustranka je pokazala svoju nekretninu, pa nakon što je ista pregledana vještak je tu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 397 m2, katastarske kulture pašnjak. Nekretnina protustranke je zarasla u korovu i drači sa neuređenim prizemnim betonskim objektom, zbog čega je pristup na istu otežan.

7. Predlagatelj ad. 2. PB je sudu pokazao spornu među, pa je konstatirano da po predlagateljima početak međne linije ide 47 cm od vanjskog ruba betonskog zida vlasništvo predlagatelja u nekretninu protustranke, na kojem postoje tragovi zelene boje, dok završetak međne linije ide 23 cm od vanjske strane betonskog zida u nekretninu protustranke. Međa pokazana po predlagateljima u skici vještaka mjernika je označena brojevima 1-2.

8. Vještak mjernik na upit zamjenika punomoćnika protustranke da li u odnosu na pokazani završetak međne linije postoje kakvi tragovi odnosno kakva oznaka odgovorio da ne postoje, te da ista pada na ostatak zatečenog suhozida.

9. Pozvan da pokaže kuda po njegovom mišljenju ide sporna međa protustranka je izjavila da međa ide vanjskim rubom betonskog zida koji je vlasništvo predlagatelja. Međa pokazana po protustranci je u skici vještaka mjernika označena brojevima 3-4-5-6-7.

10. Sudac je na očevidu poučio stranke na odredbe čl. 103. ZV-a. Upitan vještak mjernik je kazao da predmetnu među nije moguće urediti po katastarskom nacrtu iako postoji službena skica izmjere oznake 75/1971 koja je izvađena iz katastarske arhive. To iz razloga što na navedenoj skici izmjere iako su prikazane dimenzije mjerene mjernom vrpcom nisu prikazani suhozidi, betonski zidovi ili bilo kakva druga topografija koja je postojala u to vrijeme već su nacrtane samo prazne linije bez topografije i bez priloženog tahimetrijskog zapisnika. Uvidom u aerofotogrametrijski snimak iz 1968. da je vidljivo da kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] dijeli široki suhozoid iste širine i istog oblika, te da nisu vidljivi bilo kakvi zahvati gradnje na spomenutom aerofotogrametrijskom snimku.

11. Upitane stranke su izjavile da među njima nema sporazuma o spornoj međi.

12. Prema tome, kako se međa nije mogla urediti po gore navedenim kriterijima, to se pristupilo uređenju sporne međe prema posljednjem mirnom posjedu.

13. Na upit suda kada je napravljen betonski zid te da li je u vezano za betonski zid bilo sporova zbog smetanja posjeda, predlagatelj ad. 2. BB je kazao da je isti izgrađen na zahtjev njegovog oca prije 40-ak i više godina, te da nije bilo sporova vezano za predmetni zid.

14. Zamjenik punomoćnika protustranke je naveo da je očevidom utvrđeno da se sa nekretnine predlagatelja ne može pristupiti na nekretninu protustranke i to budući je nekretnina predlagatelja u cijelosti omeđena betonskim zidom na kojem se nalazi žičana ograda, a što da je očiti dokaz da predlagatelji nisu u posjedu preko betonskog zida u nekretninu protustranke, a štoviše da postoji i visinska razlika između nekretnine predlagatelja i protustranke , a nekretnina predlagatelja je u nižem nivou.

15. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda na očevidu su saslušani svjedoci predloženi po predlagateljima i to OB i ĐB, te je saslušan predlagatelj ad. 2. PB i protustranka HB.

16. Svjedok OB je kazala da su 1971. godine njezin otac FB te njen suprug i ona počeli s gradnjom njihove kuće koja ne nalazi poviše nekretnine protustranke i nosi kat. oznaku 862 k. o. [katastarska općina]. Vezano za betonski zid vlasništvo predlagatelja da joj je njezin otac FB pričao da je zid prije više od 50 godina napravio majstor na zahtjev oca predlagatelja ad. 2., pok. KB. KB da je tada kazao da mu je majstor pomaknuo zid i da međa nije zid. Taj zid je pok. KB ostavio, a onda je zajedno sa njezinim ocem sazidao bočni zid prema moru nastavljajući se na taj betonski zid. Sjeća se da je iza betonskog zida postojala žica, između koje žice i suhozida, koji je danas ostao u tragovima je ona brala šparoge i ljubičice. Ona smatra, a tako su i smatrali njen pok. otac i otac predlagatelja da je taj zid trebao biti na mjestu žice, a ne gdje se danas nalazi. Otac predlagatelja da je održavao taj dio između zida i žice na način da je sjekao divlju travu, a to je onda nastavio raditi predlagatelj PB. Prostor van žice da nisu dirali na način da su je održavali, jer su smatrali da je iza žice nekretnina treće osobe i to su oni poštivali. Koliko ona to može vidjeti sa svoje nekretnine da predlagatelj ad. 2. nije u zadnje vrijeme održavao taj prostor iza betonskog zida. Istoj da je poznato da je bivši vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio gospodin Ž iz [adresa] i poznato joj je da je isti priznao ocu predlagatelja ad. 2., KB da je njegov teren do žice. Nekretnina protustranke da je u cijelosti zarasla i sve je puno zmija i miševa. Ona da je vidjela protustranku na svojoj nekretnini svega dva puta kada je doveo kupce radi prodaje nekretnine i viđa ga kad su ročišta jer je ona u sporu sa istim vezano za svoje nekretnine i put. Ista da zbog starosti ne može prolaziti preko nekretnine protustranke jer je sve zaraslo u travi pa joj nije poznato da li se još uvijek nalazi žica iza betonskog zida u nekretnini protustranke.

17. Svjedok ĐB, supruga predlagatelja ad. 2. je kazala da ona dolazi na nekretninu predlagatelja unazad 40 godina, negdje od 1984. godine, a koja nekretnina je bila vlasništvo njezinog pok. svekra KB i svekrve ŽB. Sjeća se da kada je tada dolazila da je zid već bio izgrađen i tada je njen pok. svekar KB pokazivao među kako je i danas to pokazao predlagatelj ad2.. Da je postojala žica, ali se ne može decidirano izjasniti kada je ona uočila tu žicu, odnosno od kada ista postoji. Njen suprug PB da je čistio prostor između žice i betonskog zida, a prije njega je to čistio njen pok. svekar KB. Navedena žica da je unatrag 3-4 godine uklonjena i pretpostavlja da ju je uklonila protustranka HB. Ona da je sve do unatrag par godina stavljala na prostor između betonskog zida i žice pitare sa cvijećem, a to više ne radi jer je prije par godina zatekla da je pitar bačen na odrnu zbog čega više ne želi ulaziti u sporove sa HB. Vlasnik nekretnine prije HB je bio gosp. P, a poslije njega gospodin Ž i da nitko nije njenom svekru odnosno sada njenom suprugu sporio posjed tog dijela između betonskog zida i žice. Sjeća se da je HB netom nakon kupnje nekretnine čistio teren s bagerom, i tim bagerom je došao do suhozida koji je danas vidljiv u tragovima na terenu. Na upit suda gdje se nalazila ta žica ista je kazala da se nalazila iza danas uočenih tragova suhozida prema betonskom zidu. Na pitanje zam. pun. protustranke, a obzirom na njene navode da je žica bila nekoć razvučena cijelom dužinom nekretnine predlagatelja, da li je isto poznato na koji način je ta žica bila pričvršćena na istočnoj strani ista je izjavila da joj to nije poznato jer u tom dijelu nije ni pristupala.

18.1. Predlagatelj ad.2. PB je naveo da kada su njegovi roditelji kupili nekretinu ista nije bila ograđena, te se sjeća da je njegov otac sada pok. KB pozvao majstora da mu napravi ogradni zid, a to je danas betonski zid prema nekretnine protustranke. Tada je njegov otac upozorio majstora da zid izradi prema međnim oznakama, a koje je on danas pokazao na terenu. Međutim majstor da nije napravio dobro zid iz razloga što nije pratio međnu liniju kako mu je to pokazao njegov otac. Naime, zid da je napravljen na mjestu gdje je i dan danas, a njegov otac ga nije htio rušiti jer nije želio imati troškove rušenja i građenja novog zida. Njegov otac da je nakon izgradnje betonskog zida postavio žicu, a koja je išla po međi kako je to trebalo biti i kako je to po katastru, i istu je mijenjao kako je s vremenom propadala. Taj prostor između betonskog zida i žice da je on čistio od raslinja i korova, održavao ga kako mu ne bi zmije i miševi dolazili na njegovu nekretninu. Van žice da nikada nije čistio niti se dirao u taj dio nekretnine jer znao da to nije njegova nekretnina. Bivši vlasnici nekretnine, a koja je danas vlasništvo protustranke, gosp. P i gosp. Ž da mu nikad nisu sporili niti posjed niti vlasništvo tog prostora između betonskog zida i žice. Protustranka HB da je unazad 5-6 godina (misli 2019. godine) dao izraditi geodetski elaborat u kojem elaboratu je pokušao povećati kvadraturu svoje nekretnine na štetu njegove nekretnine i nekretnine saslušane svjedokinje OB, te mu je poznato da je navedeni elaborat odbijen na katastru, jer su se oni žalili na isti. Protustranka nikada nije pitao gdje je međna linija između njihovih nekretnina, pa mu on nikada niti na to posebno ukazivao. Prije 4-5 godina protustranka je angažirao bager koji je čistio njegov teren i tada je on upozorio bageristu da je prostor između betonskog zida do žice njegovo vlasništvo i da to ne dira. Protustranka da je prije 2-3 godine uklonio žicu te su pobacani pitari na odrnu. Naime, pitari da su se nalazili s vanjske strane betonskog zida na način da je on pitare vješao sa svoje nekretnine. Protustranka osim onog puta kada je bagerom čistio teren nikada nije koristio svoju nekretninu. Inače, on da vrši rezidbu raslinja iza betonskog zida pred ljeto, iz razloga što svoju nekretninu koristi najvećim dijelom u ljetnom periodu. Na upit zamjenika punomoćnika protustranke, a vezano za pitare za koje je tvrdio da su se nekoć nalazili na prostoru između betonskog zida i žice, da se izjasni na koji način je isti postavljao pitare u tom prostoru isti je izjavio da kada je čistio taj prostor da bi mu supruga dodala pitare sa posađenim cvijećem i on bi ih postavio u taj prostor na način da je isti fizički bio u tom prostoru.

18.2. Zam. pun. protustranke je prigovorio tom dijelu iskaza jer da je predlagatelj u svom iskazu prije postavljanja pitanja izričito rekao da su pitare vješali za betonski zid na način da su to činili sa svoje nekretnine, a što je potpuno suprotno zadnjem odgovoru. Nadalje, na upit gdje je na istočnom dijelu međe bila pričvršćena žica o kojoj je predlagatelj iskazivao isti je izjavio na zadnjem stupu betonskog zida.

18.3. Kada je protustranka unatrag 2-3 godine uklonio spornu žicu, da on odnosno njegova obitelj nisu pokretali postupak radi smetanja posjeda ili kakav drugi postupak radi utvrđenja prava vlasništva jer je tada vlasnik nekretnine bio njegov otac KB i njegova majka ŽB koji su bili stari i bolesni pa nisu htjeli ulaziti u sporove. On je postao vlasnik predmetne nekretnine u lipnju 2024., a nakon što je žica uklonjena on nije postavljao novu žicu.

19.1. Protustranka HB je naveo da je prije 5-6 godina od gosp. Ž kupio nekretninu koja nosi oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Gosp. Ž da je tada bio već jako bolestan pa je opunomoćio svoga zeta za prodaju te nekretnine. Prilikom kupnje nekretnine, zet gosp. Ž je došao sa njim na nekretninu, donio mu je papire za nekretninu, kao i mnogobrojne skice izmjere, i tada mu je isti pokazao da se nekretnina proteže do izgrađenog betonskog zida. Toga puta kada je bio sa zetom gosp. Ž na nekretnini da nije bilo vidljive žice niti kakve sadnje kako su to iskazivali predlagatelj ad. 2. PB i njegova supruga, svjedokinja ĐB, niti je ta žica postojala ranije, kada je on znao dolaziti na tu nekretninu kao zainteresirani kupac. Gosp. Ž da je njemu prodao 397 m2, te mu nije poznato da bi predlagatelji čistili prostor iza betonskog zida. U trenutku kupnje svoje nekretnine da mu je bilo poznato da su vlasnici susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bili sada pok. KB i njegova supruga ŽB. Prije dvije godine da je vidio žicu i cvijeće, odnosno pitare, koje do tada nije uočio na svom terenu, te je tada žicu „pricvikao“ sa škarama, a dva pitara bacio na odrnu.

19.2. Na upit suda da li su nakon tog događaja uklanjanja pitara i žice predlagatelji pokrenuli kakav postupak protiv njega radi smetanja svoga posjeda, isti je izjavio da nisu i da predlagatelji nakon toga događaja nikada nisu ponovno postavili niti žicu ni pitare. Inače, da se radilo o visećim pitarima koji su bili obješeni na žičanu ogradu koja se nastavlja na betonski zid.

20. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu, sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima. (saslušanjem svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta i sl.), a koji se dokazi moraju ocijeniti u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

21. Sud je u postupku saslušao svjedoke predložene po predlagateljima OB i ĐB, te su saslušane stranke.

22. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svih u postupku izvedenih dokaza ( čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da su predlagatelji u posjedu svoje nekretnine do vanjskog ruba betonskog zida, vlasništvo predlagatelja, na kojem je žičana ograda, gledano s nekretnine predlagatelja prema nekretnini protustranke.

23. Da je tome tako proizlazi iz stanja nađenog na terenu gdje je zatečen betonski zid kojim je sa svih strana ograđena nekretnina predlagatelja, a prema nekretnini predlagatelja na betonskom zidu je i žičana ograda, za koji zid je nesporno utvrđeno da je izgrađen po zahtjevu ocu predlagatelja prije 40-ak godina, i koji dijeli nekretninu predlagatelja i protustranke.

24. Dakle, nekretnina predlagatelja je jasno omeđena betonskim zidom, pa u odnosu na tvrdnju predlagatelja da je ogradni betonski zid prema nekretnini protustranke pogrešno napravljan, na način da ne prati stvarnu među na terenu i liniju prema katastru, jer da je međa 47 cm od vanjskog ruba betonskog vlasništvo predlagatelja u nekretninu protustranke, a završetak međne linije 23 cm od vanjske strane betonskog zida u nekretninu protustranke, ovaj sud je mišljenja da je malo vjerovatno da bi predlagatelji davnom gradnjom zida svoje nekretnine dio iste ostavili izvan tog zida, te da do pokretanja predmetnog postupka ne bi postavili pitanje tog preostalog dijela svoje nekretnine.

25. Dakle, ovdje je od ključne važnosti što su predlagatelji prije 40-ak godina svoju nekretninu ogradili zidom, pa kada je protustranka kupila svoju nekretninu nekretnina predlagatelja je već bila ograđena zidom.

26. U postupku uređenja međe sud nije dužan utvrđivati da li su predlagatelji prilikom gradnje zida pratili granicu katastarske međe niti utvrđuje površine nekretnina između kojih se međa uređuje, već je sud u smislu citirane odredbe čl. 103. ZV-a u postupku uređenja međe dužan samo utvrditi posljednji mirni posjed. Kako je zid sagrađen pred više od 40-ak godina, sud je utvrdio da se granica posljednjeg mirnog posjeda proteže upravo betonskim zidom na kojem je žičana ograda.

27.1. Što se tiče navoda predlagatelja ad. 2. i svjedoka AB i ĐB da su otac predlagatelja ad. 2., a danas i sam predlagatelj ad. 2. vršili svoj posjed izvan betonskog zida do žice koju je postavio otac predlagatelja ad. 2. i koja je bila razvučena cijelom dužinom iza betonskog zida, na način da su predlagatelji čistili navedeni prostor između betonskog zida i žice, za navesti je da sud spomenutu žicu nije zatekao na nekretnini protustranke, a nekretnina protustranke je zarasla u korovu i drači cijelom površinom sve do betonskog zida.

27.2. Također je za navesti da je visina betonskog zida između nekretnine predlagatela i protustranke 0,93 metara mjereno od terena predlagatelja,odnosno 0,40 metara mjereno od suhozida na nekretnini protustranke , te je na betonskom zidu žičana ograda visine 1,00 metara, čime je očito da predlagatelji ne mogu pristupiti iz svoje nekretnine na nekretninu protustranke, u smislu vršenja svoje faktične vlasti na dijelu nekretnine protustranke iza betonskog zida.

28. Nadalje, predlagatelj ad. 2. PB i svjedok ĐB su iskazivali da je protustranka unazad 2-3 godine uklonio žicu i pitare koje je postavio predlagatelj ad. 2. PB, što protustranka nije sporila, pa je za navesti da posjed postaje miran ukoliko osoba koja smatra da mu posjed pripada nije u roku od 30 dana, odnosno najkasnije u roku od godine dana od nastalog smetanja posjeda, sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a štitila svoje pravo posjeda. Po proteku 30 dana, odnosno godine dana od ulaska u posjed, ukoliko u tom roku nije zatražena posjedovna zaštita u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a, posjed postaje miran te takav posjed može biti osnova za uređenje međe.

29. Posjed se stječe kada stjecatelj uspostavi faktičnu vlast na stvari, bilo jednostranim činom bilo da mu je prenesena vlast (čl. 13. ZV-a), a prestaje između ostalih načina , kada mu druga osoba oduzme stvar ako on nije ostvario zaštitu svom posjedu (čl. 28. st. 2. ZV-a).

30. Dakle pored nesporne činjenice da je protustranka prije 2-3 godine uklonila razvučenu žicu i pitare koje su na nekretninu protustranke iza betonskog zida postavili predlagatelji, te da nakon tog čina predlagatelji nisu pokrenuli postupak radi smetanja posjeda, niti su nakon toga događaja više postavili žicu i pitare na nekretninu protustranke, za zaključiti je da je protustranka umirila svoj posjed u smislu odredbe čl. 21. st. 3. ZN-a.

31. Slijedom svega navedenoga, sud je spornu među uredio po zadnjem mirnom posjedu jer smatra da je isti nađen stanjem zatečenim na terenu, na način da međa ide linijom koja je u skici vještaka mjernika TB, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 22. ožujka 2025. označena brojevima 3-4-5-6-7, a koja linije ide vanjskim rubom betonskog zida na kojem je žičana ograda gledano s nekretnine predlagatelja prema nekretnini protustranke. Međa je na terenu označena, a strankama je predan posjed do te uređene međne linije.

32. Temeljem odredbe čl. 103. st. 5. ZV-a od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati , a st. 6. propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

33. Slijedom navedenog predlagatelji su ovlašteni temeljem čl. 103. st. 6. ZV-a svoje pravo vlasništva spornog dijela dokazivati u parnici.

34. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 32. Zakona o izvaparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23).

35. Odredbom čl. 32. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da sud će o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, dok je st. 2. propisano da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti.

36. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaću naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

37. Predlagatelji su popisali trošak sudske pristojbe na prijedlog i odluku te trošak očevida u iznosu od 700,00 eura.

38. Protustranka nije potraživala troškove.

39. Slijedom navedenoga, obzirom je postupak vođen po prijedlogu predlagatelja, a protustranka je tvrdila da međa nije sporna, te je sud među uredio na način kako je to tvrdila protustranka, to predlagatelji nemaju pravo na naknadu troškova ovoga postupka.

U Šibeniku, 7. travnja 2025.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

-predlagateljima po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 19. ožujka 2025.

-protustranci po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 19. ožujka 2025.