Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Gž Ovr-66/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Ani Bosančić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Martini Benolić, odvjetnici u Umagu, protiv protivnika osiguranja: KĆ, [adresa] – [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. ČĆ, [adresa] – [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Dariu Čehiću, odvjetniku u Poreču, radi određivanja privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Puli - Pola, Stalna služba u Rovinju - Rovigno, poslovni broj Ovr-346/2024-32 od 14. veljače 2025., 7. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja, ukida se rješenje o osiguranju Općinskog suda u Puli - Pola, Stalna služba u Rovinju - Rovigno, poslovni broj Ovr-346/2024-32 od 14. veljače 2025., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. O zahtjevu predlagatelja osiguranja za naknadom troškova žalbenog postupka odlučit će se u novoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev za naknadom troška postupka, te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu po pravomoćnosti rješenja brisati zabilježbu pokretanja postupka sada označenim kao kč. br. [katastarska čestica] pašnjak upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Vrh.

2. Protiv rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja iz svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. u svezi s člankom 381. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i prijedlog za osiguranje prihvatiti, odnosno podredno, isto ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja i to drugom sudu na ponovni postupak uz dosudu troškova žalbenog postupka. Posebno predlagatelj osiguranja u žalbi ukazuje kako je prvostupanjski sud počinio bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 1. i 11. ZPP-a.

3. Žalba predlagatelja osiguranja je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio bitnu povredu odredaba postupka, na koje pazi po službenoj dužnosti.

5. Predlagatelj osiguranja ističe kako je pobijano rješenje doneseno suprotno odredbi članka 13. stavak 3. ZPP-a jer je u postupku sudjelovao sudski savjetnik, te je time počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 1. ZPP-a.

6. Ovakvi žalbeni navodi su neosnovani jer ovršni postupak ima svoje specifičnosti, radi se o izvanparničnom postupku u kojem niz radnji može provoditi po nalogu suca i sudski savjetnik. U prilog navedenome govori i članak 110. stavak 1. do 4. Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22., 16/23., 155/23., 36/24.) gdje je propisano kako sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice, te na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik, viši sudski savjetnik i viši sudski savjetnik - specijalist podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, nacrt na temelju kojeg sudac donosi odluku, dok po ovlaštenju suca sudski savjetnik, viši sudski savjetnik odnosno viši sudski savjetnik - specijalist objavljuje tako donesenu odluku, a ako ju sudac ne prihvati sam će provesti postupak. Konačno stavkom 4. istog članka navedeno je kako su sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u smislu ranije navedenog i to između ostalog i u ovršnim postupcima.

6.1. Dakle, iz navedene odredbe Zakona o sudovima, nedvojbenim proizlazi da su sudski savjetnici ovlašteni postupati i u ovršnim postupcima pa ukoliko je, eventualno, sudski savjetnik u ovom ovršnom predmetu postupao u provođenju određenih faza ovršnog postupka i predlaganju donošenja određenih odluka, za takvo postupanje postojalo je i zakonsko uporište.

7. Prvostupanjski sud, odbijajući prijedlog za osiguranje predlagatelja osiguranja, polazi od odredbe članka 344. stavak 1. OZ-a kojom je određeno da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

7.1. Nakon provedenog postupka sud zauzima stav da predlagatelj osiguranja nema nikakvih novčanih potraživanja prema protivnicima osiguranja, te da ih ima prema trgovačkom društvu KUKURUZ d.o.o. i smatra da je prema članku 10. Zakona o trgovačkim društvima predlagatelj osiguranja trebao pokrenuti odgovarajući postupak pred za to nadležnim sudom, pa zaključuje kako prva pretpostavka za određivanje privremene mjere nije ispunjena i prijedlog odbija, bez ispitivanja drugog uvjeta, obzirom da isti moraju biti kumulativno ispunjeni.

8. Sukladno odredbi 344. stavak 1. OZ-a jedna od pretpostavki za određivanje privremene mjere je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine. To znači da je predlagatelj osiguranja u postupku dužan učiniti vjerojatnim postojane svoje tražbine i njezinu visinu. Visinu tražbine je u konkretnom predmetu protivnik osiguranja ŽĆ učinio i nespornom i ista proizlazi iz priloženih potvrda i prometa po računu predlagatelja osiguranja iz kojih je vidljivo kako su određeni iznosi primljeni na ime izgradnje kuće, ali su neki iznosi primljeni bez naznake svrhe uplate, odnosno na nekima je kao svrha uplate naznačeno „pozajmica“ ili „pozajmica po ugovoru“, te se već time ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda kako predlagatelj nije svoju tražbinu doveo do stupnja vjerojatnosti, čime je isti na temelju utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak.

8.1. Nadalje, prvostupanjski sud gubi iz vida i činjenicu kako je predlagatelj osiguranja, tamo kao tužitelj, pokrenuo parnični postupak radi isplate protiv protivnika osiguranja, tamo tuženika, KĆ, a koji se vodi pod poslovnim brojem P- 264/2024 i do okončanja kojeg postupka je i zatražena privremena mjera i u kojem parničnom postupku će biti donijeta konačna odluka postoji li tražbina predlagatelja osiguranja (tužitelja) prema protivniku osiguranja (tuženiku).

9. Određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u postupku osiguranja ne znači da je konačno utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja, već znači da je predlagatelj osiguranja u postupku osiguranja svoju tražbinu radi koje je određeno osiguranja učinio vjerojatnom, a što se u konkretnom slučaju može i treba uzeti u odnosu na pretpostavku postojanja tražbine obzirom na naprijed utvrđene činjenice koje proizlaze iz stanja spisa.

10. Zbog pogrešnog pravnog pristupa i stava kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine prvostupanjski sud nije uopće utvrđivao postoji li opasnost da će bez određivanja predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, odnosno nije cijenio niti činjenicu kako predlagatelj ne mora dokazivati navedenu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, kao i da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem članka 380. točka 3. ZPP- a u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, uvažiti žalbu predlagatelja osiguranja, pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

12. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

13. U nastavku ovog postupka, sud je dužan, ponovno ocijeniti sve dokaze koje je odlučio izvesti u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, te će na temelju istih utvrditi jesu li ispunjene sve potrebne pretpostavke za određivanjem privremene mjere pri čemu će svoju odluku obrazložiti jasnim, razumljivim i logičnim razlozima.

U Vukovaru, 7. travnja 2025.

Sudac

Ana Bosančić