Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Miri Jalševcu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Valentine Bunić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene DŽ, s prebivalištem u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3., kažnjivog po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22. i 36/24., dalje u tekstu ZOZONUO), pokrenutog povodom Optužnog prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, broj KLASA: 211-07/24-5/12908., URBROJ: 511-14-05-24-1. od 17. svibnja 2024., na temelju članka 179. stavak 1., 2. i 3. i članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/17, 114/22, 133/23., dalje u tekstu PZ), nakon dovršene glavne rasprave, dana 03. travnja 2025., objavio je, a dana 07. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Temeljem članka 182. točka 1. PZ
okrivljena DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći D i OŽ, rođene O, rođena **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, pismena, VSS, dipl. oec., zaposlena u Varaždinskoj županiji sa mjesečnim primanjima od 1.300,00 eura, suvlasnica obiteljske kuće, vlasnica osobnog automobila marke Kia, godina proizvodnje 2010., razvedena, majka jednog mldb. djeteta, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni postupak, prekršajno kažnjavana
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
što je dana 07. travnja 2024. godine, u 15,30 sati, u Topličkoj ulici 215, u Gornjem Knegincu, putem telefona vrijeđala bivšeg supruga NŽ riječima „ koju pičku materinu oćeš“, što je kod istog izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti, kao i povredu dostojanstva,
čime bi postupila protivno odredbi članka 10. stavak 1. točka 3. ZOZONUO i počinila prekršaj iz članka 22. stavak 1. ZOZONUO.
II Temeljem članka 140. stavak 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. PZ, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava varaždinska, Policijska postaja Varaždin podnijela je ovom sudu protiv okrivljene Optužni prijedlog broj KLASA: 211-07/24-5/12908., URBROJ: 511-14-05-24-1. od 17. svibnja 2024., zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3., kažnjivog po članku 22. stavak 3. ZOZONUO.
1. Okrivljena, ispitana na glavnoj raspravi, održanoj pred uređujućim sudom dana
03. travnja 2025., u nazočnosti braniteljice, a pozvana, sukladno odredbi članka 171. a PZ, da se očituje o krivnji za prekršaj za koji ju se tereti, očitovala se da se ne smatra krivom i da želi iznijeti obranu.
2.1. U svojoj obrani okrivljena je iskazala da su ovdje oštećeni i ona bili u braku od 2015. pa do veljače 2022. kada su se službeno razveli. U braku je rođeno dijete mldb. HŽ rođena **.**.2018. Nakon razvoda, dakle i u kritično vrijeme samog događaja pa tako i danas odlučeno je da mldb. kćerka sedam dana boravi kod nje, a sedam dana kod oca i tako se izmjenjuju. U vrijeme predmetnog događaja HŽ je taj tjedan boravila kod nje. Predmetnog dana u kritično vrijeme oštećeni je nazvao na njezin mobitel, a kada je vidjela tko zove da mu je dala HŽ na telefon, a bio je uključeni spikerfon. Kada je čula da tijekom razgovora sa HŽ oštećeni govori istoj da bi došao u njezino obiteljsko dvorište kako bi se susreo sa kćerkom, što nije bilo prvi puta da takvo nešto predlaže i tako nešto govori, sa čime se ona nije slagala, da je još pustila jedno vrijeme da razgovaraju, a nakon toga je otišla u drugu sobu kako bi razgovarala sa oštećenim. Navela je da je ona doista tijekom tog razgovora sa oštećenim rekla "Koju pičku materinu delaš“, što smatra da je bilo neprimjereno i ako se isti uvrijedio zbog toga da mu se ona ispričava, a nije točno da bi mu dalje govorila koji ti je kurac i slično. Naprotiv, da mu je pokušala objasniti da nije dobro za dijete to što radi, da je njoj problem djetetu objasniti da on ne može dolaziti u njezino dvorište kada je ista kod nje, a tijekom tog daljnjeg razgovora nije bilo nikakvih pogrdnih riječi, a budući da mu to nije mogla objasniti, isti je prekinuo razgovor. Iskazala je da je inače od kada su se razveli i od kada je tako dogovoreno da HŽ tjedan dana bude kod nje. a tjedan dana kod oca, uobičajeno da oni kao roditelji svakodnevno HŽ zovu i da se sa istom čuju, te bi je oštećeni dao HŽ na telefon kao i ona njemu, a neposredno nakon samog razvoda kratko vrijeme moguće mjesec dana imali su i praksu da ona HŽ posjeti kada je kod oca i da ju isti posjeti kada je HŽ kod nje, a budući da to nije funkcioniralo, obzirom je između nje i oštećenog dolazilo do sukoba, oštećeni je imao "ispade", te je napomenula da ga je ona i prijavila zbog praćenja po gradu, vikanje na telefon i slično, dogovorili su da se sa HŽ samo čuju kada je ista kod drugog roditelja, a da je roditelji kod kojeg nije ne posjećuje kod drugog roditelja. Nadalje, budući da ona do danas nije niti prijavljivana, niti pravomoćno prekršajno kažnjavana radi prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji smatra da joj nije potrebno izricati predloženi obvezni psihosocijalni tretman. Na pitanje braniteljice navela je da je oštećeni bio osuđen radi prekršaja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dobio je kaznu ali se više ne sjeća kakvu. Na daljnje pitanje braniteljice navela je da ona te prilike nije vikala, niti pak je taj njezin razgovor sa oštećenim mogla čuti mldb. HŽ budući je, kako je navela, izašla iz sobe u hodnik, iz hodnika van kuće, te razgovarala sa oštećenim. Nadalje, da joj je oštećenik te zgode odgovarao i prepirao se sa njom putem telefona tako da nije imala dojam da bi isti bio uznemiren ili uplašen. Napomenula je da je takva ili slična komunikacija između oštećenika i nje bila i ranije, točnije da ju je oštećenik tijekom telefonskih razgovora znao psovati i vrijeđati i kada bi ona to bila prijavljivala, da bi bili svaki tjedan na sudu.
3. U okviru dokaznog postupka sud je ispitao oštećenog NŽ, te je pregledao i pročitao materijalnu dokumentaciju u spisu i to izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, zapisnik o ispitivanju svjedoka, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, zahtjev za izricanje zaštitne mjere, presudu Općinskog suda u Varaždinu broj 38 Pp-172/2024-8 od 21.03.2024. i potvrdu o prekršajnoj kažnjavanosti za okrivljenu od 13.01.2025. Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
3.1. Oštećeni NŽ ispitan u svojstvu svjedoka iskazao je da su ovdje okrivljena i on bili u braku od 24.10.2015., te da su se razveli 9.2.2023. U braku je rođeno zajedničko dijete mldb. HŽ rođena **.**.2018. Nakon razvoda braka HŽ jedan tjedan boravi kod njega, a jedan tjedan kod majke, ovdje okrivljene. Sjeća se da je dana 7.2.2024. bila nedjelja, te da je on u kritično vrijeme nazvao na mobitel okrivljene kako bi komunicirao sa kćerkom koja je taj tjedan boravila kod nje. Razgovarao je sa HŽ i u jednom trenutku ju je pitao da li želi ići sa njim na sladoled i ista je odgovorila da želi. Budući da okrivljena njegove razgovore sa HŽ uvijek stavlja na spikerfon kako bi čula što razgovaraju, sekundu nakon gore navedenog razgovora HŽ i njega ista je rekla koju pičku materinu hoću, koji mu je opet kurac, a smatra da je to rekla pred malodobnom HŽ jer je to rekla odmah nakon njegovog razgovora sa HŽ i nije rekla primjerice da pričeka da razgovaraju ili nešto drugo, dok je on na te njezine riječi samo šutio i poklopio slušalicu. Odmah nakon toga nazvao je djelatnicu Centra za socijalnu skrb u Varaždinu i obavijestio što se dogodilo, a nakon toga otišao na policiju prijaviti događaj. U konkretnom slučaju posebno ga je pogodilo što je okrivljena tako razgovarala u nazočnosti mldb. kćerke, a kada ga se decidirano pita da li je takvo njezino ponašanje i njega uznemirilo i narušilo njegovo dostojanstvo naveo je da jeste. Kada mu je izgovorila gore navedene inkriminacije okrivljena nije vikala, on bi ocijenio da je iste rekla povišenim tonom. Naveo je da su nakon razvoda braka oko dva do tri mjeseca znali kada bi HŽ bila kod drugog roditelja dolaziti kod tog roditelja, a nakon toga ne. Inače da HŽ u petak odlazi od jednog roditelja do drugog i kod istog ostaje do narednog petka. Dakle, u konkretnom slučaju HŽ je bila dva dana kod majke. Na pitanje braniteljice okrivljene naveo je da koliko on zna da nije niti prekršajno niti kazneno osuđivan, niti bi se protiv njega vodio prekršajni ili kazneni postupak zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ili kakvog kaznenog djela. Na daljnje pitanje braniteljice okrivljene iskazao je da je on poslije ovog događaja razgovarao sa policijskim službenikom i da mu je rekao isto kao i što je danas rekao na sudu da bi pitao HŽ kako je i da li želi ići sa njim na sladoled, a kada mu se predočava da je rekao da želi doći u posjetu naveo je da dozvoljava da su policijski službenici tako zapisali.
4. Drugi dokazi nisu provođeni, niti su ih stranke predlagale.
5. Prijedlog braniteljice okrivljene da se u ovom prekršajnom postupku odredi prekid postupka do pravomoćnog okončanja prekršajnog postupka koji se vodi protiv NŽ pod poslovnim brojem Pp- 172/2024., radi prekršaja iz članka 22. stavak 1. ZOZONUO, sud je odbio raspravnim rješenjem, obzirom da između narečena dva prekršajna postupka i prekršajna predmeta ne postoji nikakova uzročno posljedična veza, niti bi odluka u jednom od predmeta ovisila i utjecala na odluku u drugom predmetu.
6. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud smatra da je činjenično stanje potpuno i točno utvrđeno, a analizom i ocjenom obrane okrivljene, iskaza oštećenog, kao i drugih provedenih dokaza i to svakog zasebno, te u odnosu na ostale provedene dokaze, sud smatra kako djelo za koje se okrivljenu optužuje po propisu nije prekršaj, time da je prema rezultatima dokaznog postupka djelomično modificirao činjenične navode optužnog prijedloga i iz činjeničnog opisa ispustio, kao nedokazano, da je događaju nazočila mldb. kćerka okrivljene i oštećenika, kao i da je okrivljena predmetne prilike vikala i galamila i da je bivšeg supruga vrijeđala riječima „koji Ti je kurac“, ali tom intervencijom nije povrijedio identitet optužbe, budući nije zadirao u činjenice o kojima ovisi opstojnost prekršajnog djela, niti je okrivljenoj stavio na teret veću količinu kriminalne volje ili aktivnosti.
6.1. Članak 10. stavak 1. točka 3. ZOZONUO kaže da je nasilje u obitelji, između ostalog, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost.
7. Nadalje, članak 8. stavak 1. ZOZONUO kaže da su osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
7.1. U stavku 2. istog članka Zakona navodi se da se odredbe ovog Zakona primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
7.2. U konkretnom slučaju, imajući u vidu navode optužnog prijedloga i obranu okrivljene nije sporno da su okrivljena i oštećeni bivši bračni drugovi i da su roditelji jednog zajedničkog, danas još uvijek mljt. djeteta, slijedom čega se na iste, kao takove, nedvojbeno primjenjuju odredbe ZOZONUO.
8. Nadalje, okrivljena potvrđuje i priznaje da je kritične prilike, u kritično vrijeme i na kritičnom mjestu, a putem telefona, bivšem suprugu, ovdje oštećeniku, koji je razgovarao putem telefona sa njihovom mldb. kćerkom HŽ, koja je taj tjedan boravila kod nje, a kada je čula da oštećeni mldb. kćerki govori kako bi došao u njezino obiteljsko dvorište da se sretne sa kćerkom, rekla "Koju pičku materinu delaš“.
8.1. Sud prihvaća i obranu okrivljene u dijelu kada ista iskazuje da ona te prilike nije niti vikala, niti galamila, a to obzirom je i sam oštećeni NŽ u svojem iskazu naveo kako on ne bi rekao da je okrivljena te zgode vikala, već smatra da je inkriminacije izgovorila povišenim glasom.
8.2. Nadalje, sud prihvaća obranu okrivljene i u dijelu kada ista navodi da spornu inkriminaciju nije oštećenom izgovorila u nazočnosti mldb. kćerke, već kada je čula što oštećeni govori kćerki da je pustila da još kratko razgovaraju, a potom uzela mobitel, izašla sa istim iz sobe u hodnik, a potom iz hodnika van kuće, te tada razgovarala sa oštećenim i osim što mu je izgovorila predmetnu inkriminaciju, koju ne smatra primjerenom i zbog iste se ispričava, da mu je pokušala objasniti da nije dobro za dijete to što radi, da je njoj problem djetetu objasniti da on ne može dolaziti u njezino dvorište kada je kćerka kod nje, a budući da mu to nije mogla objasniti, isti je prekinuo razgovor, dok oštećeni o činjenici gdje se nalazila mldb. HŽ i da li je ista bila prisutna kada mu se putem telefona obratila okrivljena nema osobna i neposredna saznanja, već samo pretpostavlja da je ista bila nazočna jer da je od njegovog razgovora sa HŽ prošlo kratko vrijeme – sekunda, te slijedom toga ovu činjenicu, obzirom na navode obrane okrivljene i u izostanku drugih personalnih ili materijalnih dokaza kojima bi se potkrijepila pretpostavka oštećenika, sud nalazi nedokazanom.
8.3. Konačno, i navode obrane okrivljene kada ista osporava da bi iste prilike bivšem suprugu, osim što mu je rekla „Koju pičku materinu delaš“, istome govorila i „ koji Ti je kurac „, sud prihvaća, dodatno iz razloga što je okrivljena identično, kao na raspravi, iskazala i ispitana na Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika PU varaždinske, PP Varaždin od 08.04.2024., dakle, s određenim vremenskim razmakom, istovjetno iskazivala o događaju, dok oštećeni , iako je potvrdio da mu je okrivljena kritične prilike od inkriminacija rekla i „ koji Ti je kurac“, o svim činjenicama nije iskazivao jednako, budući je na Zapisniku o ispitivanju svjedoka PU varaždinske, PP Varaždin 07.04.2024. iskazao kako je u jednom trenutku pitao mldb. kćerku da li želi da joj na kratko dođe u posjetu, da bi na raspravi iskazivao da je kćerku pitao da li želi ići sa njime na sladoled, na što je kćerka rekla da želi, te je nadalje na Zapisniku o ispitivanju svjedoka iskazivao da je okrivljena predmetne prilike počela vikati i galamiti na njega, da bi na raspravi iskazao kako on ne bi rekao da je okrivljena vikala, već da je govorila povišenim tonom, a niti je predočene proturječnosti u svojim iskazima uvjerljivo objasnio, iz čega je za zaključiti da oštećeni svoj iskaz prilagođava od situacije do situacije kako to smatra prikladnim i povoljnijim za njega samog.
9. Dakle, sud je, temeljem raspoloživih i provedenih dokaza, sa sigurnošću i van svake sumnje i dvojbe utvrdio i našao dokazanim da je okrivljena dana 07. travnja 2024. godine, u 15,30 sati, u [adresa], u [adresa], putem telefona vrijeđala bivšeg supruga NŽ riječima „ koju pičku materinu oćeš“, što bi oštećenika uznemirilo, a čime bi okrivljena počinila prekršaj iz članka 22. stavak 1. ZOZONUO, a ne prekršaj iz članka 22. stavak 3. ZOZONUO.
10. Za navesti je da je psihičko nasilje u biti svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše obiteljske zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje, pri čemu mora biti riječ o takvom ponašanju koje odstupa od usvojenih normi pristojnog ponašanja. Za ocjenu da li se radi o prekršaju psihičkog nasilja u obitelji verbalnom komunikacijom, odlučan je sadržaj izgovorenih riječi jer se tek iz konkretnih izraza i riječi može utvrditi radi li se o uznemiravanju takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. stavak 3. ZOZONUO, odnosno da bi se oštećeni mogao smatrati žrtvom nasilja u smislu odredaba ZOZONUO, kao i notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi, niti baš svakim grubim postupkom.
10.1. Imajući u vidu, gore navedeno, kao i imajući u vidu same inkriminacije „ koju pičku materinu očeš“ i kontekst u kojem je okrivljena iste izgovorila suprugu, dakle da nakon razvoda braka mldb. kćerka okrivljene i oštećenog svakog tjedna boravi kod drugog roditelja, te da ju je u početku roditelj kod kojeg nije bila tog tjedna posjetio kod drugog roditelja, što nije funkcioniralo, pa su okrivljena i oštećeni prekinuli sa tom praksom i roditelj kod kojeg kćerka nije bila taj tjedan sada sa istom komunicira telefonom kada je kćerka kod drugog roditelja, a kako je to oštećeni i učinio tog 07.04.2024., u nedjelju, budući je kćerka od petka boravila kod okrivljene, te da je unatoč tome što je dijete bilo kod njega unatrag dva dana i kod njega boravilo prethodnih tjedan dana i da je svega dva dana bilo kod majke, ovdje okrivljene, dijete pitao da li želi da ga dođe na kratko posjetiti, iako je znao da takove posjete kod drugog roditelja ne funkcioniraju, te su stoga i sa istima prekinuli ili dijete pitao da li želi sa njime ići na sladoled, iako ga je ne sladoled mogao voditi u tjednu kada je dijete bilo kod njega na boravku, a životno je i logično da se, nakon takovih pitanja, a kada otac ipak ne dođe u posjetu i kada sa ocem ipak ne ide sladoled, dijete uznemirava, sud je stava da je ponašanje okrivljene koje je predmet ovog prekršajnog postupka lišeno suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje, a to je napad na psihički integritet žrtve radi uspostavljanja kontrole nad njom. Stoga, po ocjeni suda, postupanje okrivljene nije realno predstavljalo grubo uznemiravanje takvog intenziteta i takav napad na psihički integritet žrtve da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. stavak 3. ZOZONUO, odnosno da bi se bivšeg supruga okrivljene smatralo žrtvom nasilja u smislu odredaba ZOZONUO jer predmetna radnja počinjenja ne predstavlja grubo uznemiravanje takvog stupnja, odnosno takvog intenziteta da bi imala karakter psihičkog nasilja. Po stavu suda, iz utvrđenog činjeničnog stanje, ne proizlazi da bi okrivljena bivšem suprugu uputila izrazito uvredljive i uznemirujuće riječi koje bi bile takove težine i agresivnosti da bi kod oštećenika mogle prouzročiti strah, povredu dostojanstva ili uznemirenost takvog intenziteta da bi bilo ostvareno biće prekršaja psihičkog nasilja iz članka 10. stavak 1. točka 3. ZOZONUO.
11. Slijedom svega navedenog, obzirom da djelo za koje se protiv okrivljene vodi ovaj prekršajni postupak, po propisu nije prekršaj, to je valjalo okrivljenu, temeljem članka 182. točka 1. PZ osloboditi optužbe.
12. Budući je okrivljena oslobođena optužbe, to temeljem članka 140. stavak 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. PZ, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
13. Radi svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Varaždinu, 07. travnja 2025.
Zapisničarka:
Sudac:
Valentina Bunić, v.r.
ĐŽ, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u Zagrebu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno putem ovog Suda.
Presuda se dostavlja:
1. Tužitelj: PU varaždinska, Policijska postaja Varaždin, odmah i po pravomoćnosti
2. Okrivljena: DŽ, [adresa]
3. Braniteljica: Ivana Moravec, odvjetnica iz Varaždina
4. Oštećen: NŽ, [adresa], po pravomoćnosti
5. Hrvatski zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin
6. Za spis, ovdje