Posl.br. Pp-1739/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

STALNA SLUŽBA U OPATIJI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Vesni Kišić, uz sudjelovanje Kristine Jelovica kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okr. pravne osobe "Graditeljstvo Goran Janeš" d.o.o. i II okr. odgovorne osobe ŽE, zbog prekršaja iz odredbe članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 5. Zakona o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja klasa: UP/I-116-02/24-01/128, ur.broj: 443-02-02-11-24-5 od 25. travnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka, na temelju odredbe članka 181. stavak. 1. točka 4. Prekršajnog zakona,

p r e s u d i o  j e

Protiv:

I-okrivljene pravne osobe „Graditeljstvo Goran Janeš“ d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB 90997904381, predmet poslovanja graditeljstvom, posluje pozitivno, 17 zaposlenih prekršajno nekažnjavana, ne vode se drugi postupci protiv nje,

i

II-okrivljene odgovorne osobe ŽE, sina Ž i D rođ. Č, rođenog **.**.1973. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], SSS, po zanimanju građevinski tehničar, zaposlen u I-okr. pravnoj osobi, oko 1200 eura mjesečnih primanja, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, ne vode se drugi postupci protiv okrivljenika,

ODBIJA SE OPTUŽBA

I. da su, u svojstu poslodavca, koristili rad državljana treće zemlje, državljana BIH, DE, rođen **.**.2004. godine u [adresa], sa prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj, u Rijeci, Antuna Kosića Rika 9, OIB [osobni identifikacijski broj], na poslovima građevinskog radnika niskogradnje, na privremenom radilištu izgradnje vatrogasne ceste, u mjestu Ika, koji poslovi su uključivali kopanje ceste, šalovanje temelja i potposnih zidova zaizgradnju ceste dana 02.02.2024. godine u radnom vremenu od 07,00 do 15,00 sati, te nastavno dana 05.02.2024. godine u radnom vremenu od 07,00 do 15,00 sati, bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada,

čime da su počinili djelo prekršaja iz članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 5. Zakona o strancima.

II.Na temelju odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda, prema kojoj u slučaju obustavljanja prekršajnog postupka troškovi postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 4. istog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja klasa: UP/I-116-02/24-01/128, ur.broj: 443-02-02-11-24-5 od 25. travnja 2024., podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika činjenično i pravno opisan u izreci ove presude.

2. II-okr. odgovorna osoba, osobno, te u zastupanju I-okr. pravne osobe, u nazočnosti izabranog branitelja iskazao je da je on član uprave tvrtke te obavlja poslove isključivo menađeriranja. Na terenu ima građevinske djelatnike a u uredu odjel koji obavlja administrativne poslove. Administrativne poslove obavlja djelatnica koja dugo godina radi u tvrtki slijedom čega nije, pogotovo u posljednje vrijeme, u obvezi nadzirati njen rad. U predmetnom slučaju desilo se da je do zahtjeva za produljenje radne dozvole kasnilo tri do četiri dana. Isto se desilo prema navodima djelatnice zbog prevelikog obima posla, te godišnjih odmora. Istaknuo je kako je predmetni radnik prošlu godinu radio također kod njega na temelju valjane dokumentacije. Nisu mu dali nalog da obavlja poslove na gradilištu međutim obzirom da su iz MUP-a javljali svakodnevno da će svaki dan biti gotova dozvola bili su primorani toga radnika fizički držati tamo gdje su radili budući da nema osobni automobil u Hrvatskoj, na takav način pokušavali su spriječiti gubitak vremena prijevoza te dugotrajnog čekanja na MUP-u radi podizanja te dozvole. Istaknuo je kako nije dao nalog da radi, međutim pošto je od prije njegov djelatnik životno je logički da ga je netko od kolega zamolio za pripomoć. Prema tome smatra da nije došlo do počinjenja prekršaja, a ukoliko ipak sud procjeni da je prekršaj počinjen, istaknuo je kako do sada nikada nije bio prekršajno kažnjavan, niti osuđivan, niti se vodio i kakav prekršajni postupak, on i njegova tvrtka uredno podmiruju sve proračunske obveze, kao i uredno vođenje dokumentacije ove tvrtke. Zbog čitavog događaja mu je žao, ali istaknuo je kako nije bila namjera ka počinjenju ovog prekršaja. Što se tiče inspekcijskog nadzora istaknuo je da je dobio usmeno rješenje i zapisnik temeljem kojeg je dobio ili zabranu obavljanja radova na 30 dana ili obvezu plaćanja cca 4000 eura, naveo je kako su se povukli sa gradilišta, stoga nisu imali obvezu platiti taj novčani iznos, međutim sukladno drugim nalozima podmirili su u cijelosti troškove mirovinskog i zdravstvenog za tog djelatnika, kao i kaznu inspekciji. Obzirom da je platio sve te troškove mislio je da optuženje neće niti doći, niti da će morati dolaziti na sud.

3.Sudac je izvršio uvid u dozvolu za boravak i rad za ČE, ugovore o radu za istog, punomoć za zastupanje.

4.Razmotrivši optužni prijedlog, sud je u odnosu na djelo prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret na temelju članka 181.st.1.toč.4. Prekršajnog zakona odbio optužbu protiv okrivljene pravne i njene odgovorne osobe jer se radi o presuđenoj stvari. U konkretnom slučaju za isti propust odnosno za isti činjenični opis već je izrečena kazna rješenjem Državnog inspektorata RH pa bi vođenjem prekršajnog postupka za djelo iz čl. 247. st. 2. toč. 1. i st. 5. Zakona o strancima došlo do povrede načela "ne bis in idem" koje je zajamčeno čl.29.st.1. Ustava RH i čl.4. Protokola broj 7. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

5. Presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju O (O v. [adresa], App.no 55759/079) upozoreno je na načelnu neprihvatljivost vođenja prekršajnog i kaznenog postupka protiv iste osobe, ako se u oba postupka počinitelju stavljaju na teret iste činjenice, a što je protivno načelu "ne bis in idem" propisanom u čl.4. Protokola 7. konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prema stajalištu iznijetom u slučaju Š v. [adresa], App no 14939/03 izjednačava se sudsko i administrativno kažnjavanje ako je riječ o činjenično istom djelu prema stavu iznijetom u presudi Visokog prekršajnog suda RH Ppž-1199/2021 od 3. siječnja 2024.

6. Ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu naveo je kako je u postupku inspekcijskog nadzora doneseno usmeno Rješenje o zabrani obavljanja registrirane djelatnosti na privremenom radilištu, te je izvršenom kontrolom izvršenja Rješenja utvrđeno da je Poslodavac postupio po istom, a to proizlazi i iz obrane okrivljenika i dokaza pročitanih u dokaznom postupku. Navedenim usmenim Rješenjem od 1. ožujka 2024. ovlašteni tužitelj je I-okr. pravnoj osobi zabranio obavljanje registrirane djelatnosti na privremenom radilištu u najkraćem trajanju od 30 dana, koja privremena mjera je izvršna s danom 5. ožujka 2024. i traje do 4. travnja 2024. a ukoliko poslodavac u roku od 3 dana od dana izricanja Rješenja tj. do dana 4. travnja 2024. dostavi dokaz da je u korist Državnog proračuna uplatio iznos od ukupno 3.981,68 eura, mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće se izvršiti. Prema navodima ovlaštenog tužitelja i obrani okrivljenika okrivljenici su obustavili obavljanje registrirane djelatnosti na privremenom radilištu u trajanju i roku određenom navedenim Rješenjem.

7. U skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava, pravno nazivlje nacionalnog zakonodavstva ne može biti jedini kriterij relevantan za primjenu pravila ne bis in idem u smislu čl. 4. Protokola 7. uz Konvenciju, već je u konkretnom slučaju potrebno promatrati u skladu sa tzv. mjerilima "Engel" (Europski sud u svojoj praksi je postavio tri mjerila koja su poznata kao mjerila "Engel", predmet "Engel" i dr. protiv Nizozemske od 8. lipnja 1976.) imali li izrečena upravna mjera preventivni ili kazneni karakter.

8. S obzirom da izrečena upravna mjera u konkretnom slučaju sadrži zabranu obavljanja djelatnosti na točno određeni rok, koja se neće izvršiti ako se dostavi dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 3.981,68 eura, izrečena upravna mjera predstavlja sredstvo kažnjavanja za okrivljenike i ima penalni karakter, pa vođenjem prekršajnog postupka povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata RH, PU Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja (istog tijela koje je izreklo upravnu mjeru) kojim se okrivljenicima, stavlja na teret da su počinili prekršaj iz Zakona o strancima, a nakon što je izrečena upravna mjera prema navodima ovlaštenog tužitelja izvršena, u konkretnom slučaju predstavljaju povredu načela ne bis in idem u smislu čl.4. Protokola 7. Konvencije.

9. Kako su okrivljenici kažnjeni za isti događaj pa se, po ocjeni ovog Suda, radi o presuđenoj stvari i okrivljenici ne mogu više biti kažnjeni za isto djelo, stoga je ovaj sud postupajući u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava odbio optužbu protiv okrivljenika kao pod točkom I.

10.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, prema kojoj u slučaju obustavljanja prekršajnog postupka troškovi postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 4. istog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

U Opatiji, 07. travnja 2025. godine

Sudac

Vesna Kišić,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka putem ovog suda na adresu Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Maršala Tita 4, Opatija, pozivom na gornji broj.

Dostaviti:

1. I okrivljenoj pravnoj osobi,

2. II okrivljenoj odgovornoj osobi,

3. Branitelju

4. Ovlaštenom tužitelju,

5. za spis.