Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4760/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice DK, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 172. stavka 2. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Zadru, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 6. travnja 2023., broj: Pp-7474/2022, na sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. U povodu žalbe Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Zadru a po službenoj dužnosti, preinačuje se točka 2. izreke prvostupanjske presude u pravnoj oznaci, pa se djelo okrivljenice pravno označava kao prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22).
II. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa i potvrđuje se prvostupanjska presuda u pobijanom a nepreinačenom dijelu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, okrivljenica je proglašena krivom i oslobođena od kazne, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu, članka 172. stavka 2. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanih u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 27,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da je obrazloženje presude nejasno, odnosno manjkavo jer predmetni sud nije prihvatio obranu okrivljenice istinitom, već je u potpunosti prihvatio pisani dokaz zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 10. rujna 2021., odnosno činjenicu da je radnik NK radio bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, a poslodavac je regulirao status radnika tek po donošenju usmenog rješenja na zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Predlažu da se okrivljenike kazni novčanom kaznom propisanom Zakonom o radu.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Splitu točno utvrdio činjenično stanja i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo pod točkom 1. izreke, međutim, omaškom je za prekršaj pod točkom 2. izreke navedena pogrešna točka 4. članka 172. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, pa je u tom dijelu preinačena izreka, na način naveden u točki I. izreke ove presude.
7. Nadalje, prvostupanjski sud je na temelju provedenog prekršajnog postupka, i to uvida u priloženu dokumentaciju, imao valjane osnove zaključiti da se u ponašanju okrivljenika stječu sva bitna obilježja prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu, članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju.
8. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje i pravne oznake djela, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju postojala zakonska osnova za primjenu članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona. Naime, odredbom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona propisano je da sud može osloboditi od kazne počinitelja kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak. Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da je okrivljenica, iako je bila u počinjenu prekršaja kritičnih zgoda, naknadno ispunila propisane obveze, bez znatnijeg prekoračenja propisanog roka za sklapanje ugovora o radu s radnikom, te prijavu osiguranja radnika, te je prvostupanjski sud cijenio da okrivljenica nije ranije prekršajno kažnjavana, kao i da nisu nastupile štetne posljedice zbog neispunjenja obveza, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio institut oslobođenja okrivljenice od kazne, a navodi žalbe tužitelja nisu ničim doveli u pitanje odluku prvostupanjskog suda.
9. Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 7. travnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.