REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-447/22-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Miru Radeliću, odvjetniku u Splitu, protiv predloženice IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Andrei Blažević, odvjetnici u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 07. travnja 2025.

r i j e š i o  j e:

S obzirom da je između stranaka nastao spor o predmetu diobe, odnosno o opsegu zajedničke stvari, predlagateljica se upućuju da sporna pitanja riješi u parnici, a ovaj izvanparnični postupak se obustavlja.

Obrazloženje

1.Dana 21. rujna 2022. zaprimljen je prijedlog predlagatelice protiv predloženice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. U prijedlogu se navodi kako su predlagateljica i predloženica uknjižene kao suvlasnici nekretnine č. zgr. [katastarska čestica] pov. 35m2 K. O. [katastarska općina]. Predlagateljica je predloženicu usmeno pozvala na vansudsku diobu suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, ali isti prijedlog nije prihvaćen. Napominje se da predmetna nekretnina u naravi predstavlja troetažni stan u [adresa] koji nije moguće materijalno podijeliti, a također su i odnosi suvlasnika zbog dugotrajnog parničenja poremećeni te je logično provesti civilnu diobu koje utvrđenje svakako treba sudski potvrditi očevidom i vještačenjem. Budući da između stranaka nije moguće dobrovoljno razvrgnuće, predlagateljica temeljem članka 50. i 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da Sud provede postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine po sudskom vještaku sukladno njihovim suvlasničkim dijelovima te donese rješenjem kojim se razvrgava materijalna zajednica stranaka u pogledu nekretnina č. zgr. [katastarska čestica] pov. 35m2 K. O. [katastarska općina] na način da u diobi predlagateljici ima pripasti u isključivo vlasništvo i posjed suvlasnički dio od 26/36 dijela cijelog dok preostali dio ostaje predloženici. Troškovi postupka se određuju u skladu sa suvlasničkim udjelom.

Podneskom od 12. siječnja 2024. predlagateljica navodi kako je zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u dijelu od 1/6 + 8/18 dijela cijelog te je temeljem presude ovog suda P-2108/2017 stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine u dijelu od 1/9 dijela cijelog, a koja uknjižba je u tijeku pod brojem Z- 34552/2022. Dakle, računajući suvlasničke udjele stranaka predlagateljica je suvlasnica za 26/36 dijela cijelog, a predloženica u preostalom dijelu od 10/36 dijela cijelog.

2. U odgovoru na prijedlog predloženica se protivi prijedlogu te navodi kako predlagateljica iznosi neistine u odnosu na navodni poziv na izvansudsku nagodbu jer isti nikada nije uputila već je ustala neosnovanom tužbom radi utvrđenja prava vlasništva u njezinu korist, a na cijeloj nekretnini. U navedenom sporu koji se vodio pred ovim sudom pod posl.br. P-2108/17, predlagateljica, a tamo tužiteljica nije uspjela međutim ni nakon toga nije predložila nikakvu nagodbu u smislu civilne diobe jer uostalom da je tome tako kako predlagateljica tvrdi onda bi ovom sudu predočila dokaz prijedloga nagodbe no ona isti nema jer tako nešto niti ne postoji. Nadalje ukazati je sudu da ga predlagateljica dovodi u zabludu tvrdeći da je površina nekretnine koja bi imala biti predmet diobe, ona koja je evidentirana u zemljišnim knjigama, dakle 27 m2 stambene zgrade, što nije životno ni logično jer i sama kaže da se radi o troetažnom objektu pa bi da je tome tako značilo da svaka etaža ima 9 m2. U naravi se radi o puno većoj površini obzirom da je otac stranaka (koje su sestre) za života nadograđivao predmetnu nekretninu pa je u tom pravcu ukazati sudu da se u naravi radi u bitnome većoj površini što je potrebno utvrditi već predloženim vještačenjem vještaka građevinske struke (a ne „odgovarajuće struke“ kako to predlagateljica u prijedlogu navodi). Nadalje predlagateljica je u cijelosti promašila suvlasničke udjele stranaka kako su oni navedeni u petitu prijedloga, pa predloženica ovdje koristi priliku ukazati sudu da predlagateljici pripada 22/36 idealnog dijela predmetne nekretnine (a ne 26/36 kako to ova navodi i ovdje opet neosnovano pokušava prisvojiti što joj ne pripada), dok predloženici pripada 14/36 idealnog dijela nekretnine, a do kojih omjera se dolazi jednostavnom računicom koja predlagateljici namjerno ili slučajno izgleda nije poznata. U smislu prije navedenog predlaže se sudu da pozove predlagateljicu urediti petit prijedloga.

3. Na očevidu od 30. listopada 2024. predloženica navodi kako predmet procjene ne bi trebalo biti potkrovlje koje je nesporno u vlasništvu predlagateljice i rađeno je njenim sredstvima. Sudski vještak je naveo da se nekretnina nalazi dijelom na k. č. [katastarska čestica] te na k. č. [katastarska čestica]. Pregledom ranije dostavljenog vještva priloženog u spisu izvršena je procjena dijela nekretnine položenog na k. č. [katastarska čestica] to etaže prizemlje + kat bez pregrađa. Ukoliko među strankama nije prijeporno da je predmet procjene isključivo dio nekretnine na čest. 12128/4, bez potkrovlja, vještak će u tom smislu napraviti procjenu.

4. Podneskom od 31. siječnja 2025. predlagateljica ustraje u prijedlogu za diobu u odnosu na česticu k. č. br. [katastarska čestica] sudska čestica broj č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Sama činjenica da predmet diobe predstavlja dio jedinstvenog građevinskog objekta koji obuhvaća i česticu č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nije zapreka izradi vještva te donošenju rješenja o diobi. Napominje se da je predloženica suglasna da vještvo obuhvaća prizemlje i I. kat k. č. br. [katastarska čestica] sudska čestica broj č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ali ne i potkrovlje. Sud može raspravno pored vještaka građevinske struke odrediti i vještaka mjernika te naložiti da građevinski vještak dovrši vještvo pri čemu nije nužno da vještaci izlaze na lice mjesta u pratnji suda jer je očevid u prisustvu suda i stranaka već obavljen. Također se napominje da vještvo koje je predlagateljica napravila vanraspravno može biti osnova za izradu vještva vještaka Mijanovića jer isto predloženica spori samo u pogledu visine.

5. Na zapisniku od 12. ožujka 2025. predloženica osporava navode iz podneska predlagateljice od 31. siječnja 2025. obzirom na činjenicu da je svrha ovog postupka dioba suvlasničke zajednice nekretnine u suvlasništvu stranaka i to baš obiteljske kuće položene u Splitu. Kako predlagateljica spori da bi određeni dio kuće uopće bio u suvlasničkoj zajednici i nije obuhvaćen u ovome postupku, to se ovaj predmet ukazuje nepotpunim, predloženica osporava da bi preostali dio kuće koji nije predmet ovoga spora bio vlasništvo predlagateljice, pa s obzirom da je tome tako predlaže sudu da uputi predlagateljicu u parnicu jer postoji spor oko djela obiteljske kuće. Predlagateljica se protivi navodima suprotne strane te smatra da iz navoda punomoćnika nije razvidno koja čestica bi bila sporna a radi se samo o jednoj čestici zgrade [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a u odnosu na istu nije istaknut prigovor na utvrđene suvlasničke dijelove iste, tako da ne postoji osnov za prekid ovog postupka već se postupak mora nastaviti i provesti predmetno vještačenje po vještaku građevinske struke i vještaku mjerniku.

Predloženica podsjeća predlagateljicu na zapisnik sastavljen na licu mjesta od dana 30. listopada 2024. gdje je vještak građevinske struke konstatirao da se predmetna nekretnina samo u dijelu nalazi na kč [katastarska čestica] dočim se drugim djelom nalazi na kč [katastarska čestica]. Isto je vještak utvrdio kako u privatnom vještvu predlagateljice koje priloži spisu u kojem je izvršena procjena samo dijela nekretnine i to onog položenog na kč [katastarska čestica]. Obzirom da predlagateljica navedeno i dalje ne uzima u obzir te predlaže diobu samo dijela nekretnine u suvlasništvu stranaka, to predmetni postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice gubi svoj smisao pa se u tom smislu predlaže kao prednje, kao i zanemarivanje prigovora pun predlagateljice.

6. Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uređeno je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12. i 152/14., u daljnjem tekstu: ZV) i to čl. 47. - 56. toga Zakona. Međutim, odredbe koje su navedene, govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak sudskog razvrgnuća.

7. Zbog toga, na postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuje Zakon o sudskom izvanparničnom postupku. Prema odredbi § 267. st. 2. citiranog Zakona, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

8. Ukoliko u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, na temelju odredbe § 268. citiranog Zakona sud će predlagatelja sa njegovim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

9. U konkretnom slučaju, između stranaka postoji spor o predmetu diobe, odnosno o opsegu zajedničke stvari, jer nije jasno i konkretno navedeno što predstavlja opseg imovine, odnosno dio nekretnine za koji se traži dioba je na drugoj nekretnini. Predmet diobe predstavlja prema kazivanju predlagateljice prizemlje i kat obiteljske kuće te je dio jedinstvenog građevinskog objekta koji obuhvaća i česticu č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] K.O na kojoj stranke nisu (su)vlasnice.

10. Predlagatelj može i ne mora pokrenuti parnicu, a nema ograničenja u pogledu rokova kada tu parnicu mora pokrenuti. Pokretanje parnice (ili nepokretanje) nije od utjecaja na ovaj izvansudski postupak razvrgnuća, jer je isti obustavljen.

11. Kako je, a s obzirom na navode predloženice između stranaka nastao spor o predmetu diobe, odnosno o opsegu zajedničke stvari, to je sud temeljem Pravnog pravila paragrafa 267. u svezi s člankom 268. Uvodnog zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. (u daljnjem tekstu UVP) koji se primjenjuje temeljem članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne Novine",broj 73/95) obustavio ovaj postupak, te uputio predlagateljicu da sporna pitanja riješi u parnici.

Split, 07. travnja 2025.

S U D A C

VESNA ŠPRLJAN PRELEVIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja

- pun. predloženika