Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

    Poslovni broj Gž-1587/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus, predsjednice vijeća, Ive Kancijanić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Dolores Peruško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. IČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. FČ iz [adresa]. 15, 65830 Kriftel, OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Emil Šeparović, odvjetnik u Splitu, protiv tuženih 1. SČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. OČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Jere Matić, odvjetnik u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4392/2019-50 od 22. srpnja 2024., u sjednici održanoj 7. travnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, a prihvaća se žalba tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4392/2019-50 od 22. srpnja 2024. te se navedena presuda:

    - potvrđuje u točkama I., II.3 i III. izreke,

    - preinačuje u pobijanom dijelu točke II. 1. i 2. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev, tako da preinačena u tom dijelu glasi:

    II. Odbija se podredni tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

    „1. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana isplatiti tužitelju pod 1. IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.520,46 eura sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2022. obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

    2. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana isplatiti tužitelju pod 1. IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 3.634,76 eura sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od presuđenja, dakle od 22. srpnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.“,

    - preinačuje u odnosu na odluku o troškovima prvostupanjskog postupka na način da se nalaže tužiteljima IČ i FČ naknaditi tuženima SČ i OČ troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 2.000,00 eura sa zateznim kamatama od 7. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    III. Nalaže se tužiteljima IČ i FČ naknaditi tuženima SČ i OČ troškove žalbenog postupka u iznosu od 250,00 eura, u roku od 15 dana.

    IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja odlučeno je sljedeće:

    „I. Odbija se glavni tužbeni zahtjev:

    „1. Dužni su tuženici solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju pod 1. iznos od 5.520,46 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 20. travnja 2018. pa do 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena.

    2. Dužni su tuženici solidarno, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljima obistinjeni parnični trošak uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate od dana presuđenja pa do dana isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena“.

    II. Usvaja se podredni tužbeni zahtjev:

    1. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana isplatiti tužitelju pod 1. IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.520,46 eura sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2022. obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

    Za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata koje teku od 20. travnja 2018. do 30. lipnja 2019., podredni tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

    2. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana isplatiti tužitelju pod 1. IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 3.634,76 eura sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od presuđenja, dakle od 22. srpnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

    Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka tužitelja pod 1. IČ u iznosu od 1.850,43 eura, podredni tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

    3. Odbija se podredni tužbeni zahtjev za više traženo u dijelu kojim je predlagano solidarno obvezivanje tuženika na namirenje ukupnog dugovanja, kao i u dijelu kojim je predlagano solidarno obvezivanje tuženika na naknadu parničnog troška.

    III. U cijelosti se odbija i glavni i podredni tužbeni zahtjev u odnosu na tužitelja pod 2. FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj].“

    2. Pravovremenim i dopuštenim žalbama navedenu presudu pobijaju tužitelji i tuženici.

    2.1. Tužitelji se žale protiv točaka I., II.3. i III. presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navode da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, jer da u odnosu na odbijanje prigovora nedostatka aktivne legitimacije iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi očita proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima stranaka danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, budući da prvostupanjski sud u točki 9. obrazloženja pobijane presude utvrđuje da je Ugovor o novčanoj pozajmici sklopljen između IČ i njegovog sina FČ kao zajmodavaca i SČ i njegove supruge OČ kao zajmoprimaca, da bi onda u istoj toj točki obrazloženja presude naveo kako FČ nije potpisao predmetni ugovor, što je u očitoj suprotnosti sa samim ugovorom koji je priložen spisu. Ističu da je sud izveo pogrešan zaključak o tome na što se odnosi uplaćeni iznos od 11.000,00 eura te da je pogrešno primijenio članak 172. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO). Osporavaju i pravno shvaćanje o nepostojanju solidarne odgovornosti tuženika. Tužitelji smatraju da je, u situaciji kada je u Ugovoru o zajmu od 25. veljače 2013. izričito navedeno da su zajmodavci IČ i FČ te kada tuženici i u svom iskazu potvrđuju da su upravo s tužiteljem FČ dogovarali sve detalje ugovora o pozajmici, tužitelj FČ bio aktivno legitimiran i dužan zajedno s tužiteljem IČ podnijeti tužbu odnosno da je tužitelj FČ imao pravni interes podnijeti tužbu i tražiti da pozajmljeni iznos bude vraćen zajmodavcu. Žalitelji predlažu preinačiti točke I., II.3. i III. pobijane presude u smislu žalbenih navoda, a podredno ukinuti presudu prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    2.2. Tuženici žalbom pobijaju točku II. presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatraju da je prvi zahtjev o kome je odlučeno identičan podrednom u odnosu na glavni zahtjev, dok je u odnosu na kamate podredni zahtjev konzumiran u glavnom pa da o tim zahtjevima nije bilo moguće odlučivati po pravilima o eventualnoj kumulaciji iz članka 188. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) te da su pobijanom odlukom o istom zahtjevu donesene dvije različite odluke slijedom čega je presuda kontradiktorna i prekršena je procesna zabrana dvostruke litispendencije, jer je podredni tužbeni zahtjev trebalo odbaciti. Ističu da točka II. izreke pobijane presude, kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu, proturječi odluci pod točkom I., kojom je odbijen kao neosnovan identični tužbeni zahtjev zbog čega nije moguće ispitati pravilnost odluke o glavnom tužbenom zahtjevu, a posljedično niti o kumuliranom tužbenom zahtjevu, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Navode da tužitelji nisu dokazali, a niti je sud utvrđivao rezidentnost stranaka u vrijeme sklapanja spornog Ugovora o zajmu te da je sud u potpunosti ignorirao nespornu činjenicu da predmetno plaćanje i prijenos sredstava u konkretnom slučaju uopće nije vršeno u Hrvatskoj već preko inozemnog upravitelja platnog sustava, dok je sasvim logično, s obzirom na otvorene njemačke bankovne račune, da su parnične stranke u vrijeme sklapanja spornog ugovora te u vrijeme dospijeća obveze bili rezidentni Njemačke. Propustivši uzeti u obzir ove činjenice prvostupanjski sud da je pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo, a o odlučnim činjenicama da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku, zbog čega je ostvaren žalbeni razlog iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Predlažu prihvatiti žalbu te preinačiti pobijanu presudu na način da se odbije podredni/alternativni tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, uz osudu tužitelja da im naknade troškove postupka sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, a podredno ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuju troškove žalbe u iznosu od 250,00 eura.

    3. Sa žalbama je postupljeno prema članku 359. stavku 1. ZPP-a.

    4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    5. Žalba tužitelja nije osnovana, dok je žalba tuženika osnovana.

    6. Predmet spora su zahtjevi tužitelja prema tuženicima kao solidarnim dužnicima za isplatu dugovanog iznosa po pisanom Ugovoru o zajmu od 25. veljače 2013., u kome su kao zajmodavci označeni tužitelji IČ i njegov sin FČ, a kao zajmoprimci SČ i njegova supruga OČ, na temelju kojega je zajmoprimcima pozajmljen iznos od 11.000,00 eura, a zajmoprimci su se obvezali vratiti ukupan iznos zajma u najdužem periodu od pet godina od potpisivanja ugovora s pripadajućom kamatom od 5% godišnje odnosno ukupno 14.039,00 eura.

    7. Među strankama nije sporno da je tužitelj IČ isplatio tuženicima 11.000,00 eura te da su tuženici 20. travnja 2018. vratili navedenu novčanu svotu.

    8. Sporna je aktivna legitimacija tužitelja FČ, pravna valjanost navedenog Ugovora o zajmu s obzirom na odredbe Zakona o deviznom poslovanju („Narodne novine“ broj 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92/09., 133/09., 153/09., 145/10. i 76/13., dalje: Zakon o deviznom poslovanju), solidaritet tuženika kao zajmoprimaca, duguju li tuženici osim glavnice i ugovorne kamate te zatezne kamate i koji dio duga je podmiren nespornom isplatom iznosa od 11.000,00 eura.

    9. Tužitelji su postavili dva tužbena zahtjeva po pravilima o eventualnoj kumulaciji iz članka 188. stavka 2. ZPP-a, s time što:

    - glavnim tužbenim zahtjevom - kojim polaze od pretpostavke da su uplatom iznosa od 11.000,00 eura plaćene kamate do 20. travnja 2018. i dio glavnice - zahtijevaju isplatu preostalog dijela neisplaćene glavnice, a

    - eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom - kojim polaze od pretpostavke da su 20. travnja 2018. tuženici u cijelosti vratili glavnicu - zahtijevaju isplatu obračunatih zateznih kamata na plaćenu glavnicu zajma za razdoblje od dana stjecanja do 20. travnja 2018., s daljnjim zateznim kamatama od 20. travnja 2018. do isplate.

    10. Sud prvog stupnja odbio je glavni, a djelomično je prihvatio eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u odnosu na tužitelja IČ, dok je u odnosu na tužitelja FČ tužbeni zahtjev odbio u cijelosti kao neosnovan, a odbio je i zahtjev da se tuženicima naloži da solidarno isplate tužitelju dugovani iznos, uz

    obrazloženje:

    - da je tužitelj IČ na temelju Ugovora o zajmu od 25. veljače 2013. pozajmio tuženicima iznos od 11.000,00 eura na rok od pet godina uz ugovorenu kamatu od 5% godišnje koja obračunata u ugovoru iznosi 3.039,00 eura,

    - da ukupan iznos kamata obračunatih za petogodišnje razdoblje od 25. veljače 2013. do 25. veljače 2018. iznosi 2.750,00 eura, a razlika do 3.039,00 eura bi predstavljala obračun kamate na kamatu,

    - da tužitelj FČ nema ništa s predmetnim zajmom, osim što je sudjelovao kao posrednik između svog oca, tužitelja IČ i tuženika, a predmetni Ugovora o zajmu da je potpisao nakon pokretanja parnice,

    - da je Ugovor o zajmu od 25. veljače 2013. sklopljen u vrijeme kada je pozajmljivanje strane valute u Republici Hrvatskoj bilo zakonom zabranjeno prema odredbama Zakona o deviznom poslovanju pa da je ugovor ništetan,

    - da je stoga obveza tuženika vratiti tužitelju IČ glavnicu i zatezne kamate od dana stjecanja, jer da su nepošteni stjecatelji,

    - da su tuženici uplatom iznosa od 11.000,00 eura podmirili glavnicu po Ugovoru o zajmu od 25. veljače 2013. i

    - da zatezne kamate od dana isplate zajma do dana plaćanja 11.000,00 eura iznose presuđenih 5.520,46 eura, na koji iznos tužitelju IČ pripadaju i tzv. procesne kamate od dana podnošenja tužbe 1. srpnja 2019., po članku 31. stavku 2. ZOO-a.

    11. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbama, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, prema članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.), koja odredba se u pogledu bitnih povreda odredaba postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19.), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda pravilna i zakonita u odnosu na točke I., II.3 i III. izreke, dok je u odnosu na prihvaćajući dio točke II. 1. i 2. izreke pogrešno primijenjeno materijalno pravo, radi čega je pobijanu presudu u tom dijelu valjalo preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev.

    12. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer je presuda valjano obrazložena u odnosu na sva odlučna pitanja pa tako i glede nedostatka aktivne legitimacije tužitelja FČ, izreka nije proturječna sama sebi ni razlozima presude te se presuda može ispitati.

    12.1. Neosnovan je žalbeni navod tuženika da je pobijanom presudom povrijeđena zabrana dvostruke litispendencije i počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 194. stavka 3. u vezi s člankom 354. stavkom 1. ZPP-a, jer podredni tužbeni zahtjev nije istovjetan prvome, budući da se temelji na različitoj činjeničnoj osnovi. Uostalom, tužitelji su u tužbenom zahtjevu i naveli da se prvi od eventualno kumuliranih tužbenih zahtjeva odnosi na isplatu glavnice, ali je to izostavljeno u izreci pobijane odluke.

    13. Pravilno je sud prvog stupnja prihvatio prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja FČ budući da među strankama nije sporno da on nije preuzeo obvezu pozajmiti novac tuženicima već je kao prijatelj tuženika samo posredovao kod svog oca, tužitelja IČ, da pozajmi tuženicima navedeni novčani iznos. S obzirom na to da se prema članku 499. stavku 1. ZOO-a ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće, tužitelj nije zajmodavac pa nije niti aktivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Posljedično navedenom, pravilna je i zakonita odluka iz točke III. izreke presude.

    14. Suprotno navodima tuženika, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je predmetni ugovor o zajmu ništetan, jer je protivan prisilnom propisu budući da pozajmljivanje strane valute u vrijeme sklapanja ugovora o zajmu među strankama nije bilo dopušteno. Radi se o ugovoru o zajmu strane valute koji je sklopljen u vrijeme važenja Zakona o deviznom poslovanju, u kojem je u članku 17. propisano da kredite u stranim sredstvima plaćanja mogu rezidentima odobravati banke, a ostali rezidenti ne smiju međusobno odobravati kredite u stranim sredstvima plaćanja. Zabrana po članku 17. Zakona o deviznom poslovanju odnosi se i na plaćanja. Prema članku 2. stavak 1. točki 4. tog Zakona rezidentima se smatraju i fizičke osobe s prebivalištem u [adresa]. Protivno žalbenim tvrdnjama tuženika, iz Ugovora o zajmu proizlazi da su i tužitelj IČ, kao zajmodavac, i oboje tuženika imali prebivalište u [adresa], što znači da su rezidenti. Iz odredbe članka 17. Zakona o deviznom poslovanju, argumentum a contrario, treba zaključiti da s obzirom na to da taj Zakon ne propisuje mogućnost pozajmljivanja deviza između domaćih fizičkih osoba, ugovor o zajmu deviza između navedenih osoba nije dopušten, te se slijedom toga u smislu odredbe članka 322. stavka 1. ZOO-a takav ugovor smatra ništetnim. Odredbom članka 323. stavka 1. ZOO-a propisano je da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj strani sve ono što je primila po osnovi takvog ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se priroda onog što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu. Sud prvog stupnja je pravilno primijenio ove odredbe, iako se pogrešno pozvao na odredbe članka 103. stavka 1. i članka 104. stavka 1. ranijeg Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.).

    15. Slijedom navedenog, tužitelj IČ kao zajmodavac bi imao pravo na vraćanje pozajmljenog iznosa od 11.000,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

    15.1. Obveza tuženika platiti zatezne kamate na iznos koji su primili na osnovi ništetnog pravnog posla i koji su dužni vratiti, ocjenjuje se prema odredbama o opsegu vraćanja iz pravila o stjecanju bez osnove. Protivno shvaćanju suda prvog stupnja, ugovorne strane iz ugovora o zajmu koji je ništetan iz razloga što su njime ugovorne strane protuzakonito ugovorile plaćanje u stranoj valuti treba smatrati poštenim pa stjecatelju pripadaju zatezne kamate od podnošenja zahtjeva prema članku 1115. ZOO-a, kako to proizlazi i iz ustaljene prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev 2563/2014-2 od 13. lipnja 2018., Rev-x 961/14-2 od 26. siječnja 2016., Rev 2781/11-2 od 16. lipnja 2015. i dr.). S obzirom na to da je dug po osnovi glavnice u cijelosti vraćen prije podnošenja tužbe, tužitelj IČ nema pravo na isplatu zateznih kamata pa su oba tužbena zahtjeva u cijelosti neosnovani.

    16. Valjalo je stoga odbiti žalbu tužitelja i potvrditi pobijanu presudu u točki I. izreke kojom je odbijen prvi od eventualno kumuliranih tužbenih zahtjeva, točki II.3 izreke kojom je odbijen tužbeni zahtjev da se tuženike obveže izvršiti solidarnu isplatu po presudi i točki III. izreke kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja FČ, na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a, a prihvatiti žalbu tuženika te preinačiti presudu u pobijanom prihvaćajućem dijelu točke II. 1. i 2. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev te u cijelosti odbiti taj dio tužbenog zahtjeva, na temelju članka 373. točke 3. ZPP-a.

    17. Uslijed preinake odluke o glavnoj stvari valjalo je odlučiti o troškovima cijelog postupka na temelju članka 166. stavka 2. ZPP-a.

    17.1. Tužitelji su izgubili parnicu pa su dužni tuženicima naknaditi prouzročene opravdane troškove postupka, na temelju članka 154. stavka 1. ZPP-a te odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: Odvjetnička tarifa). Tuženicima je priznat trošak sastavljanja odgovora na tužbu i podneska od 2. rujna 2022. prema Tbr. 8. toč. 1. Odvjetničke tarife te zastupanja na ročištima od 2. ožujka 2020., 2. ožujka 2022., 12. rujna 2022., 9. veljače 2023., 1. lipnja 2023. i 7. lipnja 2024. po Tbr. 9. toč. 1. Odvjetničke tarife, za svaku radnju po 100 bodova, odnosno ukupno s PDV-om 2.000,00 eura. Nije im priznat trošak ročišta od 22. travnja 2024., jer su na tom ročištu trebale biti dopunski saslušane parnične stranke, ali je ročište odgođeno zbog toga što uslijed bolesti nije pristupio tuženi CČ pa je to slučaj koji pada na teret tuženika (članak 156. stavak 1. ZPP-a). Na dosuđeni iznose troškova prvostupanjskog postupka tuženicima pripadaju zatezne kamate od dana donošenja ove drugostupanjske odluke prema članku 151. stavku 3. ZPP-a.

    17.2. Tužitelji nisu uspjeli sa žalbom pa im ne pripada trošak žalbenog postupka.

    17.3. Tuženicima je s obzirom na uspjeh sa žalbom priznat trošak žalbe u zahtijevanom iznosu od 250,00 eura prema Tbr. 10. toč. 1. Odvjetničke tarife.

    U Puli 7. travnja 2025.

    Predsjednica vijeća

    Alenka Paus

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.