Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Pp-2297/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu pojedincu Nadi Šumiga, po nacrtu odluke više sudske savjetnice Ide Labaš, uz sudjelovanje Mire Zagorec kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog JU iz mjesta [adresa], zbog povrede odredbe iz čl. 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, (Narodne novine broj: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg, Klasa: 211-07/23-5/22334, Urbroj: 511-14-07-23-1 od 14. kolovoza 2023., na temelju članaka 179. st. 1., 2. i 3. i čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), u redovnom postupku, nakon održane glavne rasprave 3. travnja 2025, u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, dana 7. travnja 2025. javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1965. u [adresa], od oca J i majke ČU, djev. Č, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, viljuškarist, zaposlen u trgovačkom društvu "Lotus" d.o.o. Jalkovec, s mjesečnim primanjima od 550,00 eura naknade za bolovanje, razveden, otac troje punoljetne djece, prekršajno nekažnjavan

k r i v j e

I. što je 11. kolovoza 2023., oko 14,15 sati, u Dubovici kbr. 57A, nasilnički ponašao u obitelji tijekom posjeta majci ČU, rođ. **.**.1939., osobi starije životne dobi, a na koju je revoltiran jer majka želi prepisati imovinu svojim kćerkama (njegovim sestrama), a koje su ČU smjestile u Dom za starije i nemoćne osobe Sveti Vinko u Dubovici, vikao i galamio vrijeđajući je pritom riječima: "Glupa si jer svoju imovinu očeš dati kćerkama kurvama" i drugim psovkama, te je kod svoje majke ČU izazvao osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva

II. čime je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, radi čega mu se na temelju citiranog propisa i članka primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona

III.

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura)

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Okrivljenik se upozorava sukladno čl. . 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je izrečena novčana kazna uplaćena u cijelosti. Ukoliko okrivljenik u određenom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se temeljem odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona, izvršiti prisilnim putem. Ako se novčana kazna u cijelosti ili djelomično ne naplati ni prisilno u roku od 2 godine od kad je nadležno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, ista će se zamijeniti posebnim rješenjem, a u skladu s odrednom čl. 34. Prekršajnog zakona. Okrivljenik je dužan novčanu kaznu uplatiti putem priložene uplatnice.

IV. Trošak prekršajnog postupka utvrđen je u iznosu od 15,00 eura (petnaest eura), a isti se odnosi na trošak prekršajnog postupka, temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u vezi sa čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka i dužan ga je uplatiti okrivljenik u istom roku kao i novčanu kaznu putem priložene uplatnice.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na okolnosti podnijetog optužnog prijedloga u redovnom postupku sud je ispitao okrivljenog JU koji je iskazao kako su njegov brat i njegove sestre na silu smjestili njihovu majku ČU u dom za starije i nemoćne osobe i to na način da su je odveli u taj dom bez njezinog pristanka za vrijeme kad je on bio na poslu. Zna da je to bilo na silu zato jer ima svjedoke kojima je njegova majka rekla da ona u dom ne želi ići. Također su njegov brat i njegove sestre kad su došli da odvedu majku u dom, ukrali oporuku kojom je njihova majka svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostavila njemu. Kako je on živio s majkom, to je on vodio brigu o njoj i to sve što je trebalo, dakle vozio ju je liječniku, a svaki dan pod gablecom je išao doma vidjeti da li joj što treba. Njegove sestre su njega okrivljavale da je on mamu tukao, što nije točno jer kako je ista imala probleme s ravnotežom, to je često znala pasti i pri tome se ozlijediti. Kad je došao jednom prilikom majci u posjetu, ista je bila sva krvava i to po nosu te je on rekao svojoj sestri koja je tom prilikom isto bila u domu, da da li će sad reći da je on opet majku istukao. Također jednom prilikom, kad je došao majci u posjet, zatekao je kod nje javnog bilježnika kojeg je angažirala njegova sestra DU te kad je on rekao bilježniku da kako je to moguće, da je on jedini o svojoj majci vodio brigu, ponekad uz pomoć svojeg sina, javni bilježnik je rekao da on onda neće ništa raditi jer da se on mora dogovoriti sa svojim bratom i sestrama. No, njegova sestra DU odvezla je majku javnom bilježniku u Prelog i tamo je majka svoju najvrjedniju zemlju prepisala, ne zna na koga. Nakon ostavinske rasprave iza majke ČU njemu je ostala kuća, a braća i sestre su dobili sve ostale zemlje. Predmetnog dana došao je u dom i rekao majci da su ukrali oporuku i da neka opet napiše oporuku kakva je i bila. Njega je njegova majka u tom trenu jedva poznala, dok njegovog sina uopće nije poznala. Vikao je na majku, ali se ne sjeća što je vikao, no osporava da bi štapom lupio po stolu. Ne zna kako je majka dala izjavu policiji jer je ona imala neku bolest "u glavi" za koju ne zna kako se zove. Vezano za svoje imovinske prilike navodi da je već 11 mjeseci na bolovanju te prima 550,00 eura naknade za bolovanje te snosi svoje životne troškove, režije su mu oko 140,00 eura. Zbog bolesti nije u mogućnosti raditi, a isto tako ne zna koliko dugo će još biti na bolovanju.

3. U tijeku dokaznog postupka saslušana je svjedokinja SU koja je iskazala kako poznaje ovdje okrivljenog te se sjeća predmetnog događaja. U domu "Sveti Vinko" ona radi kao medicinska sestra, s tim da taj dan nije bila u smjeni, ali živi u kući do doma. Ona je snaha od vlasnika doma. Taj dan čula je viku koja je dolazila iz doma, a kako su u smjeni bile samo kolegica TU i čistačica, to je išla pogledati što se događa. Zatekla je ovdje okrivljenog koji je vikao na svoju majku, s tim da se sada ne može sjetiti točnih riječi, međutim ono što joj se urezalo je bilo da je vikao svojoj majci nešto u stilu da su joj kćeri kurve, a da je i ona takva, a što joj je bilo vrlo neprimjereno. Cijeli taj incident nije dugo trajao jer su nekoliko puta zamolile okrivljenika da se smiri, nakon čega je isti otišao, s tim da se sjeća da ga je ispred doma čekao okrivljenikov sin obzirom da je okrivljenik već bio na štakama zbog operacije. Nije bila prisutna samom početku događaja, tako da ne zna kako je točno sve to započelo. Također se sjeća da je okrivljenik u jednom trenu lupio štakom po stolu, no taj stol je bio prazan, odnosno nitko za tim stolom nije sjedio, tako da nitko od korisnika nije bio ugrožen. Gospođa ČU je pokušavala smiriti sina, ali sjeća se da je dosta plakala i da je bila uznemirena. Gospođa ČU je imala faze staračke demencije, ista je bila izgubljena u prostoru i vremenu, no osobe s kojima je bila svakodnevno u kontaktu, znači nju, a i svoju djecu, je prepoznavala. Nakon predmetnog događaja okrivljenik je dobio zabranu prilaska u dom te se isti toga držao.

4. U daljnjem tijeku dokaznog postupka saslušana je svjedokinja TU koja je iskazala kako je ona zaposlena u domu "Sveti Vinko" kao njegovateljica te joj je ovdje okrivljenik poznat iz viđenja jer je isti dolazio u posjete kod svoje majke ČU koja je bila njihova štićenica. Gospodin JU je više puta znao doći u dom, međutim uvijek je bio korektan i bio je sve u redu sve do predmetnog dana. Sjeća se da je isti bio u alkoholiziranom stanju, no nije smatrala da bi zbog toga bio neki problem, te mu je dopustila posjet gospođi ČU. Vika je zapravo počela odmah na početku posjeta i to pretpostavlja zbog nekih neriješenih obiteljskih problema. Ona je nekoliko puta gospodina zamolila da ne viče jer je tako uznemiravao ostale štićenike i takva vika zbog njihovih dijagnoza nije bila primjerena te je u jednom trenu došla do njih i šefica, odnosno SU, te su ga na kraju uspjele smiriti, odnosno okrivljenik je otišao van iz doma. Kada joj se predočava dio optužbe da bi okrivljenik vikao svojoj majci da je glupa jer da će ostaviti imovinu kćerkama odgovara da vjerojatno je, ali da se sad radi proteka vremena ne može sjetiti riječi, ali da su bile neprimjerene. Sjeća se da je okrivljenik imao štaku i da je počeo s njom mahati, međutim sad se ne sjeća da li je istom udario po nečemu. Gospođa ČU je krenula u plač te vjeruje da joj nije bilo svejedno. Misli da je gospođa ČU bila skroz svjesna do zadnjeg dana, a djecu je poznavala.

Okrivljenik je naveo da je došao u dom i vikao jer je bio revoltiran, ali da sa štakom po stolu nije udario. Nadalje navodi da mu nije jasno kako su šefovi doma mogli dozvoliti da njegova sestra majku koja je bila dementna odveze k javnom bilježniku.

5. U tijeku postupka pročitano je: zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije na ime okrivljenika od 2. listopada 2024.

6. Na temelju provedenog postupka, analizirajući i ocjenjujući obranu okrivljenika, iskaze ispitanih svjedokinja te uvidom i čitanjem u spis podnijetih materijalnih dokaza, pojedinačno i u međusobnoj vezi, nedvojbeno proizlazi zaključak da su u ponašanju okrivljenika ostvareni svi bitni elementi obilježja prekršaja za koje se tereti jer se kao član obitelji – sin - nasilno ponašao u obitelji prema majci ČU koja je osoba starije životne dobi.

Optužnim prijedlogom okrivljeniku je stavljeno na teret da je "u jednom trenutku lupio po stolu štapom koji mu služi kao pomagalo za hodanje, čime je uplašio majku ČU", no kako ta činjenica nije u toku postupka sa sigurnošću utvrđena, to je sud taj dio teksta ispustio iz činjeničnog opisa u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem, kao i dio teksta „..i drugim psovkama kojih se ČU ne može sjetiti“ s obzirom da isto nije u toku postupka utvrđeno, a ovakva izmjena činjeničnog opisa djela nije učinjena na štetu okrivljenika.

7. Odlučna činjenica za koju se okrivljenik tereti nalazi se dokazana na temelju izričitog i jasnog iskaza okrivljenika u kojem je detaljno iskazivao o svim okolnostima predmetnog događaja, a kojem iskazu sud nije imao razloga ne povjerovati jer se njegov iskaz međusobno podudara i nadopunjuje s iskazima ispitanih svjedokinja te podnijetim u spis materijalnim dokazima. Analizirajući njegovu obranu utvrđeno je da je okrivljenik počinio psihičko nasilje na štetu osobe starije životne dobi na način kako je to opisano u izreci ove presude, a i sam okrivljenik je u svojoj obrani potvrdio da je vikao na majku jer je bio revoltiran.

Svjedokinje SU i TU u svojim iskazima potvrdile su obranu okrivljenika navodeći da je isti bio revoltiran zbog neriješenih imovinskih odnosa unutar obitelji, a što u svojoj obrani navodi i sam okrivljenik. Saslušane svjedokinje ujedno su potvrdile da je sada pokojnoj ČU predmetno ponašanje okrivljenika izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva jer je ista plakala i da je bila uznemirena.

U toku postupka nije sa sigurnošću utvrđeno da bi okrivljenik udario štakom po stolu s obzirom da je isti to negirao, svjedokinja SU je iskazivala da je udario štakom po stolu, dok se svjedokinja TU nije mogla sa sigurnošću izjasniti da li je okrivljenik udario štakom po stolu ili nije. Stoga je taj dio činjeničnog opisa djela prekršaja ispušten iz izreke presude.

Okolnosti koje okrivljenik iznosi u svojoj obrani ne mogu ga opravdati za protupravno postupanje u mjeri da se isti ne proglasi krivim za takvo činjenje jer iste ne ukazuju na postojanje takvih okolnosti koje bi dovele do bitno drugačije ocjene provedenog postupka samim time što ne postoji opravdanje za vršenje bilo kakvog oblika nasilja nad drugim članom obitelji, stoga nisu od bitno odlučujućeg značaja za isključenje prekršajne odgovornosti okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja prekršaja, a koje su prema iskazu okrivljenika uzrokovale predmetne događaje jer za počinjenje nasilja u obitelji, nema nikakvog opravdanja. Navedene okolnosti, koje su prema iskazu okrivljenika uzrokovale predmetne događaje trebalo je riješiti na primjereniji način bez izazivanja osjećaja straha, uznemirenosti i povrede dostojanstva članova obitelji.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nedvojbeno se utvrđuje da je okrivljenik postupao predmetne zgode na nedozvoljen način, a kojem su prethodili loši obiteljski odnosi, a koje okolnosti su kao takve reflektirale negativizmom, a što se očitovalo kao nasilno ponašanje u obitelji. Nasilno ponašanje očitovalo se u činjenici što se okrivljenik nasilno ponašao u obitelji na način decidirano opisan u izreci ove presude, a što predstavlja teži oblik napada na ugled, čast, povredu osjećaja oštećene majke, kao i obitelji te isti postupci izazivaju značajniju psihičku nelagodnost i grubo uznemirenje kao i posljedice kod članova obitelji u većoj mjeri. Navedeni postupci okrivljenika u znatnijoj mjeri odstupanju od usvojenih normi pristojnog ponašanja.

9. Okrivljenik je takvim svojim nedozvoljenim ponašanjem postupio suprotno čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je decidirano propisano da nasilje u obitelji je pod točkom 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, pod točkom 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci, pod točkom 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti, pod točkom 4. spolno uznemiravanje, pod točkom 5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenje zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanje, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci, te pod točkom 6. zanemarivanje potreba osoba sa invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne i duševne patnje.

10. Budući da je okrivljenik svojim ponašanjem opisanim u izreci ostvario sva bitna obilježja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je decidirano propisano da tko počini nasilje u obitelji na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.590,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

11. Okrivljenik se za počinjeni prekršaj primjenom članka 37. Prekršajnog zakona kažnjava ublaženom novčanom kaznom imajući u vidu u skladu sa člankom . 2. Prekršajnog zakona sve olakotne i otegotne okolnosti, a što je sve imalo utjecaja na visinu izrečene novčane kazne.

12. Kao olakotno kod okrivljenika se uzelo u obzir njegovo držanje pred sudom, njegovo zdravstveno stanje, imovinske prilike, kao i činjenica što dosada nije bio prekršajno kažnjavan ni za koji prekršaj, dok se za otegotnu okolnost kod okrivljenika uzela u obzir težina prekršaja i njegove posljedice te stupanj odgovornosti.

13. Kazna je individualizirana, primjerena djelu i počinitelju, stoga se smatra da će se istom postići svrha kažnjavanja te da se prekršaj iste ili slične vrste neće ponavljati.

14. Okrivljeniku se ne izriče predložena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana od strane podnositelja optužnog prijedloga imajući u vidu objektivne i subjektivne okolnosti samog konkretnog događaja i okrivljenika, a također imajući u vidu činjenicu da je žrtva nasilja u međuvremenu preminula.

15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. . 3. u vezi čl. . 1. Prekršajnog zakona, u svezi s čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka te su isti odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka.

U Varaždinu 7. travnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Mira Zagorec, v.r.

Nada Šumiga, v.r.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica

Ida Labaš

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, pismeno u dva istovjetna primjerka, poštom preporučeno putem ovog suda.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. Okrivljeniku: JU, [adresa]

2. Ovlaštenom tužitelju: Policijska postaja Ludbreg, Koprivnička ulica 15

3. Spis ovdje

Nakon pravomoćnosti:

1. Policijskoj postaji Ludbreg, Koprivnička ulica 15

2. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Ludbreg, Ulica kardinala Franje Kuharića 12