Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-253/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj], koju zastupa BG, odvjetnik u [adresa], radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu n/m, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-20464/2023-3 od 1. kolovoza 2023., 7. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba predlagateljice [trgovačko društvo] i ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu n/m, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-20464/2023-3 od 1. kolovoza 2023. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], brisanje zabilježbe žalbe predlagateljice na istoj nekretnini upisane rješenjem istoga suda poslovni broj Z-26213/2023 od 1. kolovoza 2024., uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke, odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagateljice radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 574 m2, dok je pod točkom II. izreke, određen upis zabilježbe odbijenog prijedloga predslagateljice na navedenoj nekretnini.
2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica iz žalbenog razloga predviđenog odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje ZZK). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Žalba predlagateljica je osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka propisane odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagateljice.
6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice od 14. srpnja 2023. kojim predlaže pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 574 m2, na način da se briše pravo vlasništva upisano u korist zemljišnoknjižnih vlasnika (IC, KC i JC) i u tom dijelu (od 29/48 dijela) uknjiži pravo vlasništva predmetne nekretnine za korist predlagateljice, uz tvrdnju predlagateljice da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva, a da predlagateljica ne raspolaže ispravom podobnom za upis svoga prava vlasništva u preostalih 29/48 dijela predmetne nekretnine, dok je u odnosu na 19/48 dijela iste nekretnine upisana kao suvlasnica.
7. Žaliteljica u žalbi prigovara zaključku suda da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnoj nekretnini, pozivajući se dostavljene isprave uz prijedlog i podneskom od 19. srpnja 2023., iz kojih slijedi da je u posjedovnom listu 2886 k. o. [katastarska općina], predlagateljica upisana kao posjednica označene nekretnine za 19/48 dijela, a da je prednik predlagateljice cijelu nekretninu kupio od prodavatelja UC, o čemu je potpisan Ugovor 27. lipnja 2019, na koju okolnost je predlagateljica predložila izvršiti uvid u spis istoga suda poslovni broj Z-16076/2019 (u kojem se nalazi navedeni Ugovor), kao i uvid u spis istoga suda poslovni broj Z-6846/2021 iz kojeg je razvidno da je pravni prednik predlagateljice upisan kao vlasnik većeg broja nekretnina u k. o. [katastarska općina], između kojih je i suvlasništvo sporne nekretnine, smatrajući da uslijed toga ima pravni interes i pravnu osnovu predlagati pokretanje navedenog pojedinačnog ispravnog postupka.
8. Odluku kojom odbija prijedlog predlagateljice sud prvog stupnja donosi pozivom na odredbe čl. 208. st. 1. i 3. ZZK-a, u bitnome navodeći da predlagateljica nije dostavila valjanu ispravu koja bi trebala poslužiti kao temelj za uknjižbu prava vlasništva, imajući u vidu tvrdnje predlagateljice da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla kao pravni sljednik [trgovačko društvo] koja je nekretninu kupila od ranijeg vlasnika UC, i koji se temeljem tog pravnog posla uknjižio kao suvlasnik u 19/48 dijela predmetne nekretnine, dok je iz formalnih razloga odbijena uknjižba u preostalih 29/48 dijela iste nekretnine, pri čemu niti pravni prednik predlagateljice nije dostavio valjanu ispravu koja bi trebala poslužiti kao temelj za uknjižbu prava vlasništva na preostalih 29/48 dijela
9. Ovakvu primjenu materijalnog prava ne prihvaća ovaj sud.
10. Naime, prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK-a, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19 - dalje: Pravilnik), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
11. U konkretnom slučaju predlagateljica prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na spornu nekretninu temelji na tvrdnji, kako je već naprijed i navedeno, da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva predmetne nekretnine, odnosno da je predlagateljica vlasništvo cijele predmetne nekretnine stekla kao pravni sljednik [trgovačko društvo] koja je nekretninu kupila od ranijeg vlasnika UC, koji prednik se temeljem tog pravnog posla uknjižio kao suvlasnik u 19/48 dijela predmetne nekretnine, dok je iz formalnih razloga odbijena njegova uknjižba prava vlasništva u preostalih 29/48 dijela iste nekretnine
12. Predlagateljica je uz prijedlog i nakon njegovog podnošenja, priložila isprave iz kojih, između ostalog, slijedi da je predlagateljica upisana kao posjednica i vlasnica predmetne nekretnine za 19/48 dijela, s time da je na okolnost dokazivanja svojih tvrdnji o tome da je njezin prednik kupio cijelu nekretninu od prodavatelja UC (o čemu je potpisan Ugovor 27. lipnja 2019.), te da se predlagateljica nalazi u posjedu cijele nekretnine, predložila izvršiti uvid u spis istoga suda poslovni broj Z- 16076/2019 (u kojem se nalazi navedeni Ugovor), kao i uvid u spis istoga suda poslovni broj Z-6846/2021 (iz kojeg je razvidno da je pravni prednik predlagateljice upisan kao vlasnik većeg broja nekretnina u k. o. [katastarska općina], između kojih je i suvlasništvo sporne nekretnine), pored navedenog predlažući i uviđaj na licu mjesta te saslušanje svjedoka.
13. Iz takvog činjeničnog supstrata prijedloga predlagateljice, kao i priloženih isprava, suprotno zaključku suda prvog stupnja, proizlazi da je predlagateljica dokazala opravdani interes sukladno čl. 208. st. 3. ZZK-a.
14. Naime, predlagateljica je u ovoj početnoj fazi postupka dužna samo učiniti vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva, što je učinila dostavljanjem navedenih isprava, kao i predlaganjem izvođenja dokaza na okolnost da je njezin pravni prednik kupio cijelu nekretninu od prodavatelja UC koji je istom raspolagao. Upravo stoga, činjenica da niti pravni prednik predlagateljice, niti sama predlagateljica, ne raspolažu ispravom podobnom za upis prava vlasništva u preostalih 29/48 dijela predmetne nekretnine (dok je u odnosu na 19/48 dijela iste nekretnine predlagateljica upisana kao suvlasnica), nije od odlučnog značaja, budući bi se tek u pojedinačnom ispravnom postupku (izvođenjem dokaza), navedeno trebalo utvrđivati, čemu žaliteljica žalbenim navodima osnovano prigovara.
15. Iz navedenog razloga, u ovoj fazi postupka u kojoj zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagateljice i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga, ali to tek nakon izvođenja svih dokaza u daljnjoj fazi postupka, koji postupak je, prema iznesenom, potrebno otvoriti jer su ispunjene pretpostavke iz čl. 208. st. 3. ZZK-a, dok će ocjena osnovanosti prijedloga biti predmet postupka koji će tek biti otvoren.
16. Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.
17. Slijedom navedenog, po stavu ovoga suda, kako je predlagateljica dokazala postojanje svog opravdanog interesa za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem, barem za sada, nema suprotstavljenog pravnog interesa uknjiženih zemljišnoknjižnih suvlasnika predmetne nekretnine, valjalo je prihvatiti žalbu predlagateljice i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagateljice, uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.
18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će o prijedlogu predlagateljice odlučiti imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će utvrditi jesu li u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za ispravak dosadašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, uzimajući pri tome u obzir cjelokupni kompleks utvrđenih okolnosti i stanje spisa, na način da će o osnovanosti zahtjeva predlagateljice odlučiti nakon provedenog postupka, pravilnom primjenom materijalnog prava i zemljišnoknjižnih pravila.
U Zagrebu 7. travnja 2025.
Sutkinja:
Roberta Pandža
