Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-940/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras-Ivanišević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Sonje Meštrović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Dariju Čaji, odvj. u Kaštel Kambelovcu, protiv tuženika ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Milanu Remetinu, odvj. u Trogiru, te po tužbi tužitelja ŠK pok. SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Milanu Remetinu, odvj. u Trogiru protiv tuženika ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Dariju Čaji, odvj. u Kaštel Kambelovcu, odlučujući o žalbi tuženika-protutužitelja ŠK protiv presude Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-8700/2015-66 od 13. prosinca 2023. , u sjednici vijeća održanoj 4. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika-protutužitelja ŠK i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-8700/2015-66 od 13. prosinca 2023.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja-protutuženika ŠK za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja EK kojim se nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana preda tužitelju u suposjed potkrovlje kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje je u Očevidnom izvješću i stručnom mišljenju sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina inženjeru Darku Smodlaki iz studenog 2021.g. na stranici 9. opisano kao potkrovlje korisne površine 42.18 m2, na kojem je položeno zajedničko dvokrako unutarnje stepenište korisne površine 11.04 m2 i samostalna gospodarska uporabna cjelina ukupne korisne površine 117.64 m2, koja se sastoji od jedinstvenog prostora potkrovlja i dva balkona sveukupne korisne površine 128.68 m2, te mu se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično uznemiravanje tužitelja u vršenju njegovih suvlasničkih prava u i na predmetnom potkrovlju kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod prijetnjom novčane kazne ( točka I.izreke).

1.1. U odluci pod točkom II. izreke odbijen je protutužbeni zahtjev tuženika protutužitelja ŠK ( u daljnjem tijeku postupka: tuženik) kojim je traženo utvrditi da je tuženik-protutužitelj ŠK OIB: [osobni identifikacijski broj] naspram tužitelju-protutuženiku EK OIB: [osobni identifikacijski broj],isključivi vlasnik samostalne uporabne cjeline - u naravi četverosobni stan na prvom katu ukupne korisne površine 112,35 m2 s pripadajućim balkonom i lođom,sveukupne korisne površine 123,39 m2,te isključivi vlasnik samostalne gospodarske uporabne cjeline – koja se sastoji od jedinstvenog prostora potkrovlja i dva balkona,sveukupne korisne površine 128,68 m2,sve u kući sagrađenoj na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] kuća 130 m2 i dvor 366 m2 upisane u ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],sve prikazano u vještvu sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Darka inž.Smodlake "Split,studeni 2021.g.",pa je ovlašten tuženik-protutužitelj ŠK OIB: [osobni identifikacijski broj] na temelju ove presude i potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama zatražiti i postići upis prava vlasništva na svoje ime u cijelosti,uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužitelju-protutuženiku EK OIB: [osobni identifikacijski broj] u cijelosti uz naknadu troškova postupka.

1.2. U odluci pod točkom III. izreke naloženo je tuženiku ŠK u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju TK parnični trošak u iznosu od 6.004,35 EUR s zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka. 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19,80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2.1. Tužitelj je odgovorio na žalbu tuženika te osporio navode žalbe u cijelosti i predložio žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu.

2 . 2.Žalba nije osnovana.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu i rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4. Predmet spora predstavlja zahtjev za predaju u suposjed potkrovlja kuće sagrađene na čest zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te osnovanost protutužbenog zahtjeva tuženika kojim traži da se utvrdi isključivim vlasnikom posebnog dijela nekretnine, i to stana na drugom katu i potkrovlju stambene zgrade, a osnovom kojeg bi tuženik na temelju potvrde o samostalnim uporabnim cjelina bio ovlašten ishoditi upis prava vlasništva tuženika na svoje ime u cijelosti uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužitelja.

5. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, a odbio protutužbeni zahtjev tuženika po provedenom dokaznom postupku, a nakon što je zauzeo materijalno-pravno stajalište utemeljeno na sljedećim utvrđenim činjenicama:

- kako su stranke upisane kao suvlasnici za po ½ dijela čest zem. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] [adresa], ukupne površine 564m2, kulture kuća, dvor i oranica,

- kako je 12. 2. 1969. zaključen ugovor o kupoprodaji između SK kao prodavatelja te MK, Dobrić Marije žene MK, ĐKI i mldb. ŠKI radi kupnje novoformirane čest zem. [katastarska čestica] tijelo 1 ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], u naravi građevinske parcele u površini od 710m2 na kojoj je izdata lokacija za gradnju obiteljske stambene zgrade od strane Skupštine općine Split brojUP-I-7861 od 31. 12. 1968., u kojem ugovoru se navodi kako kupci kupuju predmetnu nekretninu svaki za po ¼ dijela,

- kako je presudom ovog suda IIP-349/72 od 3. 7. 1973. utvrđeno da su SKI, majka tužitelja i PK, tuženik svaki za po ½ dijela isključivi vlasnici čest zem. [katastarska čestica] i dijela čest zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] u površini od 600m2, u pravcu sjevera prema jugu, te ovlaštenici prava služnosti prolaza od ambulante do kupljene nekretnine u širini od 1,5m, s time da su istom presudom bili obvezani isplatiti tuženiku SK ostatak kupoprodajne cijene u iznosu od 48.000 tadašnjih dinara s kamatama od 26. 7. 1969.,

- kako je između EKI, majke tužitelja i tužitelja zaključen ugovor o darovanju 22. 9. 2014., između ostalih, ½ dijela čest zem. [katastarska čestica] i ½ dijela čest zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina],

- kako je iza pok. LK umrlog **.**.1993. vođen ostavinski postupak pred ovim sudom O-1209/93 te je 9. 10. 1995. doneseno rješenje o nasljeđivanju predmet kojega su nekretnine položene u [adresa] i [adresa], no istim rješenjem nisu obuhvaćene predmetne nekretnine, a naslijedili su ga temeljem oporuke i sporazuma nasljednika sin ŠK i kći TKI, i to majka tužiteljice temeljem sporazuma s tuženikom, budući nije bila oporučna nasljednica i zatražila je izdvajanje nužnog dijela,

- kako je između ZK i tuženika zaključen 17. 8. 1994. ugovor o doživotnom uzdržavanju, predmet kojega također nisu predmetne nekretnine,

- kako ostavinski postupak iza smrti pok. ŽK nije proveden što proizlazi iz rješenje Općinskog suda u Kaštel Lukšiću O-1460/99 od 19. 1. 2004. iz razloga što je svu svoju imovinu ustupila tuženiku, tako da u trenutku smrti nije imala imovine koja bi predstavljala ostavinu,

- kako je u spis priložena oporuka "JK" 29. 12. 1984. pisana ručno u kojoj se kao oporučitelj navodi ŽK, sastavljač oporuke ČK te dva svjedoka, koja oporuka nije proglašena sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju,

- kako su ĆK i tuženik protutužitelj ŠK 27. 4. 1971.nadležnom odjelu za upravno pravne poslove referadi za lokaciju i odobrenje za građenje Skupštine Općine Split podnijeli molbu za dobivanje potvrde o lokaciji za predmetnu čest zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] radi izgradnje obiteljske stambene zgrade dimenzija 12 puta 10,

- kako je Uprava za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove Odsjek za urbanizam i građevinarstvo 5. 5. 1971. izdalo potvrdu broj 350/949-71/ SN kojom seutvrđuje da je na čest zem. [katastarska čestica] odobrena na sjednici od 22. 1. 1970. gradnja obiteljske stambene zgrade tlocrtnih mjera 12 puta 10m, prizemlja i jedan kat,

- kako je Sekreterijat za urbanizam, građevinarstvo, komunalne poslove i saobraćaj općine Split 22. 10. 1975. izdalo obavijest o urbanističkim uvjetima izgradnje stambene zgrade na čest zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina],

- kako je Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, komunalne poslove i saobraćaj 21. 6. 1977. izdalo građevinsku dozvolu kojom se investitorima Ini ŠK i ŠK dozvoljava izgradnja obiteljske stambene zgrade u otvorenom načinu izgradnje visine podruma, prizemlja i jednog kata s kosim krovom s ukupno dva velika stana u prizemlju i na prvom katu, te dvije garaže i pomoćni prostor u podrumu, sve na čest zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina],

-kako je vještak geodetske struke Tomislav Čipčić dipl. ing., u nalazu i mišljenju nakon uviđaja na licu mjesta identificirao je predmet spora kao čest zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], odnosno stambeni objekt anagrafske oznake [adresa]. Riječ je o kući površine 130m2 i dvoru površine 366m2, odnosno ukupno 496m2, u katastarskom operatu upisana u posjedovnom listu 4650 u istoj kulturi i površini, koji stambeni objekt nije etažiran,

-kako se prema nalazu vještaka građevinske struke Darka Smodlake, dipl. ing.stambeni objekt označen kao Z.K. čest. zem. br.: [katastarska čestica]; K. O. [katastarska općina], predio „[adresa], anagrafske oznake: [adresa],sastoji se od: niskog prizemlja (suterena) korisne vrijednosti površine 68.05 m2, na kojem je položeno zajedničko unutrašnje dvokrako stepenište korisne površine 13.34 m2; velika garaža i manja konoba, ukupne korisne površine 43.81 m2, u posjedu tuženika, manja garaža i veća konoba, ukupne korisne površine 44.17 m2, u posjedu tužitelja, odnosno sveukupne korisne površine 101.32 m2; visokog prizemlja (mezanin) korisne vrijednosti površine 117.68 m2, na kojem je položeno zajedničko unutrašnje dvokrako stepenište korisne površine 11.04 m2 i samostalna stambena uporabna cjelina, u naravi četverosoban stan ukupne korisne površine 112.35 m2, u posjedu tužitelja, koji se sastoji od: tri sobe, dnevnog boravka, kuhinje sa blagovaonicom, ostave, hodnika, kupaonice, WC- a, balkona i lođe, sveukupne korisne površine 123.39 m2; prvog kata korisne vrijednosti površine 117.68 m2, na kojem je položeno zajedničko unutrašnje dvokrako stepenište korisne površine 11.04 m2 i samostalna stambena uporabna cjelina, u naravi četverosoban stan ukupne korisne površine 112.35 m2, u posjedu tuženika, koji se sastoji od: tri sobe, dnevnog boravka, kuhinje sa blagovaonicom, ostave, hodnika, kupaonice, WC-a, balkona i lođe, sveukupne korisne površine 123.39 m2; potkrovlja korisne vrijednosti površine 42.18 m2, na kojem je položeno zajedničko unutrašnje dvokrako stepenište korisne površine 11.04 m2 i samostalna gospodarska uporabna cjelina ukupne korisne površine 117.64 m2, u posjedu tuženika, koja se sastoji od jedinstvenog prostora potkrovlja i dva balkona, sveukupne korisne površine 128.68 m2.

6. Temeljem navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je smatrao utvrđenim kako su prednica tužitelja ĆK i tuženik zajedno i u jednakim dijelovima stekli vlasništvo predmetne nekretnine i ishodili građevinsku dozvolu za gradnju objekta koji je dovršen od 1980. u gabaritima u kojima se i danas nalazi, s time da tuženik drži u isključivom posjedu potkrovlje zgrade, zbog čega je ocjena prvostupanjskog suda kako je tužitelj ovlašten temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12- dalje: ZVDSP-a) zahtijevati od tuženika predaju u suposjed predmetnog prostora. Što se, pak, tiče protutužbenog zahtjeva tuženika, sud drži kako u konkretnom slučaju tuženik ne raspolaže potvrdom o samostalnim uporabnim cjelinama, pa je postavljeni tužbeni zahtjev protivan je načelu jedinstva nekretnine. Pored navedenog, po pravnom stavu prvostupanjskog suda, kako suvlasnici predmetne nekretnine nemaju ispravu za upis njihova suvlasništva povezanu sa vlasništvom posebnog određenog dijela, te kako nisu odredili veličinu suvlasničkog dijela u sporazumu ili međuvlasničkom ugovoru, to u ovom postupku nije moguće utvrditi suvlasnički dio tuženika prema postavljenom protutužbenom zahtjevu.

7. Pri tome se sud prvog stupnja pozvao na odredbe članka 42. st.1. ZVDSP-a, kojom je propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje te odredbu članka 46.st.1. istog Zakona kojom je propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlazi iz njegova suvlasništva, dok je odredbom st. 2. propisano da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obvezno-pravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Prema odredbi čl. 37. st. 6. istog Zakona propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnog dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva, a u smislu st. 4. toga članka svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnog dijela stvari koji odgovora njegovu suvlasničkom dijelu i glede njega ima sve ovlasti koje pripadaju vlasniku (čl. 30 istog Zakona).

8. Gornja utvrđenja i pravne zaključke suda prvog stupnja kao pravilne jer su zasnovani na valjanoj ocjeni izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a uz pravilnu primjenu materijalnog prava, čime nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 355. i članka 356. ZPP-a.

9. U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja za ukazati je kako tužitelj svoj tužbeni zahtjev u ovom postupku temelji na tvrdnji da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine na jednake dijelove, s time da tuženik drži u isključivom posjedu potkrovlje zgrade, tako što je 2015. bez ovlaštenja promijenio bravu od ulaznih vrata potkrovlja, dok s druge strane tuženik tvrdi da je isključivo on gradio potkrovlje, te da je sa sestrom dogovorio da joj pripada prizemlje, garaža i podrum, dok njemu pripada gornji kat i potkrovlje, kojeg prednica tužitelja niti tužitelj nikada nisu bili u suposjedu.

10. Kako se prema odredbi čl. 388. st. 2. ZVDSP-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, po ocjeni ovoga suda u okolnostima kada je predmetna kuća izgrađena prije stupanja na snagu ZVDSP-a tuženik je mogao tek uz suglasnost prednice tužitelja građenjem na tuđem stjecati pravo vlasništva uz ispunjenje uvjeta propisanih pravnim pravilom paragrafa 418. OGZ-a.

11. Naime, u ovoj fazi postupka između stranke nije sporna činjenica da su prednica tužitelja i tuženik upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine temeljem pravomoćne presude tog suda IIP-349/72 od 3. 7. 1973. u jednakim dijelovima, pa je tuženik samo i to uz suglasnost prednice tužitelja mogao graditi predmetno potkrovlje u protivnom mu preostaje tek pravo na obvezno pravni zahtjev, što je nije predmet ovog postupka.

12. Suprotno navodima žalbe, tuženik tijekom postupka nije uspio dokazati tvrdnje kako je u odnosu na sporno potkrovlje postojao dogovor između stranaka odnosno tuženika i njegove sestre, prednice tužitelja ĆK da sporno potkrovlje predstavlja isključivo vlasništvo tuženika, što je nužna pretpostavka za priznanje njegova stečenog prava vlasništva u odnosu na posebni dio predmetne nekretnine.

13. Da je tomu tako potvrđuje i činjenica kako je da su prednica tužitelja i tuženik nastupali kao investitori predmetnog objekta na jednake dijelove, te da su kao takvi upisani na jednake dijelove kao suvlasnici i suposjednici predmetne nekretnine u zemljišniku i katastru.

14. U tom pravcu je za ocjenu osnovanosti tvrdnji tuženika pravno irelevantna u spisu dostavljena oporuka pokojne majke stranaka iz 1986., koja datira nakon što je pravomoćnom presudom tog suda IIP-349/72 već utvrđeno da su prednica tužitelja i tuženik suvlasnici predmetne čestice za po ½ dijela pa roditelji stranaka nisu bili više ovlašteni određivati način diobe predmetne nekretnine između njihove djece.

15. S druge strane sud prvog stupnja s pravom otklanja iskaze tijekom postupka saslušanih svjedoka predloženih i od jedne i druge strane, jer nitko od saslušanih svjedoka nisu bile poznate okolnosti koje se odnose na raspolaganja predmetnom nekretninom u obitelji ĆK.

16. Na koncu i između stranka neprijeporna činjenica da je sporno potkrovlje u navedenim gabaritima sagrađeno još 1986. samo potvrđuje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda kako tuženik u postupku nije uspio dokazati tvrdnje o vlastitim sredstvima izgrađenom potkrovlju, što u odsustvu postojanja dogovora stranaka kao suvlasnika predmetne nekretnine otklanja mogućnost isticanja stvarno-pravnih ovlaštenja na strani tuženika ali i isticanja stečenog prava vlasništva na spornom potkrovlju osnovom građenja u smislu tada mjerodavnih odredaba članka 438. OGZ- a.

17. Pri tome je, u odnosu na navode žalbe, a obzirom na tvrdnje tuženika kako su stranke suglasno sporazumu i u posjedu svakog od posebnih dijelova predmetne nekretnine, za odgovoriti žalitelju da suvlasništvo između stranaka može biti razvrgnuto i to djelomično, što u konkretnim okolnostima, međutim, ne otklanja pravo tužitelja zahtijevati predaju u suposjed predmetnog potkrovlja prema zatečenom faktičnom stanju izgrađenosti za kojeg nedvojbeno u postupku nije utvrđeno postojanja sporazuma o isključivom pravo vlasništva tuženika.

17.1. Naime, pravo je tužitelja kao suvlasnika na posjed nekretnine razmjerno njegovom suvlasničkom dijelu, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud budući svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, pa ne može neki od njih isključiti druge suvlasnike iz suposjeda, odnosno tražiti za sebe cijelu stvar, bez obzira na veličinu suvlasničke kvote pojedinog suvlasnika.

17.2. Dakle, u okolnostima kada suvlasništvo između stranaka nije razvrgnuto u odnosu na predmet stvarnopravne zaštite koju tužitelj temelji na upisanom pravo suvlasništvo na jednake dijelove, jer tuženik nije uspio dokazati tijekom postupka, suprotno navodima žalbe s pravom tužitelj zahtijeva temeljem citiranih odredbi ZVDSP-a od tuženika predaju u suposjed predmetnog prostora.

18. U odnosu pak na zahtjev protutužbe u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev potrebno je poći od sljedećih odredbi ZVDSP-a, i to :

-odredbe članka 9. st. 1., prema kojoj: "Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina."

- odredaba članka 67., prema kojima: (stavak 1.) "Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija.", (stavak 2.) "Među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila.", (stavak 3.) "Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.", (stavak 4.) "Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio.", (stavak 5.) "Glede sporednih dijelova na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari.", (stavak 6.) "Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela.",

- odredbe članka 69. st. 1., prema kojoj: "Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine nedjeljivo je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, pa ga se može samo zajedno s njime ograničiti, opteretiti, otuđiti, prenijeti za slučaj smrti i podvrgnuti ovrsi."

- te odredaba članka 366., prema kojima: (stavak 1.) "Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određeno člankom 9. ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.", (stavak 2.) "Uspostava jedinstvenosti nekretnine provodi se po odredbama ove glave, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.", (stavak 3.) "Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne učinke.", (stavak 4.) "Kad dvostrano ili jednostrano obvezni ugovor ne proizvodi pravne učinke zbog suprotnosti načelu jedinstvenosti nekretnine, svaka ugovorna strana, a i treći u čiju je korist ugovor sklopljen, ima pravo zahtijevati pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio."

19. U konkretnom slučaju tuženik postavljenim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje stjecanja prava vlasništva posebnih dijelova bez odgovarajućeg suvlasničkog dijela s kojim bi neraskidivo bili povezani posebni dijelovi nekretnine i to: prostorija u prizemlju zgrade površine 22,97 m2, tri prostorije na prvom katu ukupne površine 16,52 m2, nenatkrivens terase na prvom katu površine 2,64 m2, te prostor koji čini predulaz u prizemlju površine 1,21 m2.

20. Međutim, sukladno naprijed citiranim zakonskim odredbama proizlazi da se tužbenim zahtjevom ne može s uspjehom tražiti utvrđenje stjecanja prava vlasništva dijela građevinskog objekta i posebnog dijela zgrade bez, da se istovremeno traži i pravo suvlasništva na odgovarajućem dijelu čitave nekretnine i ako taj posebni dio ne čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija jer je takav zahtjev protivan načelu pravnog jedinstva nekretnine.

21. Naime, nakon stupanja na snagu ZV-a odluke sudova bez obzira na kojem se propisu temeljile moraju uvažavati načelo jedinstva nekretnine i ne mogu glede pitanja prava vlasništva na nekretnini glasiti tako da odstupaju od tog načela“ (Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci br. Revx-1151/11 od 19. rujna 2012.).

22. S druge strane,odredbom čl. 1. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZVDSP ("Narodne novine" br. 79/06 - dalje: ZID ZVDSP) izmijenjena je odredba čl. 73. st. 3. ZVDSP na način da se vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađene u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Iza st. 3. dodan je novi st. 4. kojim je određeno da potvrdu iz st. 3. ovoga članka može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu. Nadalje sukladno čl. 10. st. 1. ZID ZVDSP propisano je da se čl. 1. st. 1. tog Zakona ne primjenjuje na uspostavu vlasništva posebnog dijela zgrade ucrtane u katastarskom operatu do stupanja na snagu tog Zakona (tj. do 25. srpnja 2006.), dok se sukladno st. 2. istog članka vlasništvo posebnog dijela zgrade iz st. 1. ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi u određenoj zgradi i na određenoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i napomenu o tome koji je posebni dio zgrade izgrađen bez, odnosno protivno dozvoli nadležnog tijela.

23. U navedenom s pravom je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev protutužitelja, pa kako nisu ostvareni navodi žalbe niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a pobijanu presudu u cijelosti valjalo potvrditi, a žalbu tuženika odbiti u cijelosti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 4. travnja 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Boris Mimica