REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-15344/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Jurišić, uz sudjelovanje Ivane Kraljić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ON, zastupanog po braniteljici Teni Farčić, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 57. stavak 4. i 7. u svezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni PU zagrebačke, II postaje prometne policije, pod oznakom KLASA: 211-07/24-4/91505, URBROJ: 511-19-45-24-1 18. listopada 2024., nakon provedenog žurnog postupka, javno je objavio 7. travnja 2025. i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenik JN, sin O i J, rođen **.**.1996. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], po zanimanju konobar, s mjesečnim primanjima od oko 1.200,00 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo

k r i v  j e

što je 12. kolovoza 2024. u 09,00 sati u Zagrebu upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] kolnikom Ulice Janka Vukovića (sporedna cesta) u smjeru sjevera i dolaskom do raskrižja s Ulicom Ilica (cesta s prednošću prolaska), prošao pokraj prometnog znaka „Obavezno zaustavljanjeˮ i ušao u navedeno raskrižje u namjeri skretanja ulijevo na kolnik Ulice Ilica a da pri tom, iako je bio dužan, nije propustio sva vozila koja se kreću ulicom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, kojom prilikom je, uslijed nepoštivanja prednosti prolaska, prednjim dijelom vozila naletio na desnu bočnu stanu automobila registracijske oznake [registarska oznaka] (sanitetsko vozilo) bez uključenih posebnih uređaja za davanje zvučnih ili svjetlosnih znakova plave boje, kojim je upravljao AN, koji se kretao južnom kolničkom trakom Ulice Ilica (cesta s prednošću prolaska) u smjeru jugoistoka i u trenutku prometne nesreće ušao je u raskrižje zadržavajući smjer kretanja ravno, gdje je u odnosu na navedeno vozilo imao prednost prolaska, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), kažnjivo po članku 57. stavak 7. u svezi članka 293. stavak 1. istog Zakona

pa mu se na osnovi citiranog propisa, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 (četiri stotine) eura.

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenik je obavezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 15 dana po primitku ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 2. i 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obavezan naknaditi troškove prekršajnog postupka za prometno vještačenje u iznosu od 160,00 (jedna stotina i šezdeset) eura, troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u iznosu od 27,00 (dvadeset i sedam) eura i troškove suda u paušalnom iznosu od 15,00 (petnaest) eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 15 dana po primitku presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1. PU zagrebačka, II postaja prometne policije, pod oznakom KLASA: 211- 07/24-4/91505, URBROJ: 511-19-45-24-1 izdala je 18. listopada 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji nalog je okrivljenik pravodobno uložio prigovor te je isti stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani naveo da u cijelosti poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret. Navodi da se predmetnog jutra zaputio na posao u lokal „Leggieroˮ na Svetom Duhu, gdje radi kao voditelj smjene. Zbog posebne regulacije koja je bila na snazi zbog izvođenja radova na vodoopskrbnom cjevovodu na dijelu Selske ceste pa do Črnomerca bio je prisiljen na posao ići drugom rutom, i to Ulicom Janka Vukovića i izaći na Ilicu kako bi mogao doći do Svetog Duha. Iako ga se tereti da je u vožnji oduzeo prednost sanitetskom vozilu koje se kretalo Ilicom od smjera Črnomerca prema Trgu bana Jelačića, osobno smatra da su okolnosti predmetnog događaja ipak bile drugačije. Dolaskom do raskrižja Vukovićeve ulice s Ilicom uredno se zaustavio kod znaka „STOPˮ, no kako je vidljivo iz skice mjesta događaja, isti znak (točka 10 na skici) je poprilično uvučen u Vukovićevu ulicu pa je, kako bi mogao provjeriti promet u raskrižju Vukovićeve i Ilice, morao automobil pomaknuti malo bliže samom raskrižju. Provjeru je učinio prvo na lijevoj, a onda na desnoj strani, što mu je dodatno otežalo vozilo koje je bilo parkirano na kolniku s desne strane na samom raskrižju Vukovićeve ulice s Ilicom i to iza znaka „STOPˮ i zrcala kada se dolazi iz Vukovićeve (bijeli automobil vidljiv na fotografijama mjesta događaja, stranica 22 spisa). Nakon što se uvjerio da iz oba smjera ne dolazi niti jedno vozilo polako je krenuo skretati na Ilicu, da bi ga iznenada udarilo sanitetsko vozilo koje se kretalo Ilicom od smjera Črnomerca prema Trgu bana Jelačića. Smatra da je vozač predmetnog sanitetskog vozila prebrzo vozio jer ga on nije vidio prilikom provjere. A osim toga smatra da policija prilikom vršenja očevida nije uzela u obzir činjenicu da je Ilica blago zakrivljena na predmetnom potezu, zbog čega je vidljivost pri skretanju iz Vukovićeve u Ilicu bitno smanjena te nije dobro procijenjena brzina kretanja sanitetskog vozila. Razumije važnost poštivanja prometnih propisa te nema sklonosti kršenja istih, ali objektivno smatra da je u predmetnoj situaciji, s obzirom na dane okolnosti u prometu, poduzeo sve potrebne i propisane radnje za sigurno skretanje.

3. U dokaznom postupku u svojstvu svjedoka ispitan je drugi sudionik prometne nesreće AN koji je iskazao da je 12. kolovoza 2024. u 09,00 sati na križanju Ilice i Ulice Janka Vukovića došlo do prometne nesreće u kojoj je sudjelovao kao vozač sanitetskog vozila registracijske oznake [registarska oznaka]. Naveo je da je krenuo iz bolnice Sveti Duh u pravcu grada odnosno u smjeru istoka i da je prevozio jednu gospođu, time da na vozilu nisu bili uključeni nikakvi posebni zvukovi ili signali. Nadalje je naveo da se dolaskom do križanja s Ulicom Janka Vukovića okrivljenik svojim vozilom registracijske oznake [registarska oznaka] uključivao u promet na Ilicu, koja je glavna ulica u odnosu na istu, i da je on vidio da je isti na tom križanju zastao i u nekoliko navrata kretao i stajao, vjerojatno procjenjujući trenutak kada može izići, time da je on bio uvjeren da ga okrivljenik vidi i da će se zaustaviti. Međutim, isti je nastavio kretanje i kada je došao do ulice kojom se on kretao, prednjim dijelom svog vozila naletio je na desnu bočnu stranu njegovog automobila, pri čemu je došlo do nastanka materijalne štete. Napomenuo je da se on kretao brzinom od 30 do 40 km/h i da je izlaz iz te ulice Janka Vukovića prilično nepregledan zbog samog položaja ulice i parkiranih vozila, tako da svakako treba upotrijebiti dodatan oprez, tim više što se Ilicom kreću i tramvaji. Naveo je da ne zna postoji li na izlazu iz te ulice znak „STOPˮ, ali da je Ilica jvakako cesta s prvenstvom prolaza. Naveo je i to da se vozilom kretao trakom koja je namijenjena za promet vozila javnog prometa, ali da je to jedina traka kojom se zapravo tuda mogao kretati. Napomenuo je da je vezano za tu činjenicu da se kretao navedenom prometnom trakom platio novčanu kaznu, time da je zbog situacije u prometu zapravo gotovo nemoguće izbjeći kretanje tom trakom. Također je naveo da kao vozač saniteta uglavnom sve vožnje obavlja po gradu i da je nemoguće obići sve lokacije a da se pri tome ne koristi traka namijenjena za vozila javnog prijevoza. Na poseban upit braniteljice okrivljenika svjedok je odgovorio da je okrivljenik odmah po nesreći s njim normalno razgovarao, ispričao se i rekao da je kriv te da ga nije vidio.

3.1. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu iz kojeg je vidljivo da se prometna nesreća dogodila 12. kolovoza 2024. u 09,00 sati u Zagrebu na križanju ulica Ilica i Janka Vukovića, u kojoj su sudjelovali vozilo kojim je upravljao okrivljenik, registracijske oznake [registarska oznaka] i sanitetsko vozilo registracijske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao AN, pri čemu je na oba vozila došlo do nastanka materijalne štete. Na vozilu registracijske oznake [registarska oznaka] oštećen je prednji dio, i to branik, registracijska pločica s nosačem, oba putna svjetla s pokazivačem smjera i maska motora, dok je na vozilu registracijske oznake [registarska oznaka] oštećena stražnja desna bočna strana, i to klizna vrata s ukrasnom lajsnom, bočna stranica s ukrasnom lajsnom, stepenica, kotač, branik i blatobran. Sva oštećenja vidljiva su na priloženim fotografijama, dok je dinamika prometne nesreće opisana u skici mjesta događaja. Iz priloženog zapisnika o alkotestiranju vidljivo je da kod okrivljenika provedenim ispitivanjem nije utvrđena prisutnost alkohola u organizmu.

3.2. Isto tako, izvršen je uvid u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH od 2. siječnja 2025. iz kojeg je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

4. Prometni vještak dipl. ing. Igor Jakoplić je u svom nalazu i mišljenju, a nakon što je proučio predmet, naveo da je prilikom štetnog događaja došlo do bočnog sudara između osobnog i sanitetskog vozila dana 12. kolovoza 2024. oko 09,10 sati, u ponedjeljak, na pravilnom trokrakom T-raskrižju Ulice Janka Vukovića i Ulice Ilica u Zagrebu. Vrijeme je bilo sunčano, dnevni uvjeti vožnje, podloga je bila od asfalta, suha i čista, a stanje prometa normalno. Važilo je ograničenje brzine od 50 km/h temeljem zakonskih odredbi za ceste u naselju. Kolnici su na raskrižju međusobno položeni pod kutom od 100 stupnjeva. Kolnik Ulice Ilica kroz raskrižje prolazi od zapada prema istoku, a kolnik Ulice Janka Vukovića raskrižju prilazi iz smjera juga. Prometnim znakom B02 - „Obavezno zaustavljanjeˮ postavljenim na ušću Ulice Janka Vukovića u Ulicu Ilica je kolnik Ulice Janka Vukovića definiran kao sporedna cesta, a vozila koja tom ulicom nailaze prema raskrižju smiju skretati samo ulijevo prema zapadu. Preglednost između smjerova prilaska sudionika nezgode raskrižju je bila ograničena stambeno-poslovnom građevinom smještenom s jugozapadne strane raskrižja prema vozilima koja krajnjom južnom prometnom trakom Ulice Ilica nailaze iz smjera zapada na oko 60 metara. Na osobnom vozilu kojim je upravljao okrivljenik, Mercedes, su nastala oštećenja na sredini čeonog dijela vozila. Oštećen je prednji branik, registracijska oznaka s nosačem, maska hladnjaka i prednji poklopac. Na sanitetskom vozilu oštećenika, Citroën, su nastala oštećenja na desnoj bočnoj strani vozila na kliznim vratima, desnoj bočnoj stranici i blatobranu, stražnjem desnom kotaču, stepenici i stražnjem braniku. Iz oštećenja slijedi da je osobno vozilo kojim je upravljao okrivljenik prednjim dijelom prodrlo u desni bok vozila oštećenika u predjelu stražnjih kliznih vrata. Sudarna brzina vozila Mercedes kojim je upravljao okrivljenik je iznosila oko 10 km/h. Sudarnu brzinu sanitetskog vozila oštećenika Citroën nije moguće utvrditi tehničkim načinima. Oštećenja na boku sanitetskog vozila koja počinju na stražnjim kliznim vratima ukazuju da je okrivljenik osobnim vozilom došao do točke sraza nakon što je već prednji dio sanitetskog vozila prošao kroz točku sraza. Okrivljenik do svoje sudarne pozicije još uvijek nije vozilo zakrenuo u odnosu na uzdužnu os Ulice Janka Vukovića, a od pokretanja vozila do sudara je prevalio duljinu puta od 1 do 1,5 metar. Vremenski je njegova posljednja faza kretanja, koju je vozač sanitetskog vozila trebao prepoznati kao opasnost, trajala oko 1,08 sekundi. U ovom vremenskom razmaku je vozač sanitetskog vozila mogao dovesti vozilo u kočeno stanje i usporiti ga za oko 7,5 km/h u odnosu na brzinu kojom se kretao prije nezgode. Kako nije tehnički realno očekivati da se prije nezgode sanitetsko vozilo kretalo brzinom od 7,5 km/h, slijedi da vozač sanitetskog vozila nije imao mogućnost izbjeći sudar. Uzrok nesreće je uključenje okrivljenika na kolnik ceste s prednošću prolaska bez prethodnog propuštanja sanitetskog vozila koje se kretalo tom cestom. Preglednost je bila lošija, ali zadovoljavajuća. Prometno ogledalo nije učinkovito jer je postavljeno izvan vidnog polja vozača vozila koje je zaustavljeno neposredno prije južnog ruba kolnika Ulice Ilica, a može poslužiti samo za predprovjeru. Činjenica da se sanitetsko vozilo kretalo po prometnoj traci predviđenoj za tramvaj i taksi nije u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom nezgode jer da je okrivljeni provjerio nailazi li vozilo taksija ili tramvaj, uočio bi i vozilo oštećenika i propustio ga.

5. Nakon što je prometni vještak iznio svoj nalaz i mišljenje okrivljenik je izjavio da izražava žaljenje zbog nesreće koja se dogodila, koju svakako nije skrivio s namjerom pa predlaže sudu da navedene okolnosti, kao i činjenicu da je do sada nekažnjavan, cijeni olakotnima i da ga blaže sankcionira. Braniteljica okrivljenika je predložila da se sukladno provedenom dokaznom postupku donese odluka te da se okolnosti koje je naveo okrivljenik svakako uzmu u obzir.

6. Na temelju rezultata provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno, tako i njihovoj uzajamnoj povezanosti, te izvršenim uvidom u obavezni prekršajni nalog, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret pa je odlučio kao u izreci ove presude.

6.1. Do ovakvog zaključka sud je došao poklanjajući vjeru nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića, koji je dan objektivno i po pravilima struke te ga je sud u cijelosti prihvatio, a prema istom je nedvojbeno utvrđeno da je predmetnu prometnu nesreću izazvao okrivljenik. Naime, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je sudarna brzina vozila Mercedes kojim je upravljao okrivljenik iznosila oko 10 km/h, dok sudarnu brzinu sanitetskog vozila oštećenika Citroën nije moguće utvrditi tehničkim načinima. Vještak je nadalje naveo da oštećenja na boku sanitetskog vozila koja počinju na stražnjim kliznim vratima ukazuju da je okrivljenik osobnim vozilom došao do točke sraza nakon što je već prednji dio sanitetskog vozila prošao kroz točku sraza. Okrivljenik do svoje sudarne pozicije još uvijek nije vozilo zakrenuo u odnosu na uzdužnu os Ulice Janka Vukovića, a od pokretanja vozila do sudara je prevalio duljinu puta od 1 do 1,5 metar. Vremenski je njegova posljednja faza kretanja, koju je vozač sanitetskog vozila trebao prepoznati kao opasnost, trajala oko 1,08 sekundi. U ovom vremenskom razmaku je vozač sanitetskog vozila mogao dovesti vozilo u kočeno stanje i usporiti ga za oko 7,5 km/h u odnosu na brzinu kojom se kretao prije nezgode. Kako nije tehnički realno očekivati da se prije nezgode sanitetsko vozilo kretalo brzinom od 7,5 km/h, slijedi da vozač sanitetskog vozila nije imao mogućnost izbjeći sudar. Zaključak je vještaka da je uzrok predmetne nesreće uključenje okrivljenika na kolnik ceste s prednošću prolaska bez prethodnog propuštanja sanitetskog vozila koje se kretalo tom cestom te da činjenica da se sanitetsko vozilo kretalo po prometnoj traci predviđenoj za tramvaj i taksi nije u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom nezgode jer da je okrivljenik provjerio nailazi li se vozilo taksija ili tramvaj, uočio bi i vozilo oštećenika i propustio ga.

7. Slijedom navedenog, sud smatra da je u provedenom postupku nesporno utvrđeno da je okrivljenik poduzeo radnju ulaska u križanje u namjeri skretanja ulijevo a da pri tome nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, pri čemu je izazvao prometnu nesreću na način kako je to opisano u izreci ove presude u kojoj je došlo do nastanka materijalne štete, čime je ostvario sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret.

7.1. Zbog svega navedenog sud nije prihvatio obranu okrivljenika cijeneći je neuvjerljivom i usmjerenom na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, već je odlučio kao u izreci ove presude.

8. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne (članak 36. stavak 2. Prekršajnog zakona). Kao olakotno okrivljeniku je cijenjena dosadašnja nekažnjavanost, dok otegotne okolnosti koje bi utjecale da kazna bude stroža nisu utvrđene.

8.1. Cijeneći naprijed navedene okolnosti kao i činjenicu da počinjeni prekršaj nije imao teže posljedice, sud je primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona novčanu kaznu ublažio, odnosno okrivljeniku je izrekao novčanu kaznu u označenom iznosu.

8.2. Pri tome je sud uvjerenja da je izrečena novčana kazna primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, kao i njegovim osobnim prilikama, a cijeneći da će se izrečenom novčanom kaznom u konkretnom slučaju u potpunosti postići svrha kažnjavanja.

8.3. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini.

9. Temeljem u izreci citiranih propisa, budući da je okrivljenik proglašen krivim, isti je obavezan naknaditi troškove prekršajnog postupka za prometno vještačenje i izrade skice mjesta događaja te troškove suda u paušalnom iznosu, koji su odmjereni s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

10. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom predviđenu člankom 58. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), budući da zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom nije obvezna, a sud nije utvrdio da bi postojao uvjet za izricanje navedene zaštitne mjere, smatrajući da će u konkretnom slučaju i bez izricanja predmetne zaštitne mjere biti postignuta svrha prekršajnog postupka, odnosno da će se okrivljenik ubuduće kloniti počinjenja prekršaja.

11. Ova presuda je pravomoćna.

12. Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

U Zagrebu 7. travnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Kraljić

Katarina Jurišić

Dostavna naredba:

1. okrivljenik: JN, [adresa], 10410 Velika Gorica

2. braniteljica okrivljenika: odvjetnica Tena Farčić, Baštijanova 2A, [adresa] Zagreb

3. tužitelj: PU zagrebačka, II postaja prometne policije

4. spis