Poslovni broj Gž Ovr - 265/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Dragici Samardžić, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice HO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanoj po punomoćnici Jasni Matičević, odvjetnici u Zagrebu, Horvaćanska cesta 168, protiv ovršenice ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Maloči, odvjetniku u Zagrebu, Miramarska 24/6, radi izravne naplate, rješavajući žalbu ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr -1287/2022-17 od 18. rujna 2024., dana 7.travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr -1287/2022-17 od 18. rujna 2024., te se odbija kao neosnovan prijedlog ovršenice za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih po zahtjevu za izravnu naplatu temeljem presude Županijskog suda u Zadru, posl. br: Gž-123/2021 od 25. svibnja 2021. godine i presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br: P-5312/2017.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je usvojen prijedlog ovršenice za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih po zahtjevu za izravnu naplatu temeljem presude Županijskog suda u Zadru, posl. br: Gž-123/2021 od 25. svibnja 2021. godine i presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br: P-5312/2017 do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na kojeg je upućen ovršenik radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim temeljem presude Županijskog suda u Zadru, posl. br: Gž-123/2021 od 25. svibnja 2021. godine i presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br: P-5312/2017.

1.1. Zaključkom prvostupanjskog suda upućena je ovršenica da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim temeljem presude Županijskog suda u Zadru, posl. br: Gž-123/2021 od 25. svibnja 2021. godine i presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br: P-5312/2017 zbog postojanja razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. Ovršnog zakona („Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20).

2. Protiv tog rješenja i zaključka žali se ovrhovoditeljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353.st.1. Zakona o parničnom postupku("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07- odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje ZPP) u svezi s člankom 21.st.1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,131/20 - u daljnjem tekstu: OZ) s prijedlogom da se rješenje preinači i odbije prijedlog za odgodu ovrhe.

3. Ovršenica je odgovorila na žalbu, usprotivila se iznesenim žalbenim navodima i predložila da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba je osnovana u odnosu na pobijano prvostupanjsko rješenje.

5. Prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje kojim je odgodio prijenos zaplijenjenih sredstava, jer je smatrao da je prijedlog ovršenice podnesen u tom pravcu osnovan.

6. Prema članku 210. stavku 2. OZ-a na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članak 50. i 53.).

7. U članku 65. stavku 1. OZ-a, propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgodi ovrhu i to u slučajevima prema točkama 1. do 10. istog članka i stavka OZ-a.

8. Dakle, ovršenica je trebala prije svega učiniti vjerojatnim da bi izravnom naplatom - prijenosom zaplijenjenih sredstava trpjela nenadoknadivu ili tešku nadoknadivu štetu ili učiniti vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

8.1.Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti, mora se raditi o šteti koju ovršenica protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogla nadoknaditi od ovrhovoditeljice, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti, osim ako ona nije očita sama po sebi. Ovršenica bi trebala učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka štete uslijed nastavljanja ovrhe (uzročna veza između nastavka ovrhe i nastanka štete), ali i da bi se odgodom ovrhe ta opasnost otklonila. Tu vjerojatnost treba dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja te utjecaj određenog predmeta ovrhe u odnosu na koji se zahtijeva odgoda ovrhe.

9. Prema utvrđenjima prvostupanjskog suda ovršenica je dokazala da su ispunjene kumulativno propisane pretpostavke iz članka 65. st. 1. toč. 1. OZ-a za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, jer bi joj u slučaju prijenosa sredstava mogla nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta budući da je naplata cjelokupnog potraživanja zatražena u korist državljanke Republike Slovenije koja živi i radi u Sloveniji te nema imovine u Republici Hrvatskoj, te je pored navedenog ovršenica u predmetu koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod posl. br: P-5312/2017 uložila prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koji postupak se vodi pod poslovnim brojem Revd- 4638/2021.

10. Kod neprijeporne činjenice da je ovršenica uložila prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u predmetu u kojem je donesena ovršna isprava temeljem koje je podnesen zahtjevu za izravnu naplatu Financijskoj agenciji ispunjen je uvjet iz članka 65. st. 1. toč. 1. OZ-a. Međutim drugi uvjet koji kumulativno treba biti ispunjen, odnosno vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenica trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, prema ocjeni ovoga suda, nije ispunjen.

10.1. Naime, navodi prvostupanjskog suda da je ovrhovoditeljica strana državljanka koji u Republici Hrvatskoj nema imovinu, te da bi u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom ovršenica imala poteškoća prilikom traženja povrata isplaćenih novčanih sredstava ovrhovoditeljici, ne ukazuju na vjerojatnost da bi prijenosom predmetne tražbine ovrhovoditeljici ovršenici nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, a kako to ispravno ovrhovoditeljica u žalbi ističe, već su tvrdnje paušalne i uopće na ukazuju na postojanje okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da bi ovršenici bilo onemogućen eventualan povrat predmetnih novčanih sredstava odnosno okolnost nelikvidnosti ovrhovoditeljice.

11. Slijedom iznesenog prvostupanjski sud je donošenjem pobijanog rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo, jer ovršenica nije dokazala osnovni uvjet iz članka 65. st. 1. OZ-a odnosno trpljenje nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete pa je temeljem članka 380. toč. 3. ZPP-a u vezi člankom 21. st. 1. OZ-a, valjalo usvojiti žalbu ovrhovoditeljice, preinačiti prvostupanjsko rješenje i odbiti prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

13. U odnosu na žalbu ovrhovoditeljice protiv zaključka prvostupanjskog suda za navesti je da sukladno odredbi članka 11. st.5. OZ-a protiv zaključka nije dopušten pravni lijek. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

13.1.  Stoga  se  upućuje  prvostupanjski  sud  da  s  žalbom ovrhovoditeljice protiv predmetnog zaključka postupi sukladno naprijed citiranoj zakonskoj odredbi.

U Splitu, 7. travnja 2025.

S U T K I NJ A:

Dragica Samardžić