Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-179/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Sanje Vrgoč, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja u ovršnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova 82, OIB 76674680107, protiv ovršenice BVC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku iz Poreča, radi naplate, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu-Stalna služba u Poreču, poslovni broj Ovr-747/2022 od 14. listopada 2022., dana 7. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Djelomično se odbija se žalba ovršenice kao neosnovana, a djelomično uvažava kao osnovana pa se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu-Stalna služba u Poreču, poslovni broj Ovr-747/2022 od 14. listopada 2022. pod točkom I. izreke te ukida pod točkom II. izreke u dijelu kojim je odbačen prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate novčane tražbine na plaći ovršenice i u tom ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I Odbija se prijedlog ovršenice BVC za odgodu ovrhe na plaći ovršenice kod poslodavca INOVINE d.d, Zagreb, Draškovićeva 27, OIB 85031837779.

II Odbacuje se prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate novčane tražbine na plaći ovršenice, osim u dijelu u kojemu ovršenica stavlja prigovor zastare. .“

2.Protiv citiranog rješenja žali se ovršenik pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točke 1. -3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23,dalje ZPP), vezano uz odredbu članka 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20, 114/22 dalje: OZ). Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je djelomično osnovana, a djelomično neosnovana.

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda, u bitnom, proizlazi:

- da je ovršenica BVC podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim s prijedlogom za odgodu ovrhe. U svom prijedlogu j,e u bitnom, navela da je ovrhovoditelj kod poslodavca ovršenice Trgovačkog društva INOVINE d.d, Zagreb, Draškovićeva 27, OIB 85031837779, dopisom od 18. kolovoza 2022., a temeljem Izjave o suglasnosti za zapljenu primanja od 04. siječnja 2007., na kojoj je ovjeren potpis ovršenice po javnom bilježniku, zatražio da se ovršenici vrši zapljena na plaći radi ostvarenja tražbine koja je navodno prešla s ranijeg vjerovnika OTP Banka Hrvatska d.d. Split na novog ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o. Zagreb. Ovršenica je navela da je ovrhovoditelj EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, u dopisu od 18. kolovoza 2022., između ostalog samo paušalno naveo da je tražbinu stekao temeljem Ugovora o cesiji, međutim iz tog istog ugovora koji da je godinu dana ranije dostavljen poslodavcu ovršenika da nije razvidno da bi upravo predmetna tražbina prešla na novog ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o. iz Zagreba. Ovršenica je navela da ona do danas, što dobrovoljno, a što kroz ovršni postupak, podmirila gotovo cijelo svoje dugovanje prema OTP banci d.d. Split u iznosu koji premašuje 40.000,00 kuna. Međutim, iz dopisa od 18. kolovoza 2022. da proizlazi da bi preostali iznos otkupljenog dugovanja iznosio čak 46.280,06 kuna. Ističe da je njoj poznato da postoji još jedan manji iznos duga, međutim da je on s obzirom na protek vremena pao u zastaru pa da stoga ona ističe prigovor zastare predmetne tražbine sukladno žalbenom razlogu iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a. Naglašava da izjava o suglasnosti za zapljenu primanja od 04. siječnja 2007. temeljem koje je pokrenuta ovrha, nije potvrđena od strane javnog bilježnika već da je na istoj samo ovjeren potpis ovršenice te da stoga poslodavac ovršenice nije ovlašten vršiti pljenidbu plaće temeljem iste isprave. Ovršenica navodi da ovrhovoditelj bez da je dostavio Ugovor o cesiji nije uopće dokazao da bi bio nositelj tražbine čiju naplatu zahtijeva u izvansudskoj ovrsi kod poslodavca ovršenice.

5. Prema odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je ostvaren koji od zakonskih razloga za odgodu ovrhe propisanih odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a: ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

6. Odredbom članka 65. stavka 1. točke 1. -11. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, da bi prijedlog za odgodu ovrhe bio osnovan, moraju kumulativno biti ispunjene obje pretpostavke - objektivna i subjektivna.

6.1.Iz stanja spisa, ne proizlazi da je ispunjena subjektivna pretpostavka.

7. Za odgodu ovrhe ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Kada se govori o šteti, pod time se podrazumijeva šteta koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Pri tome ovršenik nije dužan dokazati nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ali je dužan dostaviti dokaze kojima bi učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastupila upravo takva, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer izvan paušalnih navoda na bilo koji način nije dokazala svoje tvrdnje.

7.1. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u tom smislu primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku ovrhe podmiren ovrhovoditelju. Isto tako, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom kada predlaže odgodu ovrhe, ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu.

7.2. Ovršenica predmetnu subjektivnu pretpostavku na ranije navedeni način nije dokazao. Naime, nesporno je da ovršenici provedbom ovrhe u ovom postupku trpe štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban, pa tijekom istog valja paziti na dostojanstvo i pravo ovršenika (čl. 6. OZ-a).

7.3. Međutim, u ovakvom činjeničnom supstratu nema dokaza iz kojih bilo učinjeno vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastupila upravo takva, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.

8. Ispitujući pobijano rješenje u potvrđenom dijelu, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje pogrešne primjene materijalnog prava, a ni kojeg drugog žalbenog razloga na koji pazi po službenoj dužnosti ili na prigovor ovršenika.

9. Nadalje, odredbom članka 202. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. (st. 1) Isprava iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona, a poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan je zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od šezdeset dana od dana njezina primitka(st. 2). Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. (st. 3). Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja. (st. 4) Isprava iz stavka 1. ovoga članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe. (st. 5) Odredbe stavaka 1. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na jamca ako je dao suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (st. 6). Za dopuštenost izjave o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka mjerodavni su činjenično stanje i podaci iz članka 173. stavka 3. ovoga zakona u vrijeme potvrde te izjave kod javnog bilježnika. (st. 7) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa. (st. 8). Poslodavac će provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao vjerovnik, odnosno protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. (st. 9). Poslodavac će nastaviti provoditi ovrhu na zahtjev i u korist osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao vjerovnik u slučaju iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona na način da će zastati s isplatama, a presliku isprave kojom se dokazuje da je tražbina prenesena ili da je na drugi način prešla na novog vjerovnika dostaviti prvobitnom ovrhovoditelju sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona(st. 10). Poslodavac će provoditi ovrhu na zahtjev ovrhovoditelja protiv osobe koja u ispravi iz stavka 1. ovoga članka nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona, na način da će u odnosu na novog ovršenika postupiti kao da mu je dostavljeno rješenje o ovrsi kojim je određena pljenidba određenog dijela plaće. (st. 11). Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 210. ovoga Zakona. (st. 12). Ako poslodavac u roku od 60 dana od dana kada mu je dostavljena isprava iz stavka 10. ili 11. ovoga članka ne zaprimi drukčiju odluku suda, nastavit će s isplatama plaća u korist novog ovrhovoditelja. (st. 13).

10. Prvostupanjski je sud djelomično odbacio prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim pozivom na odredbu čl. 202. st. 12. OZ-a smatrajući da je sukladno odredbi čl. 202. st. 12. OZ-a žalbene razloge koje se odnose na prijenos tražbine ovlašten iznositi samo prvobitni ovrhovoditelj, a ne ovršenica.

11. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 14. lipnja 2024. u Zagrebu usvojen je zaključak (dalje: Zaključak VSRH) prema kojem odredbu čl. 202. st. 2. OZ-a treba tumačiti ekstenzivno u smislu da izvornom ovršeniku (potpisniku Izjave) treba omogućiti pravo na podnošenja prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, pozivajući se na pravo na pristup sudu (čl. 29. st. 1. Ustava RH i na čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu Ijudskih prava i temeljnih sloboda).

12. Za dopuštenost izjave o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka mjerodavni su činjenično stanje i podaci iz članka 173. stavka 3. OZ-a u vrijeme potvrde te izjave kod javnog bilježnika.

12.1.. U konkretnom slučaju dopuštenost se izjave o suglasnosti ovršenika ispituje se pozivom na odredbu članka 178. OZ-a ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 - dalje; OZ/08), dok se za određivanje i provedbu ovrhe primjenjuju odredbe OZ-a.

13. Potrebno je naglasiti da prvostupanjski sud nije preispitao prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim uvažavajući naprijed navedeni Zaključak VSRH.

13.1 . Odredbom čl. 20. st. 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23,155/23,36/24 dalje: ZS) propisano je da Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost u njegovoj primjeni. Imajući u vidu pravno shvaćanje izraženo u ranije citiranoj odluci VSRH, radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti u njegovoj primjeni, ovaj sud istog prihvaća.

14. Slijedom iznesenog, valjalo je uvažiti žalbu ovršenika te temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ. trebalo je odlučiti kao u izreci.

15. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će donijeti pravilnu i zakonitu odluku, uvažavajući naprijed navedeno.

U Splitu 7. travnja 2025.

SUDAC:

Miho Mratović