Republika Hrvatska

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Pn-68/2024 -9

U  I M E R E P U B L I K E H R V A TS K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru po sucu Ivici Grubišiću u pravnoj stvari tužitelja ĆS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Jurica Barbarić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika US, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po Davorin Karačić odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 6. ožujka 2025. u prisustvu parničnih stranaka i punomoćnika, 4. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku BS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] ([adresa]), [adresa], da tužitelju ŽS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 6.636,14 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana 6. ožujka 2019. do 31. 12. 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. pa do isplate prema godišnjoj kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju ŽS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] da tuženiku BS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] ([adresa]), [adresa], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 931,94 eura, u roku 15 dana

III. Odbija se tuženik sa preostalim zahtjevom za naknadom parničnog troška za iznos od 1.043,98 eura.

IV. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 1.350,63 eura.

Obrazloženje

1. Tužbom od 6. ožujka 2019. tužitelj zahtijeva naknadu štete u iznosu od 50.000,00 kn na ime povrede prava osobnosti jer je tužitelj člankom objavljenim na internetu pod naslovom "S nekim trudnicama treba grublje postupiti. Doktore ŽS, a da s vama netko malo grublje postupi, recimo pajserom" teško povrijedio dostojanstvo, ugled i čast tužitelju koji zbog toga i dalje trpi stres, znatne duševne boli vezane uz niz nelagodnosti u osobnom životu, te je kao osoba koja obavlja javno zanimanje kompromitiran i u svojoj profesiji liječnika što se odrazilo i na njegov privatan i poslovan život. Posebno iz razloga što ga se naziva ubojicom djeteta.

1.1. Predmetni članak nema podlogu u istini, istinitim činjenicama, niti je posljedica pravilno i potpuno utvrđene informacije, te se u više navrata dr. ŽS etiketira vrlo ozbiljnim i teškim kvalifikacijama "ubojicom", " ubojicom zdravog djeteta", uz navode kako je riječ o osobi "balkanske bahatosti, bešćutnoj i bez samosažaljenja, koja prezire žene , uz navod da je "ubio nečije dijete". U tekstu se poziva na javni linč protiv dr. ŽS zagovaranjem da istog treba "pajserom", te da mu se smiješi gubitak licence, ako Ć da i robija". Nadalje tužitelj ističe da dijelovi članka imaju obilježje kaznenog djela prijetnje i to u dijelu gdje tuženik pri kraju članka navodi da "ja vam sigurno ne bih prijetio da nećete nikad više nigdje raditi. Jer ne biste imali prilike ikad više igdje raditi. Jer bih zaključio da s vama treba malo grublje…"

1.2. Uslijed takvog pisanja tužitelj je pretrpio povredu časti i ugleda. Smatra da je isključivi cilj pisanja bio difamiranje tužitelja kao liječnika, klevetanje, sramoćenje i uvreda tužitelja, te napad na njegov privatan i poslovni život. Pisanje navedenog članka je dovelo do i do javnog sramoćenja i javnog linča tužitelja, poglavito putem interneta. Tužitelj je zbog predmetnog članka doživljavao nelagode u privatnom i poslovnom životu . Posljedica navedenog pisanja bila je i ta da je tužitelj bio prinuđen potražiti stručnu liječničku pomoć, povlačio se u sebe i doživljavao svakodnevne stresove kako privatno , tako i na poslu. Napominje da tužitelj, kao ugledni liječnik s dugogodišnjom praksom rada u medicini (od 1992) koji je tijekom svoje karijere obavio više tisuća pregleda i do siječnja 2016. nikada nije imao nikakvih problema niti incidenata.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjevu cijelosti. Smatra da tužitelj navodeći citate članka nije naveo niti jednu činjeničnu tvrdnju koja bi se smatrala neistinitom, a da je istu tuženik prenio s ciljem da nanese štetu tužitelju. Predmetni navodi više djeluju kao otvoreno pismo u formi novinarskog teksta kojim se izriče prijekor tužitelju zbog činjenično istinitih radnji odnosno zbog smrti novorođenčeta kao i grubljeg odnosa prema pacijentima, koji odnos je tužitelj prakticirao. Tužitelj nije naveo koje bi to činjenice iznesene u predmetnom članku bile neistinite i da su usmjerene isključivo na difamaciju tužitelja. U članku ne egzistira niti jedna činjenica koja bi bila neistinitog sadržaja, dok ostatak teksta se odnosi na subjektivni odnos prema tužitelju. Pa stoga tužitelj traži naknadu štete samo iz razloga jer tuženik nema visoko mišljenje o tužitelju i smatrajući da kritika u društvu nije dopušten, te da sagledavanje tužitelja u svjetlu u kojem tužitelj sam sebe vidi, predstavlja razlog za povredu prava osobnosti.

2.1. Tuženik smatra da tužitelj ne trpi nikakvu štetu zbog objavljenog članka, jer niti tužitelj nije naveo koji su navodi klevetničkog i uvredljivog sadržaja nanijeli tužitelju štetu. Tuženik ističe da su i drugi mediji objavili članke u kojima je tužitelj opisan na sličan način. Nakon tragičnog događaja smrti novorođenčeta u gotovo svakom hrvatskom mediju izašao barem jedan članak povodom opisane tematike s gotovo istim ocjenama o radu tužitelja kao i njegovom odnosu prema pacijentima, da tužitelj trpi uistinu štetu trpi, isti bi i prema ostalim medijima koji su ga opisivali u sličnom svjetlu, podnosio tužbu.

2.2. Iz navedenih razloga tužitelj predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem: preslik spornog članka u tiskovini Dnevno str. 4-8, Članci objavljeni u Večernjem listu, i drugim medijima te na Internetu str. 18-37, priklopljeni spis ovog suda K-27/2024, iskaz svjedoka JS i dr. ES i iskaz parničnih stranaka.

4. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete tužitelju od strane tuženika u iznosu od 6.636,14 eura sa zateznom kamatom. Naknada se zahtijeva od tuženika kao novinara koji je dana 8. ožujka 2016. autor članka objavljenog na internetu na web portalu www.dnevno.hr. zbog povrede prava osobnosti na dostojanstvo, ugled i čast tužitelja.

5. Naime, naslov predmetnog članka je "Doktore ŽS, a da s vama netko malo grublje postupi, recimo pajserom", a u pod naslovu se navodi "Ginekolog iz Vinkovačke bolnice kojem je posve zdravo dijete umrlo na porodu, po svemu sudeći zbog njegovog grubog previda, dobio je priliku iznijetu svoju stranu priče javnosti- i rekao kako "s nekim trudnicama treba malo grublje postupiti" pri tom je pokazao nevjerojatnu količinu balkanske bahatosti, samosažaljenja, bešćutnosti i prezira spram žena o kojima bi trebao brinuti u najosjetljivijim trenutcima".Potom se u predmetnom članku navodi da je tužitelj zadnjih dana dao više intervjua u kojima da je potvrdio sve što je ĐS (misli se na ĐS svjedokinju) iznijela o doktoru ŽS, a potom se citiraju pojedine izjave i negativna iskustva rodilja sa tužiteljem za vrijeme poroda i pregleda. Tuženik navodi da o tužitelju kao doktoru nije uspio na internetu naći niti jednu lijepu riječ i da je na stranicama "Naj doktor.hr." od 9 pacijenata ocijenjen jednom od najnižih ocjena od svih liječnika u Hrvatskoj -1,07 pri tom se citira pacijentice: "Psuje, maltretira trudnice, izuzetno ogavan lik", "Jako vulgaran, neuljudan, bezobrazan i bez srca i duše", te da mu je za zakonitost i etičnost dana ocjena 0. Nastavno se u tekstu navodi da pacijenti nisu jedini mjerodavni suci o liječniku, ali da je liječnik osoba kao i svaka druga koja radi sa strankama i da je zadovoljstvo klijenata dobar pokazatelj. Nastavno se u narednom odlomku citira tužitelja u vezi njegove grublje konverzije sa pojedinim rodiljama i tuženik izražava nadu da s obzirom da je pri porodu JS došlo do gubitka zdravog djeteta, da će tužitelj izgubiti licencu i da će nakon kaznene istrage tužitelj dobiti i robiju jer da se radi o ubojstvu. Potom se navodi da se tužitelju nije dalo raditi carski, te se citira izjava tužitelja u drugim medijima da nije bilo indikacija za porođaj carskim rezom i da bi tužitelj u vrijeme davanja intervjua tako postupio. Tuženik se pita da li je mrtvo dijete dovoljna indikacija za carski rez i tužitelja se opisuje kao bahatog i bezobraznog jer se i žali da mu nitko nije rekao da je žena zanijela vantjelesnom oplodnjom i kako je ranije imala spontani pobačaj, te da je to doznao od babica u rađaoni. Nastavno se u tekstu navodi "Ne, očito ste došli u rađaonu nepripremljeni, niste imali pojma što piše u dokumentaciji, i nije vam se dalo zajebavati s carskim rezom ! Neka trudnica sama obavi porod, što ćete joj još i vi! Riskirali ste, i ubili ste nečije dijete. Zdrava djeca zdravih roditelja ne umiru pri porodu iz čista mira, ni greškom trudnice! Umiru samo i jedino greškom liječnika! I to vas nije omelo da i dalje prebacujete krivicu na sve druge – a najviše na nesretnu ženu!" Nastavno se u predmetnom tekstu navodi da "odbijete carski rez tamo gdje bi i babice znale da treba! Vratite se vi malo u stvarnost! A da znate da ste krivi jasno se vidi iz fotografija dok ste davali intervju: lagati jezikom je lako, položajem tijela je već teže! Doktor ŽS danas kao zadnja – oprostite na izrazu, nemam drugi – plačipička zapomaže po novinama kako se protiv njega vodi javni linč." U tekstu se citira izjava oca od ĐS i njegove prijetnje tužitelju, a potom da tužitelj za svoj postupak i nakon smrti djeteta ne može očekivati pozitivnu reakciju javnosti. Tuženik zaključno navodi i da je tužitelj kojim slučajem porađao njegovu suprugu sa navedenim ponašanjem i hladnim odnosom u trenutku kada je priopćio JS da joj je dijete umrlo da bi tuženik zaključio da sa tužiteljem treba postupiti grublje i da može zahvaliti jedino bogu što je tužitelj još živ jer je mogao naletjeti na nekog drugog, a ne na ĐS.

6. Saslušanjem svjedoka TS i ĐS te parničnih stranaka sud je utvrdio:

- da je ĐS **.**.2016. u 5,00 sati ujutro zaprimljena u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima zbog porođajnih bolova i da je zaprimljena u noćnoj smjeni doktora TS koji je pregledao i rekao da je otvorena i probio vodenjak,

- potom da je ĐS ležala u rađaonici u jutarnjim satima, da je bila smjena liječnika i osoblja i da je sve bilo u redu do 16,00 sati popodne kada je bila uzbuna za carski rez na koji je svjedokinja pristala i potpisala, a koji nije proveden, a niti joj je rečeno od strane doktora ŽS zbog čega nije proveden i koji je istog dana u 20,45 sati konstatirao da je dijete mrtvo, da je navedena porodilja osjetila dijete do 20,30 sati u smislu što se dijete pomicalo prema gore i da je iz toga shvatila da se dijete bori.

- da kad je krenula uzbuna oko 16 sati da je doktor dolazio više puta do ĐS i da je svaki put bio sve bezobrazniji jer joj se obraćao riječima "šta si se uzjebala, nije te bolilo kad si se jebala" i da je dijete u razdoblju od 16 do 20,30 sati bilo živo jer se pomicalo, a u 20,45 sati da joj je tužitelj izdaleka rekao da je dijete umrlo,

- da je osjetila da je doktor ŽS pod utjecajem alkohola jer se iz njega osjetio alkohol i da je tužitelja tog dana u kafiću vidio i njen otac da pije alkohol,

- da je kod Mateinog djeteta pupkovina bila kratka, a što je dovelo do gušenja djeteta uslijed nedostatka kisika,

- da se carski rez provodi ako je došlo do komplikacija u porođaju i da tih komplikacija nije bilo za vrijeme dežurstva dr. TS,

- kad se uoče znaci astikcije onda se uvijek provodi carski rez,

- da je u tijeku protiv tužitelja kazneni postupak, a da je tužitelj u stegovnom postupku oslobođen,

- da navode u predmetnom članku da tužitelja treba pajserom i da je ubojica tužitelj je shvatio kao poziv na linč, da je zbog predmetnog članka osjećao izrazitu nelagodu jer su ljudi isti čitali, a njegova djeca da su u školi slušala da im je otac ubojica,

- da tuženik prije pisanja članka nije se obratio tužitelju radi intervjua i da je netočna tvrdnja iz teksta da je ubio dijete,

- da u vrijeme nakon poroda u nijednom članku nije bilo pozitivnog pisanja o tužitelju,

- da je podloga za pisanje teksta bio intervju tužitelja za Jutarnji list u kojem da je tužitelj izjavio da sa nekim trudnicama treba grublje postupati što da je tuženika zgrozilo jer je ĐS zbog gubitka djeteta bila u teškom stanju i da tužitelj u svom iskazu nije pokazao ni malo empatije niti je bio spreman na bilo koji način prihvatiti svoju odgovornost kao liječnika na porodu,

- da tuženik piše kolumne koje se ne bave utvrđivanjem činjenica već se u javnosti poznate stvari komentiraju i daje mišljenje zbog čega nije tražio razgovor sa tužiteljem, slijedom toga da nije riječ o vijesti i istraživačkom tekstu već da je tuženik pošao od onoga što je već više puta objavljeno u novinama,

- da komentare koje je citirao je našao na internetu i da su to komentari trudnica koji su bili negativni. Tuženik predmetni članak smatra kao osvrt i kritiku na reakciju tužitelja na sam navedeni događaj,

- da je tužitelja za ubojstvo optužila ĐS, te da je u više novina izašao naslov doktor ŽS je ubio moje dijete i da je tužitelja za smrt djeteta optužilo državno odvjetništvo, a ne tuženik. Osim toga tuženik navodi i da se pozvao na nalaz inspekcije Ministarstva zdravstva u kojem se navodilo da porod nije izveden po pravilima struke,

- da tuženik priznaje da je njegov tekst u jednom dijelu grub jer ga je razljutilo što je sve pronašao na internetu o doktoru ŽS, a i sam ima dijete koje je rođeno carskim rezom 2015.

- da tuženik nije pozvao da netko doktora ŽS napadne pajserom, a da je sam tužitelj rekao da sa nekim trudnicama treba grublje postupati i da kad je pogledao komentare na internetu u Naj doktor da se u istim navodi da je tužitelj grub doktor, vulgaran i krajnje uvredljiv prema trudnicama pri porodu,

- da prije nego je napisao članak u Hrvatskoj je potpisana peticija od 18000 žena da se doktor ŽS izbaci iz rađaone. Tuženik prihvaća da doktor ŽS nije imao unaprijed namjeru ubiti dijete ali da se tuženik osvrnuo da je porod trajao 15 sati i da tužitelj nije poduzeo zahvat koji je trebao poduzeti, da je tužitelj u intervju u Jutarnjem listu naveo da se protiv njega vodi javni linč i da onda tuženik ne može biti odgovoran, da je tuženik predmetni tekst potpisao i napisao.

6.1. Sud je iskazu svjedoka ĐS i dr. TS u cijelosti poklonio vjeru jer su isti dati na logičan i uvjerljiv način i njihovi iskazi su u skladu sa drugim dokazima, naročito iskaz ĐS koja je u svom iskazu opisala, a na taj način i potvrdila grubost i prostačko ponašanje tužitelja prilikom poroda koji su vršeni od strane tužitelja, a koje su na Internet portalu iznijele i druge rodilje. S druge strane iskaz tužitelja se ne slaže sa niže navedenim stručnim mišljenjem i činjenica je da tuženik predmetnim člankom nije pokrenuo javni linč protiv tužitelja jer je prethodno već tužitelj i kritika na njegov rad i ponašanje bila prisutna u javnim medijima.

7.Čitanjem spisa ovog suda poslovne oznake K-27/2024. sud je utvrdio da je rješenjem od 18. travnja 2024. obustavljen kazneni postupak protiv optuženika US(tuženika) zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevete jer je nastupila zastara kaznenog progona.

8. U navedenom kaznenom spisu nalazi se nalaz i stručno mišljenje Ministarstva zdravlja (str. 51-55 spisa) koji je sačinjen po članovima stručnog povjerenstva u vezi poroda rodilje ĐS u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci, a koje je dato na temelju uvida u izjave zdravstvenih radnika koji su sudjelovali u zbrinjavanju navedene rodilje te uvida u medicinsku dokumentaciju i u stručnom mišljenju se navodi da prvo doba otvaranja predugo je trajalo i nije ga adekvatno slijedilo puštanje kroz porođajni kanal ploda a razlog je vjerojatno naknadno utvrđena kratka pupkovina. Iako se kontinuirano kardiografski nadzirao porođaj nisu uočeni i prepoznati znakovi fetalne patnje na kardiografskom zapisu, a niti je snimana tokografska krivulja, što je pravilo medicinske struke prilikom nadzora fetusa u porođaju. Da bi se moglo na ispravan način procijeniti patološki ili predpatološki kardiotokografski zapis bitan je odnos kardiografske krivulje i zapisa trudova – tokografska krivulja. Iako je predpatološki, patološki kardiotokografski zapis u 30% slučajeva lažno pozitivan, on nam ukazuje da treba primijeniti druge metode nadzora fetusa u porođaju, ako za to postoji mogućnosti (acidobazni status ploda) i/ili da se porođaj okonča. "U navedenom slučaju učinjene su dvije stručne pogreške, jedna – nije snimana tokografska krivulja što je onemogućilo pravilnu procjenu fetalnog stanja za vrijeme trajanja porođaja i drugo, znatno važniji razlog-porođaj nije napredovao sukladno uobičajenim tijekom napredovanja porođaja." Još se u mišljenju navodi da nije prepoznata neusklađenost trudova i otvaranja ušća s jedne strane i puštanja glavice s druge strane – distocija, te da je do poroda došlo u 20,40 sati, a potom da su provođene mjere reanimacije u trajanju od 35 minuta koje nisu dale rezultata. Na kraju u zaključku se navodi "Zbog neadekvatnog vođenja i praćenja porođaja nije prepoznata fetalna patnja. Porođaj nije vođen sukladno pravilima suvremene opstetretičke prakse".

9. Nesporno je da tužitelj može sukladno općim pravilima odgovornosti za naknadu štete izraženih u odredbi čl. 1045 ZOO tražiti naknadu štete ne samo od nakladnika već kao i u ovom slučaju od novinara zbog članka objavljenog na Internet portalu u formi kolumne u kojem je tuženik dao svoj osvrt događaja pri porodu ĐS od 30. siječnja 2016. Nije sporno i da je tužitelj svoj osvrt dao na temelju kako izjave tužitelja u medijima kao što je Jutarnji list od 7. ožujka 2016. i drugim medijima, te ocjene pacijenata sa internetskog portala www.najdoktor.com , konačno nije sporno niti da je osvrt tuženika u predmetnom članku dat na grub način.

10. Iz navedenih utvrđenja proizlazi da je tuženik imao razloga za povjerovati i da bude uvjerenja da je pri porodu ĐS tužitelj koji je provodio porod od 8 sati ujutro 30. siječnja 2016. u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima porod provodio suprotno pravilima struke, na što ukazuje nalaz i zaključak stručnog povjerenstva Ministarstva zdravlja RH koje je tuženik imao na uvidu prije pisanja spornog članka. Činjenica je i da se ĐS pravodobno (38 tjedana i 5 dana) zbog porođajnih trudova obratila Općoj županijskoj bolnici Vinkovci gdje je zaprimljena i da je fetus bio živ (kretao se po utrobi majke) do 20,30 sati istog dana i da je tužitelj propustio prepoznati da postoji problem pa i kad je oko 16 sati zatraženo od JS da potpiše suglasnost za porođaj carskim rezom isti nije napravljen.

11. Intervju dat u Jutarnjem listu koji je objavljen 7. ožujka 2016. u kojem se citira tužitelja da on sa grubom konverzacijom sa rodiljama pokušava ih stimulirati, a o gruboj konverzaciji i prostačkim izjavama tužitelja su iskazale ne samo svjedokinja ĐS već i veći broj drugih porodilja koje je doktor ŽS porađao a koje su na internetskim portalima iznijele svoje takvo iskustvo, su bile povod tuženiku za pisanje članka i oštriji pristup tužitelju. Iz životnog iskustva je opće poznato da navedena komunikacija tijekom porođaja nije podesan metod, niti prihvaćena praksa u rodilištima bilo gdje, prije svega što se rodilje, kao u konkretnom slučaju jer porod ne ide glatko, nalaze u osjetljivom stanju tijekom kojeg trpe i velike bolove i strah, pa je najblaže rečeno nehumana takva komunikacija ginekologa sa porodiljom. Slijedom navedenog tuženik kao novinar opravdano je ukazao ne neprihvatljivost takvog ponašanja tužitelja tijekom određenih poroda. Tužitelj obavlja posao ginekologa koji je od iznimnog značaja za društvenu zajednicu u kojoj radi i živi, pa kad je bilo propusta u postupanju i ponašanju prema rodiljama, novinar je pozvan da ukaže na neprihvatljivost takvog ponašanja i na propuste.

12. Život je najvrjednije dobro čovjeka i uživa zaštitu po raznim osnovama, a u konkretnom slučaju tuženik je u navedenom članku stava da je tužitelj bio dužan poduzeti sve pa i carski rez kako bi se otklonile opasnosti za majku i dijete i kada tužitelj to nije učinio i imao za to i više nego dovoljno vremena, tuženik ističe da tužitelj nije postupio profesionalno i stručno, da je bio bahat i bezobrazan, lijen i glup i da nije pokazao humanost. Tuženik konačno navodi da je tuženik riskirao i ubio nečije dijete i da se nada da će ga istraga vratiti u stvarnost i u konačnici robija, te gubitak licence. Navedenim riječima tuženik je iskazao svoja očekivanja.

13. Bahatost ili arogancija je stav kojim precjenjuje vlastitu vrijednost i vlastite vještine i potiče oholost, drskost i prijezirno ponašanje prema drugim ljudima. Navedena utvrđenja ukazuje da je kod tužitelja bilo elemenata bahatosti i arogancije.

13.1. Bezobraznost se definira kao nametljivost ili ne osjetljivost prema drugom do nepristojnosti i drskosti. Navedena utvrđenja ukazuju da je tužitelj bio vulgaran i neuljudan pa je bilo razloga za kvalifikaciju u navedenim situacijama da je bio bezobrazan.

13.2. S obzirom na ne postupanje tužitelja u konkretnom slučaju porođaja ĐS u situaciji kada je za to bilo vremena i mogućnosti, tuženik je imao mogućnost da takvo ponašanje tužitelja ocjeni kao lijenost.

13.3. U teoriji je glupost definirana kao manjak inteligencije, razumijevanja, razuma ili zdravog razuma, a može biti urođena, stečena ili reaktivna. Još je rečeno da je osoba glupa ako nanese štetu drugoj osobi ili grupi ljudi, a da pritom ne doživi osobnu korist ili još gore nanese štetu sebi. S obzirom na navedena utvrđenja može se zaključiti da tužitelj nije postupao sa razumijevanjem, a slijedom toga nije niti donosio razumne odluke. Stoga u navedenom ponašanju ima elemenata gluposti jer nije prevladao zdrav razum i pravila struke.

13.4. Čovječnost (ili ljudskost, humanost) je pojam koji ima dva značenja. Prvo je neutralno stajalište da čovječnost sadrži i obuhvaća sve karakteristike čovjeka, dobre i loše. Drugo, i općenito više prihvaćeno i korišteno stajalište, je da opisuje razne predodžbe vrijednosti humanizma prema kojima djeluju pojedini individualci: sreća i dobrobit pojedinca i društva; poštovanje dostojanstva, identiteta i života čovjeka; razvoj čovjeka; dopuštanje razvoja dostojanstva i slobode ljudi u društvu. Tužitelj u svom postupanju kod porođaja trudnice ĐS s obzirom na navedene propuste i komunikaciju nije pokazao u dovoljnoj mjeri da se rukovodi pri tom srećom i dobrobiti navedene majke i njenog djeteta i nije u toj situaciji pokazao poštivanje života i stanja rodilje i njenog djeteta. Stoga tuženik nije pogriješio kada je ponašanje tužitelja kvalificirao kao nehumano u navedenom slučaju.

13.5. Kada tuženik navodi "Jer ovdje se radi o ubojstvu" prvenstveno takvu kvalifikaciju i shvaćanje gradi na pretpostavci da je tužitelj proveo postupak prihvaćen u suvremenoj opstetretičkoj praksi, da nebi došlo do gušenja fetusa ĐS. Ne provodeći navedene propisane postupke kod porođaja djeteta imalo je za posljedicu smrt djeteta, a takav ishod u navedenom slučaju trebao je otkloniti odnosno spriječiti tužitelj kao ginekolog. Za ponoviti je da kratka pupkovina kod fetusa ĐS nije odmah dovela do smrti, a dugotrajnost poroda i otkucaji srca trebali su ginekologa upozoriti da čekajući prirodan način poroda može ugroziti život majke i/ili djeteta. Kad je situacija kod poroda ĐS postala alarmantna tužitelj ni tada nije pristupio carskom rezu iako je porodilja potpisala suglasnost. Do smrti fetusa ili čovjeka može doći na različite načine, činjenjem ili ne činjenjem, a u ovom slučaju na temelju navedenih utvrđenja proizlazi da je smrt posljedica ne činjenja. Odgovorna osoba za ne činjenje je dežurni liječnik ginekolog iz kojeg razloga je tužitelj i prijavljen nakon izrade Stručnog mišljenja stručnog povjerenstva Ministarstva zdravlja Državnom odvjetništvu koje je pokrenulo navedeni kazneni postupak koji nakon potvrđivanja optužnice se vodi pod poslovnom oznakom K-64/2017.

14. Svaka osoba ima pravo na zaštitu prava osobnosti, a u smislu Zakona o obveznim odnosima čl. 19. st. 2. razumijeva se pod tim pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast. dostojanstvo, ime i dr. Sloboda medija i sloboda izražavanja propisane su u čl. 3. Zakona o medijima (NN 59/04 i dr.), a i ustavna su kategorija, jer se u čl. 38. st.1. Ustava RH (56/90 i dr) jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli, a prema st. 2. tog članka sloboda izražavanja misli obuhvaća naročito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Člankom 38. st. 3. Ustava RH propisano je da novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Sloboda izražavanja i izvještavanja podliježe ograničenju kada je to nužno radi npr. zaštite ugleda i prava drugih osoba. Nije sporno da grubo izražavanje u kolumni može povrijediti čast, ugled i dostojanstvo ali u konkretnom slučaju nužno je procijeniti koje od dva navedena prava ima prednost.

14.1. Pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo. Članak 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne jamči neograničenu slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja može biti ograničena ako je to nužno u demokratskom društvu. Ograničenje prava na slobodu izražavanja mora se razmatrati u kontekstu slučaja u cjelini prosuđujući sadržaj izjava i kontekst u kojem su one dane. Pri ocjenjivanju razmjernosti miješanja treba razlikovati izjave o činjenicama od vrijednosnih sudova. Postojanje činjenica je dokazivo dok istinitost vrijednosnih sudova nije dokaziva pa slijedom toga ne bi trebalo zahtijevati od tuženika da dokaže istinitost vrijednosnih sudova o tužitelju. Kad se radi o vrijednosnim sudovima, sloboda izražavanja ovisi o tome postoji li dostatna činjenična osnova koja te sudove podržava, jer se u suprotnom ti sudovi mogu smatrati pretjeranim.

14.2. Europski sud za ljudska prava je u predmetu A.S.A. protiv N. (broj 39954/08 od 7. veljače 2012.) istakao slijedeće okolnosti po kojima se načelno ocjenjuje jeli u konkretnom slučaju postignuta pravična ravnoteža između sukobljenih strana:

a) doprinos raspravi u javnom interesu,

b) u kojoj je mjeri osoba u pitanju poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava,

c) prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi,

b) metode prikupljanja informacija i njihova provjerljivost,

e) sadržaj, forma i posljedice objavljenih informacija,

f) ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak (odluka USRH U-III- 458/2018 od 23. svibnja 2019.).

14.3. U odnosu na doprinos raspravi u javnom interesu tuženik je pošao od onoga što su o tužitelju objavile porodilje na određenim internetskim portalima, od napisa u medijima i intervjua tužitelja, te od stručnog mišljenja stručnog povjerenstva Ministarstva zdravlja i inspekcijskog nadzora koji je proveden uslijed smrti djeteta pri porodu ĐS. U vrijeme pisanja članka postojao je opravdani i veliki interes javnosti. Glavni motiv pisanja članka prema tvrdnji tuženika je bio da tuženik ukaže na neprihvatljiva ponašanja prema pojedinim rodiljama od strane tužitelja pri čemu je na grub način dao osvrt na porođaj navedene ĐS i iznio vrijednosne sudove o ponašanju tužitelja prilikom tog poroda. Sigurno da je tuženika potakla na navedeni članak i način pisanja i činjenica što je njegova supruga tijekom 2015. godine kad su se javile poteškoće po prirodnom njenom porođaju djeteta, da su liječnici pristupili hitnom carskom rezu, te na taj način otklonili opasnosti za život i zdravlje majke i djeteta. Tužitelj je prostačkom komunikacijom sa pojedinim rodiljama, pa i po izjavi svjedokinje, izazvao grub osvrt i vrijednosne sudove tuženika pa i time što je tužitelj svoj stav grubljeg ophođenja branio u medijima neposredno prije objave predmetnog članka. Stoga je za zaključiti da je tužitelj svojim ponašanjem za vrijeme pojedinih poroda i nestručnim porodom (barem prema stručnom mišljenju) čija posljedica je gubitak djeteta za ĐS potaknuo interes javnosti za svoj rad kao ginekologa u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima.

15. Kada tužitelj navodi kako treba sa pojedinim trudnica postupati (misli se na grublji način) i kad to putem medija izađe u javnost kada se još uzme u obzir da je smrtni ishod porođaja ĐS, posljedica grubih propusta tužitelja kao ginekologa tijekom dugotrajnog porođaja, tada se može razumjeti i grub osvrt tuženika u svojoj kolumni jer su posljedice bile teške pa su i navodi tuženika očekivani i dobrim dijelom posljedica nakupljenog bijesa na naprijed navedeno.

16. Navodi tuženika "doktore ŽS, a da s vama netko malo grublje postupi, recimo pajserom?", je pitanje kojim se ne vrijeđa tužiteljeva čast, ugled i dostojanstvo. Kada tuženik izražava nadu da će tužitelj izgubiti licencu i u konačnici biti kazneno procesuiran i osuđen nije navod kojim se tužiteljeva navedena dobra povrjeđuju. Dakle, tužitelj je sam pokrenuo lavinu negativnog medijskog interesa za sebe i nije opravdano i pošteno očekivati da bude pošteđen negativnih komentara kada se imaju u vidu navedene teške i nepopravljive štetne posljedice. Zbog navedenih propusta stradao je život novorođenčeta, a što je daleko veće dobro od časti i ugleda i dostojanstva tužitelja ili bilo kojeg drugog čovjeka. Kod popravljanja neimovinske štete pravičnom novčanom naknadom, važno je naglasiti da ona nije predviđena u svakom slučaju, već samo u onim slučajevima u kojima je u skladu su odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO, kad sud utvrdi, vodeći računa o težini povrede prava osobnosti i svim ostalim okolnostima slučaja, da je taj oblik popravljanja štete opravdan (čl. 1100. st. 1. ZOO).

17. Stoga po ocjeni ovog suda nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete povredom prava osobnosti tužitelja na čast, ugled i dostojanstvo primjenom čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO, slijedom čega je sud odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadom štete u iznosu od 6.636,14 eura.

18. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. ZPP-a.

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. i čl. 164. ZPP-a. VPS je 6.636,14 eura.

Tužitelj nije uspio u sporu iz kojeg razloga je odbijen sa zahtjevom za naknadom troška u iznosu 1.350,63 eura.

Tuženik je uspio u cijelosti u sporu te mu pripada trošak koji je bio nužan za svrhovito vođenje ovog postupka.

Sud je tuženiku priznao trošak na ime zastupanja po punomoćniku odvjetniku za sastav odgovora na tužbu 200,00 eura, ročište 21.5.2019. koje je odgođeno iz procesnih razloga iznos od 100,00 eura, ročište 3.2.2025. iznos od 200,00 eura, ročište 6.3.2025. iznos od 200,00 eura, ukupno 700,00 eura, PDV 175,00 eura, ukupno 875,00 eura.

Tuženiku ne pripada naknada parničnog troška koji bi se sastojao od putnog troška njegovog odvjetnika čije sjedište je u Zagrebu radi dolaska na sud u [adresa]. Naime, prema stajalištu ovog suda tužitelj nije dužan naknaditi taj trošak budući da se ne radi o trošku koji je u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a bio nužno potreban radi vođenje ove parnice jer i u [adresa] postoje odvjetnici koje je tuženik mogao angažirati radi postupanja. U odnosu na osobni trošak tuženika u odnosu na dolazak na sud u [adresa] iz [adresa], tuženik je bio na tri ročišta i priznat mu je trošak u visini povratne autobusne karte od 18,98 eura x 3=56,94 eura.

Sud je tuženiku priznao trošak parničnog postupka u iznosu od 931,94 eura, a kako je zahtijevao naknadu troška u iznosu od 1.975,92 eura, tuženik je za razliku od 1.043,98 eura odbijen.

U Vukovaru, 4. travnja 2025.

Sudac

Ivica Grubišić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba na Županijski sud. Žalba se podnosi u tri primjerka u roku 15 dana od dana objave presude putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku odvjetniku Jurica Barbarić

2. Tuženiku po punomoćniku odvjetniku Davorin Karačić