Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Poslovni broj: Pn-1559/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Tanji Bota, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupani po punomoćniku OD Grgić i Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 17.ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 4. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 2.084,54 eura (15.706,00 kuna), sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 9. svibnja 2020. pa do isplate, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1.1.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, sve u roku od 15 dana, dok je za više zatražen iznos od 92,11 eura ( 694,00 kuna), valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.609,90 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je stradao u prometnoj nezgodi kao vozač vozila marke VW reg oznake [registarska oznaka] koja se dogodila 12.lipnja 2019. u [adresa] krivnjom osiguranika tuženika CŠ vozača vozila marke Renault reg oznaka [registarska oznaka].

2. Nadalje, da je tužitelj doživio povredu prava osobnosti zbog zadobivenih ozljeda te umanjena životna aktivnost kao posljedica štetnog događaja, nadalje, potražuje materijalni trošak putovanja u iznosu od 1.400,00 kuna zbog odlazaka na liječenje iz [adresa] u [adresa].

3. Slijedom navedenog, tužitelj potražuje naknadu štete u iznosu od 29.229,00 kuna za naknadu nematerijalne štete, tuđe pomoći i njege te iznos od 1.400,00 kuna na ime materijalnih troškova putovanja.

4. Nadalje, da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 14.229,00 kuna na ime naknade štete slijedom čega tužitelj potražuje predmetnom tužbom preostali iznos štete od 16.400,00 kuna.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetni događaj, dok prigovara visini tužbenog zahtjeva po osnovi imovinske i neimovinske štete.

6. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska od 17.lipnja 2019. Broj: 511-12-36-19- 751/2019, medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu, te medicinskim vještačenjem, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske i neimovinske štete pretrpljene u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 12.lipnja 2019. u kojoj je sudjelovao tužitelj kao vozač vozila te CŠ kao vozač automobila osiguranog kod tuženika.

8. Odredbom čl. 1045 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08 dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a odredbom čl. 1046 ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

9. Odredbom čl 19.st.2 ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

10. Prema odredbi čl. 1100. st.1 ZOO sud će u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a prema stavku 2) pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Odredbom čl. 1095 st.1 ZOO propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

12. Između parničnih stranaka nesporna je pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost, a sporan je osnov i visina štete.

13. Slijedom toga, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Danči Tripalo, ortoped, dr. Miro Jurinović, neurokirurg te dr. Časlav Lončar, psihijatar.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Danči Tripalo proizlazi da je tužiteljica doživjela prometnu nesreću dana 12.6.2012. godine te se isti dan javila liječniku opće prakse koji je nakon neuspjelog smirivanja simptoma poslao na HKP KBC Split i to 17.6.2019., nadalje, napravljen je RTG kralježnice nije nađeno znakova traume postavljen je Schanzov ovratnik, odlazila je na kontrole neurokirurga koji joj je produžio terapiju Schanzovog ovratnika na 2 tjedna te je poslao na fizikalnu terapiju. Fizikalnu terapiju je obavljala 2 puta od 8.srpnja 2019. do 19.srpnja 2019. te od 16.rujna 2019. do 27.rujna 2019. Nakon toga, odlazila je još na preglede fizijatru, a zadnji četvrti pregled je napravila 5.5.2020. kad joj je ustanovljeno da su kretnje terminalno reducirane, da ima povišen tonus u području desnog trapezijusa te zbog toga je mišljenja da je tužiteljica doživjela takvu nezgodu vratne kralježnice koje joj je ostavilo umanjenje životne aktivnosti od 2%, a to znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova te kod radova gdje je potrebno držanje glave u prisilnom položaju, npr. zabačeno unatrag ili nagnuto prema naprijed. Bolove je trpjela 7 dana srednjeg intenziteta te 1 mjesec slabog intenziteta. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna 1 tjedan 2 sata dnevno, a 1 tjedan 1 sat dnevno i naruženosti nema.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka Miro Jurinović, neurokirurga proizlazi da je tužiteljica doživjela ozljedu istegnuća vratnih struktura u prometnoj nesreći dana 12.lipnja 2019. Nadalje, da s neurokirurškog gledišta navodi da jest apliciran okovratnik nakon prvog pregleda koji je obavljen 17.lipnja 2019. na Hitnom kirurško prijemu ( HKP) kada se tužiteljica žalila na bolove u vratu, nadalje, da je izvršeno i rendgensko snimanje vratnog i prsnog segmenta kralježnice te da je dobila okovratnik, zatim da se javljala na kontrolne preglede u ambulantu za neurokirurgiju te je upućena na fizikalno liječenje o čemu je izvijestila vještakinja ortoped. Nadalje, da je 12. kolovoza 2019. godine bila na neurološkom pregledu kada je ujedno urađen EMNG (elektromagnetna rezonancija) te je konstatirano do srednje teško oštećenje za vratne živčane korijenove i to 6. i 7. više s lijeve strane, a korijen vratni 6. lijevo bio je slabije kompenziran i što upućuje na izrazitije oštećenje baš tog korijena. Nadalje, da je tužiteljica kontrolni neurološki pregled obavila 10.veljače 2020. godine. Nadalje, vještak je utvrdio da je tužiteljica doživjela povredu prava na tjelesno i duševnog zdravlje, a ispoljila se povreda prava osobnosti u trpljenju bolova te je imala neugodnosti zbog predmetnog ozljeđivanja te je u posve malenom stupnju oštećeno tjelesno zdravlje tužiteljice, a imala je imovinsku štetu radi potrebe pomoći i njege od strane treće osobe. Nadalje, vještak navodi da je suglasan s procjenom vještaka ortopeda te da su bolovi u srednjem stupnju bili jedan tjedan i potom jedan mjesec dana u blažem intenzitetu. Također se usuglašavam s procjenom što se tiče pomoći i njege kroz jedan tjedan 2 sata dnevno i zatim još jedan tjedan 1 sat po danu sve to za njene osobne potrebe u vrijeme nošenja okovratnika i to u vidu pripomoći u održavanju osobne higijene. Nadalje, da su neugodnosti za tužiteljicu bile su i odlazak na HKP i provedeno rendgensko snimanje potom višekratno odlaženje na pregled kod specijalista, odlaženje na fizikalnu terapiju, a neugodna je bila i pretraga EMNG jer je ta pretraga povezana s bockanjem iglicama, a što se tiče trajnog oštećenja tjelesnog zdravlja na račun ove ozljede iz prometne nezgode se ne može iskazati prije no što se odradi kontrolni EMNG.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka Časlav Lončar, psihijatar proizlazi da je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi dana 12.lipnja 2019. na način kako je to opisano u spisu. Nadalje, da se zbog posljedica ozljeđivanja javila 17.lipnja 2019. na HKP te da se kao dijagnoza navodi istegnuće vratnih struktura, uslijedilo je liječenje po neurokirurgu fizijataru i neurologu. Nadalje, da se tužiteljica javila i psihijatru 13.rujna 2019. koji u svom nalazu navodi da trpi bolove i zakočenost vrata i glavobolje, jako uznemirena, tjeskobna, emocionalno labilna, plače tijekom razgovora te se kao dijagnoze navode akutna reakcija na stres F43 i anksiozno depresivni poremećaj F 41.2 . Nadalje, da je još u dva navrata bila na pregledu kod istog psihijatra i to 4.prosinca 2019. kada se navode iste dijagnoze i 15.siječnja 2020. godine sa istim dijagnozama.

Slijedom toga, vještak zaključuje da je u trenutku ozljeđivanja tužiteljica trpjela "primarni strah" jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute, nastavio se "sekundarni strah" jakog intenziteta koji je mogao potrajati prva četiri dana do javljanja na HKP, KBC Split, a predmetni strah određen i podržavan mjestom ozljeđivanja ( vratna kralježnica), zatim "strah srednjeg intenziteta" mogla je trpjeti idućih 10 dana jer je 14 dana nosila i Schanzov ovratnik, a 7 dana je trpjela i bol srednjeg intenziteta, koji inducira strah srednjeg intenziteta, a strah blagog intenziteta mogla je trpjeti do javljanja psihijatru 13.9.2019. godine. Nadalje, da će zbog redukcije u funkciji vratne kralježnice, opisano od ortopeda, tužiteljica u određenim situacijama morati ulagati dodatne napore u svakodnevnom funkcioniranju, a što je podloga za trajnu frustraciju. Nadalje, da temeljem navedenog može kazati da je došlo do trajne povrede duševnog integriteta što vještak procjenjuje da je lakog stupnja do 5 % s tim da se taj postotak uklapa s prednjim somatske medicine.

17. Tužitelj je prigovarao nalazu i mišljenju vještaka ortopeda Danči Tripalo jer da ocjena bolova vještaka ne odgovara medicinskoj dokumentaciji. Stoga, je sud pozvao vještaka na ročište od 17.ožujka 2025. radi usmenog saslušanja te je vještak u svom dopunskom nalazu i mišljenju naveo da je mišljenja da tužiteljica nije imala jake bolove obzirom je od ozljeđivanja 12.lipnja 2019. pa do prvog javljanja specijalisti proteklo pet dana slijedom čega da ostaje pri svojoj procjeni od 20.travnja 2021. Slijedom navedenog, vještak ortoped otklonio je primjedbe tužitelja na njegov nalaz i mišljenje, pa je ovaj sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući je sačinjeno stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke. Naime, vještak ortoped i neurokirurg su vrlo detaljno opisali sve ozljede koje je tužiteljica zadobila nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji te je na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda i pretrpljenih boli te straha dana ocjena trajnih posljedica, slijedom čega su predmetna vještva u cijelosti objektivna i prihvatljiva.

18. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno da je isti pretrpio neimovinsku štetu iz čl.19. st. 2.u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08; dalje u tekstu ZOO), slijedom čega utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100 st.1.ZOO-a), a pri određivanju visine neimovinske štete sud je vodio računa o jačini i trajanju boli ( fizičkih i duševnih), stupnju naruženosti i straha (čl.1100 st.2. ZOO).

19. Tako je vještak ortoped utvrdio da se kod tužiteljice radilo o tjelesnoj ozljedi uslijed koje je trpjela bolove srednjeg intenziteta 7 dana, zatim jedan mjesec slabog intenziteta. Nadalje, vještak je naveo da je kod tužiteljice zaostalo umanjenje životne aktivnosti od 2%.

20. Sa stajališta vještaka neurokirurga tužiteljica je pretrpjela bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana te blagog intenziteta u trajanju od mjesec dana.

21. Vještak psihijatar je naveo da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja pretrpio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta koji je mogao potrajati prva četiri dana do javljanja na HKP, KBC Split, a predmetni strah određen i podržavan mjestom ozljeđivanja ( vratna kralježnica), zatim strah srednjeg intenziteta idućih 10 dana (14 dana je nosila Schanzov ovratnik, a 7 dana je trpjela i bol srednjeg intenziteta, koji inducira strah srednjeg intenziteta), a strah blagog intenziteta mogla je trpjeti 3 mjeseca (do 13.9.2019. godine).

22. Sud je prihvatio konačni postotak zaostalih trajnih posljedica po zdravlje tužitelja u ukupnom iznosu od 5 % obzirom se vještak psihijatar u svom nalazu i mišljenju izjasnio da se procjena umanjenja uklapala u procjenu vještaka ortopeda.

23. Cijeneći stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužitelja, trajnost posljedica te njihove brojne pojavne oblike i to kako u fizičkoj sferi života gdje je tužiteljica uslijed nezgode pretrpjela fizičke boli, neugodnosti i nelagodu uslijed pregleda te nošenja pomagala, a zaostale su tegobe u vidu ulaganja pojačanih napora kod svih težih tjelesnih radova te kod radova gdje je potrebno držanje glave u prisilnom položaju zabačeno unatrag ili unaprijed, tako i u psihičkoj sferi života obzirom je tužiteljica uslijed nezgode pretrpjela strah jakog intenziteta 2-3 minute te sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju 4 dana te srednjeg intenziteta idućih 10 dana te blagi strah koji je trajao oko tri mjeseca kao i duševnim bolima zbog umanjenja životnih aktivnosti trajnog karaktera koji se ogleda u trajnoj frustraciji zbog ulaganja dodatnih napora u svakodnevnom funkcioniranju, a imajući na umu dob tužiteljice te trajne posljedice u smislu ulaganja dodatnih napora u svakodnevnom funkcioniranju koje tužiteljica po redovnom tijeku stvari ne bi ulagala u svakodnevnom funkcioniranju ili obavljanju tjelesnih radova ili je izvjesno da bi ih obavljala bez većih napora, to će navedena ograničenja tužiteljicu pratiti u svakodnevnim aktivnostima bilo da se radi o privatnim ili profesionalnim aktivnostima te aktivnostima koje bi po redovnom tijeku stvari izvjesno mogla obavljati da nije bilo ozljede, te je izvjesno da će tužiteljica, a zbog ozljeđivanja, kod obavljanja tjelesnih radnji ili prisilnog položaja glave u određenom položaju posljedice trpjeti trajno, a obzirom na dob tužiteljice ( 40) duži niz godina, to isto daje pravo tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti po tom kriteriju u iznosu od 12.000,00 kuna temeljem čl.1100 ZOO.

24. Odlučujući o visini pravične novčane naknade s osnova pretrpljenih bolova tužitelja, sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u nalazu i mišljenju liječnika vještaka, a sud je imao na umu i druge okolnosti slučaja i težinu povrede te sve aspekte liječenja, osobito činjenicu da je tužiteljica zbog ozljeđivanja nosila Schanzov ovratnik dva tjedna te trpjela bol srednjeg intenziteta 7 dana, te blagog intenziteta mjesec dana to sud smatra primjerenom naknadom za taj vid štete iznos od 6.000,00 kuna temeljem čl.1100 ZOO-a.

25. Cijeneći vrstu, intenzitet i opseg pretrpljenog straha, tužitelju s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, imajući u vidu da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute te sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 4 dana te srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana podržan nošenjem pomagala te trpljenjem boli srednjeg intenziteta te blagi strah koji se nastavio u daljnjih tri mjeseca do posjeta psihijatru, to sud smatra da tužiteljici pripada iznos od 10.000,00 kn temeljem čl.1100 ZOO-a.

26. Slijedom navedenog, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema citiranoj odredbi čl. 1100 ZOO. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je ovdje slučaj povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi, dakle, fizičku bol, umanjenje životne aktivnosti i strah, kao kvalifikatorne okolnosti, koje zajedno s drugim okolnostima iz čl. 1100 ZOO opravdavaju u konkretnom slučaju dosuđenje pravične novčane naknade u jednom iznosu.

27. Slijedom navedenog, tužitelju bi pripadao iznos pravične novčane naknade za utvrđenu neimovinsku štetu u vezi predmetne prometne nezgode zbog povrede prava osobnosti sukladno odredbi čl. 1100 ZOO u jedinstvenom iznosu od 3.716,24 eura ( prije 28.000,00 kuna).

28. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103 ZOO sukladno kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim kao je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata koju propisuje odredba čl. 29 ZOO od podnošenja zahtjeva odnosno kako je to tužitelj zatražio u tužbi od 9.svibnja 2020.

29. Odredbom čl. 1095 st.1 ZOO propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

30. Slijedom toga, iz nalaza i mišljenja vještaka ortopeda proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 7 dana po dva sata dnevno te daljnjih sedam danas po jedan sat dnevno. U konkretnom slučaju visinu sata pružene pomoći i njege od strane nestručne osobe potrebno je utvrditi prema neto cijeni rada koju u mjestu stanovanja tužitelja naplaćuje ustanova za pružanje takve nemedicinske usluge pa tako primjerice cijena tuđe pomoći i njege po satu koliko priznaje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kao i Dom za starije i nemoćne Lovret iznosi 35,00 kuna. Stoga, sud je po slobodnoj, imajući na umu mjesne prilike te vrste ozljeda, brzinu oporavka tužitelja te zahtjev tužitelja utvrdio primjerenim iznos naknade na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 97,55 eura ( prije 735,00 kuna), a sukladno odredbi čl. 223 ZPP-a.

31. Na dosuđene iznose naknade za tuđu pomoć i njegu, kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva, a ne kako tuženik tvrdi od presuđenja. Naime, sukladno odredbi čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09 i 75/09-dalje ZOOP) odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor - ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz prethodno cit. st. 1., oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete ima i pravo na isplatu iznosa kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (st. 4. cit. odredbe Zakona). Obzirom da specijalni propis, u konkretnom slučaju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, određuje da tužitelj ima pravo, uz dužni iznos naknade štete i na kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sud je tužitelju dosudio kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske štete, od dana podnošenja zahtjeva pa do isplate. Naime, cijene prema kojima je odmjerena naknada neimovinske i imovinske štete jednake su u vrijeme odlučivanja o odštetnom zahtjevu, kao i u času odlučivanja u ovom postupku, a naknada štete je dospjela od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Slijedom navedenog, dosuđene su kamate kao u izreci.

32. Budući je tuženik u mirnom postupku tužitelju isplatio nesporno iznos od 1.888,51 euro ( prije 14.229,00 kuna), što među strankama nije sporno, to je tužitelju na ime povrede prava osobnosti te naknade za tuđu pomoć i njegu dosuđen ukupno iznos od 1.925,28 eura ( prije 14.506,00 kuna), dok je za više zatraženo u iznosu od 65,57 euro ( prije 494,00 kune) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan ( tužiteljica potražuje 29.229,00 kuna umanjeno za nesporno isplaćeno 14.229,00 jednako 15.000,00 kuna uvećano za trošak putovanja 1.400,00 kuna sveukupno iznosi 16.400,00 kuna odnosno sada 2.176,65 eura).

33. Odredbom čl. 1046 ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist), a i nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta).

34. Prema odredbi čl. 1089. st. 1. ZOO oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi.

35. Sukladno čl. 1085. ZOO odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje kakvo je bilo prije nego je šteta nastala.

36. Sukladno navedenom, tužitelj je bio dužan dokazati da mu je šteta nastala, a potom i visinu štete, o kojim činjenicama ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva.

37. Naime, imajući u vidu da je tijekom predmetnog postupka utvrđeno, a i između parničnih stranaka nesporno - da je tužiteljica 12.lipnja 2019. stradala kao vozač u osobnom vozilu marke "VW" , za koju nezgodu je isključivo odgovoran osiguranik tuženika slijedi da je tuženik odgovoran za to što je zbog predmetnog štetnog događaja tužiteljica pretrpjela štetu pri čemu ga sadržaj takve odgovornosti tereti da naknadi i sve potrebne troškove koje je tužiteljica imala u svrhu liječenja koje je posljedica isključivo predmetnog štetnog događaja.

38. Naime, tužiteljica je isticala da je imala troškove putovanja na relaciji [adresa] u svrhu liječenja, a iz dostavljene dokumentacije u spisu proizlazi da je odlazila na specijalističke preglede u Splitu ( 7 pregleda kod specijaliste u bolnici te tri pregleda kod psihijatra) kao i to da je odlazila na fizikalnu terapiju ( 8.7.do 19.7.2019. te od 16.9.2019. do 27.9.2019.) pa je sud imajući u vidu sve navedeno te udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta liječenja cca 20 km u jednom smjeru, za koji je tužiteljica kao dokaz priložila cjenik autobusne karte [adresa], sukladno kojem cijena karte iznosi 20,00 kuna u jednom smjeru, to je utvrđeno sukladno čl. 219. ZPP- a da je tužiteljica doista pretrpjela trošak putovanja u svrhu liječenja za svaki pregled 40,00 kuna odnosno samo za fizikalnu terapiju 800,00 kuna te za ostale preglede obavljene u Splitu 400,00 kuna odnosno 1.200,00 kuna što preračunato iznosi sada 159,27 eura, a kojeg ne bi imala da nije bilo predmetnog štetnog događaja, dok je za više zatraženo u iznosu od 200,00 kuna ( 26,54 eura) odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan.

39. Na taj iznos teku zakonske zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva sukladno čl. 12 ZOOP.

40. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023, dalje: Tarifa) koja je bila na snazi u vrijeme zaključenja glavne rasprave, prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, zatim tužbe 100 bodova, sastav podneska od 3.prosinca 2020. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 20.siječnja 2021. 100 bodova, ročištu od 20.travnja 2021. 100 bodova, sastav podnesak od 3.svibnja 2021. 100 bodova, te sastav podneska od 24.rujna 2021. 100 bodova te zastupanje na ročištu od 5.listopada 2021. 100 bodova, sastav žalbe 125 bodova, sastav podneska od 17.veljače 2022. 25 bodova, zastupanje na ročištu od 16.siječnja 2025. 100 bodova, sastav podneska od 24.siječnja 2025. 25 bodova, zastupanje na ročištu od 17.ožujka 2025. 100 bodova te pristup ročištu za objavu presude 50 bodova odnosno ukupno 1225 bodova, preračunato vrijednost boda u eurima (Tbr.54) iznosi 2.450,00 eura što uvećano za PDV u iznosu 25% u iznosu od 612,50 eura iznosi 3.062,50 eura, te uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 418,53 eura iznosi 3.481,03 eura te uvećano za trošak pristojbe na tužbu 34,11 eura, pristojbe na presudu 68,22 eura te pristojbe na žalbu 26,54 eura ukupno iznosi 3.609,90 eura.

41. Obzirom tužitelj nije uspio samo u neznatnom dijelu ( uspio je 99,97 % ) istome je priznat parnični trošak u cijelosti.

42. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14).

43. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 4.travnja 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu, a ista se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika

- u spis