REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] Ć 5
Poslovni broj: Us I-98/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja ĆS iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Kristian Čarapić, odvjetnik u Rijeci, Dežmanova 1, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, B. Polića 2, radi uklanjanja, 4. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/23- 02/1234, URBROJ: 443-02-02-12-23-05/NS od 21. prosinca 2023.
r i j e š i o j e
Određuje se odgodni učinak tužbe te se odgađa izvršenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I- 362-02/23-02/1234, URBROJ: 443-02-02-12-23-05/NS od 21. prosinca 2023. do pravomoćnosti odluke u ovome upravnom sporu.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/23-02/1234, URBROJ: 443-02-02-12-23-05/NS od 21. prosinca 2023. pod toč. 1. naređeno je investitoru – vlasniku, ovdje tužitelju, da u roku od 120 dana od zaprimanja ovog rješenja ukloni u sjevernom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađenu stambenu građevinu zgradu tlocrtnih veličina 10,40 x 5,55 m + 2,53 x 2,25 m, tlocrtne površine 63,40 m2 uglavnom visine dvije etaže, prizemlje + potkrovlje, s istakom stropne armirano-betonske ploče prizemlja, nadstrešnicom tlocrtnih veličina 3,80 x 1,25 m i u istočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađenu pomoćnu građevinu, spremište ukupnih tlocrtnih veličina 4,75 x 6,15 m, tlocrtne površine 29,20 m2, visine jedne etažer prizemlje + kosi dvostrešni krov, izgrađene u [adresa], pošta [adresa], bez izvršne građevinske dozvole. Pod toč. 2. upozoren je investitor – vlasnik, da će se izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. Pod toč. 3. upozoren je investitor
– vlasnik, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. Pod toč. 4. upozoren je investitor – vlasnik, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih su građevine izgrađene i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete i pod toč. 5. upozoren je investitor – vlasnik da je obvezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz toč. 1. izreke jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.
2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu u kojoj ističe kako u postupku donošenja pobijanog rješenja tuženik nije uopće utvrđivao bitne činjenice. Utvrđivao je nesporne činjenice i to da je kuća izgrađena bez građevinske dozvole, da je određenih dimenzija i da je izgrađena na zemljištu tužitelja. Uopće nije utvrđeno kada je kuća izgrađena i da tužitelj u njoj stanuje od prije 15. veljače 1968. te da je još 28. svibnja 2015. i 20. lipnja 2016. podnio Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Rijeka, zahtjev za legalizaciju ove kuće. Do danas ovaj zahtjev nije riješen niti odbijen pa se ima smatrati da je šutnjom administracije zahtjev odobren. Nastavno, tužitelj ističe kao je isti osoba starije životne dobi, ima 86 godina te je slabog zdravstvenog saznanja, nema u vlasništvu nikakvu drugu nekretninu kamo bi se smjestio pa smatra nehumanim da se u takvom stanju i nakon toliko godina baca na ulicu. Ukazuje na nepovredivost doma, zajamčeno Ustavom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te ističe kako predmetna nekretnina predstavlja tužiteljev dom.
3. Slijedom svega navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu poništiti osporavano rješenje tuženika.
4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
5. U tijeku spora održana je rasprava 26. ožujka 2025., sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine” broj 36/24, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu.
6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud je odbio u sporu provesti ostale dokaze predložene od strane tužitelja (saslušanje tužitelja, svjedoka, uvid u zahtjev za legalizaciju kuće), jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari sud mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
8. Inspekcijskim nadzorom 9. studenog 2023. utvrđeno je da je tužitelj investitor-vlasnik građevina opisa kao u izreci osporavanog rješenja te da za iste ne posjeduje akt za gradnju.
9. Među strankama ovog spora odlučno je pitanje utječe li postupak ozakonjenja građevina opisane kao u toč. 1. izreke osporavanog rješenja, pokrenut prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine” broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ), na zakonitost rješenja tuženika o uklanjanju.
10. Prvenstveno valja navesti da je rješenje tuženika doneseno na temelju propisa kojima se uređuje gradnja i to Zakona o gradnji ("Narodne novine” broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) i Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: DI).
11. S druge strane, prema odredbi čl. 1. ZPNlZ-a, tim Zakonom propisuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađene zgrade (ozakonjenje zgrade).
12. Odredbama čl. 42. ZPNlZ-a uređen je postupak prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. Tako je u st. 1. tog čl. propisano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojima se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, U st. 2. istog čl. propisano je da se postupak iz st. 1. tog čl. prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenja da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Odredbom st. 4. istoga čl. propisano je da u slučaju da je postupak iz st. 1. tog čl. završen donošenjem rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U st. 5. istoga čl. propisano je da u slučaju da postupak iz st. 1. tog čl. pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.
13. Dakle, odredbe ZPNlZ-a ne odnose se na zakonitost i pravilnost rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade o čemu se rješava u upravnom postupku i ovom sporu primjenom odredbi kojima je uređeno građenje (ZG i ZDI), već se odnose na postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade i na prekid i obustavu postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.
14. Stoga navod tužitelja da je pred nadležnim upravnim tijelom u tijeku postupak ozakonjenja nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer to ne utječe na zakonitost rješenja o uklanjanju, već može imati utjecaja samo na izvršenje rješenja o uklanjanju. Dakle, za ovaj upravni postupak i spor relevantno je da li su građevine opisa kao u izreci osporavanog rješenja zakonito ili nezakonito izgrađene. Činjenica možebitnog naknadnog ozakonjenja građevine nema utjecaja na zakonitost rješenja tuženika o uklanjanju, ali ima za posljedicu da neće niti doći do uklanjanja ako gradnja, nakon izdavanja rješenja o uklanjanju, naknadno bude ozakonjena u skladu s odredbama ZPNlZ-a.
15. Stoga, kako tužitelj niti ne spori da za građenje predmetnih građevina ne posjeduje odgovarajući akt za gradnju to je tužitelju osporavanim rješenjem pravilno naređeno uklanjanje istih. Naime, prema odredbi čl. 106. ZG-a građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a.
16. Tome valja dodati kako tužitelju u sporu nije dokazao da se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji postojećih građevina, odnosno nije dostavio dokaz sukladno odredbi čl. 175. odnosno odredbi čl. 184. ZG-a. Predmetna činjenica, da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968., dokazuje se uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. Iz zakonske odredbe čl. 184. ZG-a proizlazi da se činjenica izgrađenosti prije 15. veljače 1968. drugim dokaznim sredstvima ne može dokazivati.
17. Slijedom svega prethodno navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog suda tuženik pravilno postupio odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužitelj iznio u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke.
18. Stoga je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci.
19. S obzirom na odluku kao u izreci ove presude, valjalo je odlučiti o prijedlogu za određivanjem odgodnog učinka tužbe koji je opunomoćenik tužitelja postavio na ročištu u ovom sporu.
20. Prijedlog je osnovan.
21. Odredbom čl. 42. st. 2. ZUS-a propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Navedene pretpostavke trebaju biti kumulativno ispunjene.
22. Kao što je već ranije rečeno, osporavano rješenje doneseno na temelju ZDI-a, a prema odredbi čl. 106. st. 5. tog Zakona, protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor, s time da pritom nije zakonom propisano da tužba protiv rješenja građevinskog inspektora ne odgađa izvršenje tog rješenja.
23. Iz navedenog proizlazi da je ispunjena jedna od tri propisane kumulativne pretpostavke za određivanje odgodnog učinka tužbe iz gore navedene odredbe ZUS- a, tj. da zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke.
24. Nadalje, prema stajalištu suda tužitelj je dokazao postojanje i drugog kumulativno propisanog uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe, a to je da bi izvršenjem pojedinačne odluke nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti. Ovo stoga što je iz podataka Ministarstva unutarnjih poslova razvidno kako tužitelj ima prebivalište na adresi nekretnine glede koje je naloženo uklanjanje pa bi stoga izvršenjem osporavanog rješenja tužitelju nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, budući da bi tužitelju bio ugrožen egzistencijalni interes, jer se radi o osnovnoj građevini koja tužitelju služi za stanovanje.
25. Zaključno, sud nije našao da bi odgoda izvršenja odluke o uklanjanju bila protivna javnom interesu te je stoga utvrđeno ispunjenje i posljednjeg uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe.
26. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke propisane u čl. 42. st. 2. ZUS-a, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci 4. travnja 2025.
Sutkinja
Dubravka Zec
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dostaviti:
- opunomoćeniku Kristianu Čarapiću, odvjetniku u Rijeci, Dežmanova 1
- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske
inspekcije, Rijeka, B. Polića 2
