REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-271/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Ani Santini Gazilj, u pravnoj stvari tužitelja DŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, radi naknada štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 5. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja i punomoćnice tuženika PŠ - punomoćnice po zaposlenju, dana 4. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600 isplatiti tužitelju NŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 989,72 eur s zateznom kamatom tekućom od 4. travnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu za isplatu iznosa od 1.072,59 eur s zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2022. do isplate i u dijelu za isplatu zatezne kamate koja teče na dosuđeni iznos od 989,72 eur za razdoblje od 14. srpnja 2022. do 3. travnja 2025.

III Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i u tijeku prethodnog postupka navodi da se dana 11. srpnja 2022. dogodila prometna nesreća u Zagrebu na način da je tužitelj upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] i u raskrižju zadržavao pravo prednosti prolaska, koju mu je prednost prolaska, kršeći niz zakonskih propisa, oduzelo vozilo osigurano kod tuženika. Tužitelj navodi da je tuženik u mirnom postupku ponudio tužitelju isplatiti neprimjereno niski iznos naknade štete, zbog čega je tužitelj u izvan sudskom postupku angažirao vještaka i podnio prigovor tuženiku, a koji prigovor tuženik nije prihvatio radi čega u ovom postupku zahtjeva naknadu materijalne štete nastale na vozilu. Slijedom navedenog tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.062,31 eur s zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2022. do isplate uz naknadu troška parničnog postupka s zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje činjenicu da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 470872450, navodi da nije sporno da se kritične zgode osiguranik tuženika kretao cestom koja je prometnim znakom označena kao sporedna no također je nesporno da je tužitelj ušao u raskrižje na način da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te je svojom lijevom stranom vozila udario u stražnju lijevu stranu vozila osiguranika tuženika, odnosno kada je osiguranik tuženika već bio u dovršetku svoje radnje skretanja u lijevo pa tuženik osporava isključivu odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, odnosno ističe kako postoji jednak omjer odgovornosti i na strani tužitelja te osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe kako je korektno obračunao visinu totalne štete na vozilu te da je nesporni iznos naknade štete doznačio na račun tužitelja dana 3. kolovoza 2022. godine no tužitelj je nesporni iznos naknade štete vratio tuženiku. S obzirom na navedeno, tuženik osporava tijek zateznih kamata s obzirom da svoju obvezu nije izvršio isključivom krivnjom tužitelja. Zaključno tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: dopis tužitelja od 24. kolovoza 2022. i od 2. rujna 2022. (list 5-6 spisa), prigovor tužitelja uz procjenu štete na vozilu (list 7- 18 spisa), prijava i zahtjev za naknadu štete iz automobilske odgovornosti (list 24-27 spisa), fotografije (list 31-57 spisa), izveo dokaz saslušanjem svjedoka CŠ, izveo dokaz saslušanjem tužitelja i izveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za isplatu naknade imovinske štete na vozilu tužitelja koja je nastala kao posljedica prometne nesreće od 11. srpnja 2022., u kojoj su sudjelovala dva vozila u pokretu (vozilo tužitelja kojim je upravljao tužitelj i vozilo osigurano kod tuženika).

6. Među strankama nisu sporni nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija pa navedene činjenice sukladno odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a nije trebalo dokazivati.

7. Među strankama je sporna odgovornost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Saslušan u svojstvu svjedoka CŠ, kao osoba koja je upravljala vozilom osiguranim kod tuženika, je iskazao da misli da je vozio Lastovskom ulicom, da je ušao u raskrižje u kojem nije bilo nikog, a iz suprotnog smjera da je dolazilo auto koje je imalo prednost pa da je stao u raskrižju dok nije propustio auto s pravom prvenstva i kada je krenuo da je u tom trenutku naišao tužitelj iz Držićeve i udario ga u zadnji lijevi kotač i branik, a u kojem trenutku samo što nije izašao iz raskrižja. Svjedok je dalje iskazao da mu je na njegov upit zašto nije kočio, tužitelj rekao da se za to mora pripremiti, da mu je policajac rekao da je imao znak stop, da se znak stop odnosio na njegovo kretanje za ulazak u raskrižje, ali da tog trenutka u raskrižju nikog nije bilo, da raskrižje ima otok, ali da ne zna postoji li više otoka u tom raskrižju .

9. U svom iskazu tužitelj je naveo da se gospodin CŠ kretao Lastovskom ulicom, da je za njega bio znak opće opasnosti i da je prošao otok i trebao skrenuti lijevo iz Lastovske, a on (tužitelj) je naišao iz Držićeve i trebao je skrenuti lijevo u Lastovsku pri čemu CŠ samo što nije prošao te je njegovo auto ostalo na traci u kojoj se nalazi tužitelj tek zadnjim krajem nekih 20 do 30 cm. Tužitelj je iskazao da je CŠ naglo stao iz razloga što je iz suprotne strane išlo vozilo koje je skretalo isto u traku gdje i on, ali je to vozilo imalo prednost i naglo je stao na polovici puta gdje je skretao, a tek 20 cm ostao je na traci gdje ga je on (tužitelj) udario te da je CŠ produžio da se ništa ne bi dogodilo. Tužitelj je dalje iskazao da je policija upozorila CŠ da je napravio dva prekršaja, prvo što nije stao kod znaka, drugo kad je ulazio u traku za Držićevu, gdje je ostao 20, 30 cm zadnji kraj jer da nije stao udario bi auto koji je išao iz suprotne strane u istu traku gdje i on, a kako je naveo. Tužitelj je iskazao da se vozilo CŠ, kretalo velikom brzinom, da je vidio vozilo CŠ prilikom ulaska u raskrižje i da je vidio kada se isto vozilo zaustavilo, ali da ne može iskazati koliki je vremenski period prošao između ulaska i zaustavljanja vozila CŠ, da je on (tužitelj) ulazio pažljivo s glavne ceste vozeći možda 20km/h jer je promet bio gust i da je stiskao kočnicu kada je vidio vozilo CŠ. Tužitelj je iskazao da još nije popravio svoje vozilo.

10. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete izvedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl.ing. Igoru Jakopliću, a nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka sud je prihvatio jer je dan na temelju priložene dokumentacije u skladu s pravilima struke te je vještak naveo jasne razloge kojima se rukovodio prilikom izrade nalaza i mišljenja, a sud je nalaz i mišljenje cijenio u ukupnosti s ostalim izvedenim dokazima.

10.1. Dodaje se da tuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje, dok je tužitelj na ročištu za glavnu raspravu tek paušalno naveo da se u potpunosti protivi nalazu i mišljenju vještaka, ne navodeći jasne razloge protivljenja odnosno ne iznoseći konkretne prigovore na nalaz i mišljenje. Stoga je sud smatrao da su relevantne činjenice dovoljno utvrđene radi čega nije bilo potrebno provoditi po tužitelju predloženo novo prometno vještačenje, a niti po tuženiku predloženu rekonstrukciju na licu mjesta.

11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da se mjesto nezgode nalazilo na trokrakom raskrižju ulice Prisavlje i Lastovske ulice, kroz koje je Lastovska ulica položena od sjevera uz nastavak prema istoku, a ulica Prisavlje raskrižju prilazi iz smjera juga, da raskrižje nije semaforizirano, da je sjeverni krak Lastovske ulice prometnim znakom B01 „križanje s cestom s prednošću prolaska“ definiran kao sporedna cesta u odnosu na istočni krak Lastovske ulice i ulicu Prisavlje, a istočni krak Lastovske ulice je podijeljen razdjelnim pojasom na sjeverni i južni kolnik, da se tužitelj tijekom štetnog događaja kretao vozilom Mercedes reg. oznake [registarska oznaka] po sjevernom kolniku istočnog kraka Lastovske ulice od istoka prema zapadu s namjerom skretanja na raskrižju u lijevo prema jugu, pri tome bi se kroz raskrižje kretao po kolniku ceste s prednošću prolaska, kako je to određeno postavljenom prometnom signalizacijom, a osiguranik tuženika je s vozilom Fiat reg. oznake [registarska oznaka] raskrižju prišao iz smjera sjevera, kolnikom sporedne ceste, s namjerom skretanja u raskrižju u lijevo prema istoku, odnosno pokušao se uključiti na južni kolnik istočnog kraka Lastovske ulice, da je sudarna brzina vozila tužitelja MERCEDES iznosila oko 20 km/h, a brzina prije nezgode da se ne može točno utvrditi tehničkim načinima dok se sudarna brzina vozila osiguranika tuženika FIAT ne može utvrditi tehničkim načinima, a prema iskazu tužitelja vozilo je u trenutku sudara bilo zaustavljeno. Iz nalaza i mišljenja dalje proizlazi da je vozilo osiguranika tuženika u raskrižje ušlo oko 6,5 sekundi prije sudara, a tužitelju je za reakciju i kočenje do zaustavljanja vozila polovičnim intenzitetom bilo dovoljno 2,20 sekundi pa da je prema prometno tehničkim kriterijima uzrok nezgode propuštanje reakcije tužitelja radi usporenja vozila s ciljem stvaranja primjerenog sigurnosnog razmaka do sjecišta s putanjom vozila osiguranika tuženika koje je upravo napuštalo raskrižje, jer iako je prednost prolaska obzirom na postavljenu prometnu signalizaciju imalo vozilo tužitelja, u gradskim uvjetima gustog prometa nije moguće obaviti uključenje u promet na kolnik ceste s prednošću prolaska prometa na način da se čeka raščišćavanje prometa na kompletnoj prometnici. Vještak u nalazu i mišljenju navodi da osiguranik tuženika nije mogao spriječiti nezgodu jer je u raskrižje počeo ulaziti dovoljno rano ostavljajući tužitelju primjeren vremenski razmak za usporenje i prilagođavanje novonastaloj prometnoj situaciji.

12. Mjesto prometne nesreće je, dakle, raskrižje, kako je to opisano u nalazu i mišljenju vještaka, a što potvrđuju tužitelj i svjedok svojim iskazom. Provedenim prometnim vještačenjem nedvojbeno je utvrđeno da se tužitelj tijekom štetnog događaja kretao po sjevernom kolniku istočnog kraka Lastovske ulice od istoka prema zapadu s namjerom skretanja na raskrižju u lijevo prema jugu, pri čemu bi se kroz raskrižje kretao po kolniku ceste s prednošću prolaska, kako je to određeno postavljenom prometnom signalizacijom, a osiguranik tuženika je raskrižju prišao iz smjera sjevera, kolnikom sporedne ceste, s namjerom skretanja u raskrižju u lijevo prema istoku.

13. Pravilima Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08, 74/11, 80/13, 92/14., 64/15., u daljnjem tekstu: ZSPC-a) je među ostalim propisano da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba (članak 34. stavak 1.), da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom (članak 57. stavak 4.), da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju (čl. 58. st. 1. ZOSPC) te da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (članak 51. stavak 1.)

14. Iz iskaza saslušanog svjedoka (vozača vozila osiguranog kod tuženika), u dijelu u kojem ga je sud ocijenio kao iskren i uvjerljiv, proizlazi da kada je s vozilom kojim je upravljao ušao u raskrižje da je iz suprotnog smjera dolazilo vozilo koje je imalo prednost i koje je propustio te da ga je vozilo kojim je upravljao tužitelj udarilo u trenutku kada je propustio to auto i krenuo.

15. Iz iskaza tužitelja, u dijelu u kojem ga je sud ocijenio kao iskren i uvjerljiv, proizlazi da je vozilo osigurano kod tuženika (kojim je upravljao saslušani svjedok) trebalo skrenuti lijevo u Lastovsku kada je, samo što nije prošlo, naglo stalo jer je iz suprotne strane dolazilo vozilo s prednošću prolaska koje je skretalo u traku vozila osiguranika tuženika.

16. Sud je uzeo u obzir kao životnu okolnost koju vještak navodi u nalazu i mišljenju, a to je da iako je prednost prolaska obzirom na postavljenu prometnu signalizaciju imalo vozilo tužitelja, u gradskim uvjetima gustog prometa nije moguće obaviti uključenje u promet na kolnik ceste s prednošću prolaska prometa na način da se čeka raščišćavanje prometa na kompletnoj prometnici.

16.1. Međutim, uzimajući u obzir iskaze saslušanog svjedoka i tužitelja iz kojih proizlazi da se vozilo osigurano kod tuženika zaustavilo u raskrižju radi propuštanja vozila s prednošću prolaska, da je provedenim vještačenjem utvrđeno da je sjeverni krak Lastovske ulice prometnim znakom B01 „križanje s cestom s prednošću prolaska“ definiran kao sporedna cesta u odnosu na istočni krak Lastovske ulice i ulicu Prisavlje i da je svjedok u svom iskazu jasno naveo da se znak stop odnosio na kretanje osiguranika tuženika za ulazak u raskrižje, ali da tog trenutka u raskrižju nikog nije bilo, sud zaključuje da je vozač vozila koje je osigurano kod tuženika i koje se predmetnog štetnog događaja kretalo po sporednoj cesti koja je obilježena znakom B01 „križanje s cestom s prednošću prolaska“ bio dužan prema odredbi čl. 57. st. 4. ZSPC-a prije uključivanja na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, a očito je propustio tako postupiti obzirom se zaustavio tek u samom raskrižju da bi propustio vozilo s prednošću prolaska.

Dakle, vozač vozila osiguranog kod tuženika je postupio u suprotnosti s odredbom čl. 57. st. 4. ZOSPC kojom je propisano da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, ali je postupio i u suprotnosti s odredbom čl. 58. st. 1. ZOSPC-a kojom je propisano da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju.

17. Dovodeći dakle u vezu iskaz svjedoka i tužitelja te utvrđeno nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka u pogledu mjesta prometne nezgode, a s obzirom na naprijed navedene odredbe ZSPC-a, prema stavu suda postoji podijeljena odgovornost tužitelja i vozača vozila osiguranog kod tuženika, kao sudionika prometne nesreće. Naime, iz činjeničnih utvrđenja proizlazi da je vozač vozila osiguranog kod tuženika postupao u suprotnosti s odredbom čl. 58. st. 1. ZSPC i odredbom čl. 57. st. 4. ZSPC, dok se krivnja tužitelja sastoji u tome što je u suprotnosti s odredbom čl. 51. st. 1. ZSPC-a propustio prilagoditi brzinu kretanja stanju ceste odnosno propustio je usporiti vozilo s ciljem stvaranja primjerenog sigurnosnog razmaka do sjecišta s putanjom vozila osiguranika tuženika koje je napuštalo raskrižje, iako je imao primjeren vremenski razmak za usporenje i prilagođavanje novonastaloj prometnoj situaciji.

18. Slijedom navedenog, sud je sukladno odredbi čl. 1072. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" boj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje u tekstu ZOO) utvrdio kako za predmetni štetni događaj postoji obostrana krivnja i to na strani osiguranika tuženika u omjeru od 50 % te na strani tužitelja 50 %, a uslijed postupanja suprotno navedenim odredbama ZSPC-a.

18.1. Ovaj sud zbog navedenog, a imajući u vidu sve utvrđene okolnosti, ocjenjuje da je doprinos tužitelja vlastitoj šteti 50 %, dok je tuženik odgovoran za naknadu štete u omjeru od 50 %.

19. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl.ing. Igora Jakoplića proizlazi da je tržna vrijednost neoštećenog osobnog vozila tužitelja MERCEDES 220 d na dan utvrđivanja štete zajedno s uključenim PDV-om i državnim davanjima iznosila oko 3.045,29 eur-a, dok je vrijednost ostatka oštećenog vozila iznosila oko 1.065,85 eur-a, a stvarnu štetu na vozilu predstavlja razlika između tržne vrijednosti neoštećenog vozila i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, što je zajedno s uključenim državnim davanjima iznosilo oko 1.979,44 eur-a.

20. Prema odredbi čl. 1072. st. 2. ZOO-a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje, pa je imajući u vidu sve utvrđene okolnosti tuženik odgovoran za naknadu materijalne štete tužitelju u omjeru od 50 % što, a što s obzirom na iznos štete utvrđen nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dipl.ing. Igora Jakoplića iznosi 989,72 eur.

21. Slijedom navedenog tužitelju je na temelju odredbe čl. 1072. st. 2. ZOO-a dosuđen iznos od 989,72 eur dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu štete odbijen kao neosnovan.

21.1. Kamata na dosuđeni iznos imovinske štete teče od dana donošenja presude, kada je ta šteta utvrđena prema cijenama u vrijeme presuđenja, a po stopi sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a. Stoga, zahtjev tužitelja u dijelu za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 989,72 eur za razdoblje od 14. srpnja 2022. do 3. travnja 2025. nije osnovan.

22. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I i II izreke presude.

23. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP- a, a obzirom su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima.

23.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III izreke presude.

U Zagrebu, dana 4. travnja 2025.

Sudac:

Ana Santini Gazilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. tužitelj

2. tuženik

3. spis