Poslovni broj: Us I-1534/2024-7

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužiteljice BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Ivan Radun, odvjetnik u Kaštel Starom, Cesta dr. Franje Tuđmana 926 A, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi uporabne dozvole, nakon javne rasprave zaključene 6. ožujka 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice, te bez prisutnosti bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 4. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske KLASA: UP/II-361-05/24-02/59, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 7. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/24-02/59, URBROJ: 531- 03-4-24-2 od 7. svibnja 2024. odbijena je žalba BC, ovdje tužiteljice, izjavljena protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje KLASA: UP/I-361-05/23-30/000240, URBROJ: 2181-1-10-3/24-24-0008 od 1. veljače 2024. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. za dio zgrade - stan u prizemlju zgrade stambene namjene na katastarskoj čestici [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], uz obrazloženje u bitnom kako predmetna građevina u pogledu najvećih vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine nije izgrađena u skladu s izdanim aktom za građenje.

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 20. lipnja 2024. tužiteljica pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito, u bitnom navodeći kako ona smatra da predmetni stan i jest stan koji se nalazi u prizemlju zgrade, budući da se dolaskom do zgrade sa sjeverne strane zgradi pristupa na način da je predmetni stan u ravnini sa cestom, i da se nalazi u prizemlju zgrade. Posebno naglašava kako je isto prvostupanjsko tijelo ranije (posredno) utvrdilo kako se ovdje predmetni stan nalazi na etaži prizemlja, jer da je izdalo uporabnu dozvolu za građevine izgrađene na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. za stan u istoj zgradi na katu poviše ovdje predmetnog stana, u kojoj dozvoli je navedeno da se dozvola izdaje za stan na prvom katu. Stoga da se postavlja opravdano pitanje, je li mišljenje prvostupanjskog tijela da je predmetna zgrada 6682/5 jedina zgrada u gradu Splitu gdje postoje dva stana, koja su oba smještena na prvom katu zgrade, a nalaze se jedan ispod/poviše drugoga. Nadalje, ističe kako se tuženik u obrazloženju rješenja više puta poziva na odredbu članka 182. stavak 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), koju citira, međutim, mišljenja je kako razlozi na kojima tuženik temelji svoju odluku (sporna oznaka katnosti predmetnog stana) nije predmetom navedene odredbe, niti je to bitan element, nužan za izdavanje uporabne dozvole sukladno navedenoj zakonskoj odredbi. Pitanje građevne čestice, smještaja građevine na istoj, kao i smještaja unutar obuhvata zahvata u prostoru da nije upitno, u pogledu namjene kako se radi o stambenoj namjeni, kako je i predviđeno građevinskom dozvolom („obiteljska“ namjena iz odobrenja za građenje), a i kako je opisano u uporabnoj dozvoli za stan na prvom katu, dok su pogledu najvećih vanjskih mjera građevine, zgrada u cijelosti, pa tako i predmetni stan, izgrađeni u potpunosti unutar gabarita/mjera predviđenih aktima za odobrenje građenja. Prvostupanjsko tijelo je na zapisniku od 19. siječnja 2024. navelo vanjske mjere zgrade, jer je isto i mjereno prilikom očevida, međutim, da se na te dimenzije nije osvrnulo u odluci. Pri tome napominje kako broj i vrsta etaža se uopće ne navodi u odredbi članka 182. stavak 3. Zakona o gradnji, kao odlučni čimbenik u smislu uvjeta za izdavanje uporabne dozvole, niti je prvostupanjsko tijelo tu činjenicu tretiralo kao odlučni čimbenik prilikom izdavanja uporabne dozvole za stan koji se nalazi iznad predmetnog stana, pri čemu predlaže očevid na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka građevinske i geodetske struke. Nastavno, ističe kako je tijekom upravnog postupka predložila pribavljanje spisa KLASA: UP/I-361-05/21-30/000003, u kojem je ishođena uporabna dozvola za stan poviše njenog, međutim, njenom zahtjevu nije udovoljeno, slijedom čega je predložila da sud pribavi navedeni spis. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora.

3. Podneskom od 27. veljače 2025. tužiteljica je dodatno naglasila kako je u provedenom upravnom postupku došlo do kršenja njezinih ustavnih prava i sloboda i to baš ustavnog prava na jednakost svih pred zakonom, kao i na jednakost svih pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koje imaju javne ovlasti, jer da je isto tijelo u sadržajno istim postupcima, na temelju istih činjenica i dokaza, uz identičnu pravnu osnovu, donijelo dvoje potpuno različite odluke.

4. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na razloge iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U sporu je održana rasprava 6. ožujka 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24), dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika, kojom prilikom je tužiteljice posebno naglasio kako se u predmetnoj zgradi nalaze samo tri stana i to stan u podrumu, stan od tužiteljice te stan na 1. katu, za koji je već izdana uporabna dozvola.

6. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, podneska od 27. veljače 2025. i zastupanja na raspravi od 6. ožujka 2025., svaka radnja 500 bodova, ukupno 1500 bodova, odnosno 3.000,00 eura bez PDV-a, uvećano za trošak sudske pristojbe u iznosu od 119,45 eura.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. ZUS-a nije provodio, budući da je činjenično stanje utvrđeno tijekom upravnog postupka dostatno za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari.

8. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

10. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevom tužiteljice od 28. kolovoza 2023. (poslan preporučenom pošiljkom 23. kolovoza 2023.) za izdavanje uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 1. listopada 2007., izgrađenu na k.č.z. 6682/5, K. O. [katastarska općina], za čiju je izgradnju izdano Odobrenje za građenje, broj: 351/UP-I-427/71 od 25. lipnja 1971., izdano od strane Općine Split, Uprave za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjek za urbanizam i građevinarstvo.

11. Tijekom upravnog postupka je proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje opunomoćenika tužiteljice, o čemu u spisu prileži zapisnik od 19. siječnja 2024. Iz zapisnika proizlazi kako je pregledom predočene dokumentacije i građevine utvrđeno kako je namjena zgrade stambena, kako je pravokutnog tlocrtnog oblika maksimalnih tlocrtnih dimenzija 11,30 m x 7,90 m, visine sjevernog pročelja od kote uređenog terena do strehe 9,00 m, kako je zgrada poluugrađena, 3 etaže: prizemlje i dva kata, s kosim krovom. Zapisniku s priložene fotografije s očevida.

12. Prvostupanjskim rješenjem, potvrđenim osporenim rješenjem tuženika, odbijen je zahtjev tužiteljice, uz obrazloženje u bitnom kako je u provedenom postupku, uvidom u tehničku dokumentaciju i na temelju obavljenog očevida utvrđeno kako zgrada na kat. čest. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] u pogledu najvećih vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine nije u skladu s izdanim aktom za građenje, odnosno nije u skladu s izvedbenim projektom koji je sastavni dio odobrenja za građenje. Naime, prvostupanjsko tijelo pojašnjava kako se navedenim odobrenjem za građenje odobrena izgradnja podruma, prizemlja i kata s kosim krovom, dok je očevidom na licu mjesta utvrđeno kako je izgrađena zgrada katnosti prizemlje i dva kata s kosim krovom. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja dodatno pojašnjava ako predmetna dokumentacija predviđa podrum, dok se prva etaža predmetne građevine ne može smatrati podrumom jer nije potpuno ukopana, odnosno nije ukopana više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren, a kako to propisuje Pravilnik o prostornim planovima ("Narodne novine", broj 152/2023), pa se ista može smatrati prizemljem, jer se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena. Stoga, da se iznad prizemlja nalaze dva kata. Stoga upravna tijela zaključuju kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007.

13. Iznijeto obrazloženje upravnih tijela prihvaća i ovoj sud, budući da je utemeljeno na dokazima i činjenicama utvrđenim tijekom upravnog postupka, a iz kojih nesporno proizlazi kako sporna građevina, u kojoj se nalazi stan za koji je zatražena uporabna dozvola, nije izgrađena u skladu s odobrenjem za građenje u pogledu najvećih vanjskih mjera nadzemnih dijelova građevine.

14. Naime, odredbom članka 182. Zakona o gradnji propisano je kako za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela izdane do 1. listopada 2007. tijelo graditeljstva može na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. (stavak 1.); kako uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže građevinsku dozvolu, odnosno drugi akt iz stavka 1. ovoga članka (stavak 2.); kako se dozvola iz stavka 1. ovoga članka izdaje ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu namjene, najvećih vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru (stavak 3.); kako se dozvola iz stavka 1. ovoga članka može izdati i za dio građevine (stavak 4.).

15. U konkretnom slučaju, upravna su tijela usporedbom projektne dokumentacije koja čini sastavni dio odobrenja za građenje od 25. lipnja 1971. i izvedenog stanja građevine na terenu utvrdila da predmetna građevina nije izgrađena u skladu s izdanim odobrenjem u pogledu najvećih vanjskih mjera nadzemnih dijelova građevine.

16. Pregledom odobrenja za građenje broj: 351/UP-I-427/71 od 25. lipnja 1971. sud je utvrdio kako je istim izdano odobrenje za građenje djelomično izvedene obiteljske stambene jednokatnice sa podrumom i dva stana u poluotvorenom načinu izgradnje - zapadni dio na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u predjelu Visoka, u skladu s potvrdom o lokaciji broj 350/UP-I-6244/68 od 28. listopada 1968. i glavnim projektom koji čini sastavni dio tog rješenja.

17. Nadalje, pregledom rješenja broj 350/UP-I-6244/68 od 28. listopada 1968. sud je utvrdio kako se istim odobrava lokacija već izgrađene obiteljske zgrade na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je položena u predjelu Visoka, uz ispunjenje uvjeta, među ostalim, visina objekta: prizemlje i kat, na način da po visini i arhitekturi bude usklađen sa susjednom zgradom.

18. Međutim, očevidom na terenu je utvrđeno kako je suprotno odobrenju za građenje, izgrađena zgrada, katnosti prizemlje i dva kata, dakle, ne radi se o jednokatnici, koja je odobrena odobrenjem za građenje.

19. Prema Pravilniku o prostornim planovima nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje, a podzemna etaža je podrum. Podrum je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50 % svoga obujma u konačno uređeni teren, suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50 % svoga obujma u konačno uređeni teren, a prizemlje je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena.

20. Iz slika priloženih zapisniku s očevida, nesporno proizlazi kako predmetna zgrada ima prizemlje, prvi kat i drugi kat, pa je pravilna ocjena upravnih tijela kako se radi o građevini izgrađenoj suprotno aktu za građenje.

21. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, dok tužbeni navodi tužiteljice nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda.

22. Naime, tužiteljica se u bitnom poziva na izdanu uporabnu dozvolu od 23. veljače 2021. za stan koji se nalazi iznad njenog stana, međutim, s tim u svezi ovaj sud prihvaća obrazloženje tuženika kako se uvjeti za izdavanje uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izgrađenog do 1. listopada 2017. utvrđuju prema stanju građevine nakon podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole, a u konkretnom slučaju je nesporno utvrđeno kako se radi o odstupanju od akta za građenje u pogledu nadzemnih dijelova građevine.

23. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužiteljica u cijelosti izgubila spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Splitu, 4. travnja 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. BC, [adresa], koju zastupa opunomoćenik Ivan Radun, odvjetnik u Kaštel Starom, Cesta dr. Franje Tuđmana 926 A 2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

3. u spis