Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Broj: Povrv-305/2018-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Milki Keleuva- Ivošević, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika Željka Brozović, u pravnoj stvari tužitelja INTERAGRICO d.o.o. (OIB:27694925897) iz Čakovca, I Mažuranića br.2, kojega zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Goran Ružić i Maja Sambolek iz Čakovca, protiv tuženika ŠK, vl. Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz Ogulina, Dujmić selo 5 b, koju zastupa punomoćnik Čedomir Kosanović, odvjetnik iz Ogulina, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave 19. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja ŽK, odvjetničkog vježbenika iz OU MK iz [adresa] i punomoćnika tuženice Čedomira Kosanović, odvjetnika iz Ogulina, objavljene 4. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Brčić iz Ogulina, Vladimira Nazora br.23 od 16.prosinca 2016.g. posl.br. Ovrv-303/16 u kojem je naloženo tuženiku ŠK, vl. Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz Ogulina, Dujmić selo 5 b da tužitelju INTERAGRICO d.o.o. (OIB:27694925897) iz Čakovca, I Mažuranića 2 isplati iznos glavnice od 2.401,45 eura ( dvije tisuće četiristo jedan euro i četrdeset pet centi) i utvrđuje se da je tužbeni zahtjev povučen u tom dijelu.

II. Ukida se u preostalom dijelu platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Brčić iz Ogulina, Vladimira Nazora br.23 od 16.prosinca 2016.g. posl.br. Ovrv-303/16 u kojem je naloženo tuženiku ŠK, vl. Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz Ogulina, Dujmić selo 5 b da tužitelju INTERAGRICO d.o.o. (OIB:27694925897) iz Čakovca, I Mažuranića 2 isplati iznos glavnice od 10.644,78 eura (deset tisuća šesto četrdeset četiri eura i sedamdeset osam centi) kao i da nadoknadi troškove ovršnog postupka u iznosu od 521,42 eura (petsto dvadeset jedan euro i četrdeset dva centa) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća 3. lipnja 2014. pa nadalje do isplate koja se za razdoblje do 31.srpnja 2015.godine određuje prema stopi koja je propisana člankom 12. a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a jednaka je referentnoj stopi HNB uvećanoj za 8 postotnih poena, a od 1.kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022 po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 5 postotna poena, a od 01.siječnja 2023.godine, pa nadalje, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i odbija se u tim dijelu tužitelj sa tužbenim zahtjevom.

III. Nalaže se tužitelju INTERAGRICO d.o.o. (OIB: 27694925897) iz Čakovca, I Mažuranića 2 da nadoknadi tuženiku ŠK, vl. Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz Ogulina, Dujmić selo br.5 b troškove parničnog postupka u iznosu 1.715,64 eura (tisuću sedamsto petnaest eura i šezdeset četiri centa) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja 4. travnja 2025. koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da prema izvatku iz poslovnih knjiga tužitelja postoji dugovanje u iznosu od 13.046,23 eura. Predlaže da sud naloži tuženiku isplatu iznosa glavnice zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i potražuje troškove postupka.

2. U prigovoru odnosno odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovu i visinu, te navodi da tužitelj nije dokazao osnovu svojeg potraživanja kao niti svoju tražbinu.

3. Punomoćnik tužitelja navodi da se potraživanje odnosi na isporučenu robu po računu broj: 357/02/2 od 3. travnja 2014. u iznosu od 3.525,44 eura s dospijećem plaćanja 2. lipnja 2014. i po računu broj 361/02/2 od 3. travnja 2014. u iznosu od 9.850,52 eura s dospijećem 2.lipnja 2014. za isporuku sjemenskog krumpira DESIREE u količini od 8.500,00 kilograma po cijeni od 0,33 eura po kilogramu. Djelomično povlači tužbeni zahtjev za iznos od 2.401,45 eura.

4. Na temelju članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. - dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka izvršen je uvid u izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja sa stanjem na dan 2. prosinca 2016. (list br. 4 spisa), računa (list br. 28 i 29 spisa), fotografija (str.35-38 spisa), dokaz saslušanjem svjedoka EK i svjedoka CK (str.44-46 spisa i 59-61 spisa), provedeno je agronomsko poljoprivredno vještačenja po stalnom sudskom vještaku Ivanu Ciprijan bacc. ing. agronomije (list br.69-81 spisa).

6. Uvidom u izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja utvrđeno je postojanje nepodmirenog potraživanja u ukupnom iznosu glavnice 13.046,23 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća 3. lipnja 2014. .

7. Svjedok EK iskazao je da je u ulozi voditelja prodaje u tvrtki INTERAGRICO d.o.o. iz [adresa] osobno dogovarao i ponudio prodaju sjemenskog krumpira OPG Vrankić Vesna odnosno sa suprugom CK. Radilo se oko 46 tona odnosno 2 kamiona sjemenskog krumpira marke Desire. Misli da su telefonskim putem dogovarali, te mu je ponudio sjeme i on je bio zainteresiran. Međutim, predlagao je da će nakon ubiranja uroda krumpira platiti isporučeno sjeme. Sjeme je isporučeno u ožujku ili travnju mjesecu, ne zna koje godine. Nakon još dvije godine od dospjelosti duga, onda su tek pokrenuli postupak. Misli da je 2.700,00 eura od ukupnog iznosa duga plaćeno. Dok ostali dio nije plaćen. U više navrata nalazili su se osobno on i ĆK vezano uz plaćanje isporučenog sjemena. Nakon toga nisu se više nalazili u poslovnim odnosima. Oni da su ekskluzivni zastupnik nizozemske firme za RH AGRICO. Pregledom slika koje su dobili vezano za sjemenski krumpir vidljivo je da na istima piše HZPC, to je oznaka konkurentske firme. Nadalje, napominje ukoliko bi bilo istinito da je isporučeni proklijali krumpir, da takvu otpremnicu nitko ne bi htio potpisati. Misli da je direktno pošiljka išla iz Nizozemske, ali nije siguran zbog proteka vremena. Nadalje, nakon isporuke krumpira nije bilo nikakvog prigovara od strane tuženika na kvalitetu krumpira. Napominje da je uplaćeni iznos od 2.700,00 eura, te da po uobičajenoj praksi nitko ne htio platiti proklijali krumpir. Krumpir koji je bio isporučen nalazio se u jutenim vrećama. Ne sjeća se prosječne cijene sjemenskog krumpira sorte Desire. Jedino se sjeća da je njihova cijena te godine bila izričito povoljna na tržištu te iznos cijena je varirao. Cijenu krumpira su formirali na način da su od nabavne cijene dodali maržu. Prilikom dogovaranja cijene krumpira uobičajena praska nije da se dogovara vezano za upotrebljivost sjemena, već isključivo cijena i količina. Napominje da upotrebljivost sjemena kao pojam ne postoji već se postupa isključivo po reklamaciji o zdravstvenoj ispravnosti sjemena. Na računu nema podataka o proizvođaču već samo sorta krumpir, dok je logo proizvođača vidljiv na vreći krumpira sa istaknutim logom AGRICO i da sadrži sliku trokuta, ali nije siguran, te se može isto provjeriti na internetu. U daljnjim razgovorima sa tuženikom tema nije bila kvaliteta isporučenog sjemena. Uobičajeno je da se odmah pri isporuci sjemena ukoliko nešto nije u redu vrši reklamacija i o tome da se raspravlja, ovo je prvi puta da se nakon proteka dvije godine i više od isporuke robe poziva na nedostatke. Iz Nizozemske do Hrvatske tj. tuženika prijevoz je vršio prijevoznik kojeg su angažirali, a koji obavlja međunarodni prijevoz, te se ne radi o njihovim kamionima. U svojem iskazu navodi da sjeme koje je bilo isporučeno OPG Vrankić išlo je neposredno iz Nizozemske. Prema sjećanju navodi da je praksa bila kada su u pitanju puni šleperi sjemenskog krumpira, da ista isporuka ide direktno iz Nizozemske. Poznato mu je u pravilu da oni imaju hladnjače za skladištenje krumpira jer su poznata svjetska firma u svijetu za proizvodnju sjemenskog krumpira. Nakon što zaprime narudžbu, dalje istu pisano prosljeđuju direktno u Nizozemsku. Navodi da kada žele datum isporuke kao i količinu. Misli da je u konkretnom slučaju radilo se o vrećama od 25kg, te obično takva paleta sadrži 1250 kg. Prijevoz vrše putem raznih prijevoznika, ne može se sjetiti koji je prijevoznik vršio isporuku u konkretnom slučaju. Ne zna da li se čuva i da li imaju fakture iz 2014. godine. Detalje oko isporuke i potpis otpremnice ne zna. Poznato mu je da se kod prijevoza izdaje takozvani tovarni list ili CMR. Ne zna da li firma raspolaže konkretnom otpremnicom i dali se to čuva u arhivi. Tuženik uopće nije kontaktirao o nedostatcima isporučene robe. Navodi da na vrećama koje oni isporučuju stoji njihov natpis Agrico i ima specifičan logo sa fotografijom krumpira odnosno cvijetom. Slijedeće 4 godine se nalazio s gospodinom ĆK, te u tom periodu nije bila spominjana zdravstvena ispravnost sjemena. Daljnje pisane dokumentacije vezano za navedenu isporuku nije bilo, a sve ostalo je bilo dogovarano telefonskim putem. Gospodin ĆK je zamolio da ga se pričeka s plaćanjem dok ne izvadi krumpir, te su usmeno dogovarali način plaćanja. Račun za plaćanje sjemena poslan je poštom, u roku od tjedan dana od isporuke robe. Ukoliko bi bilo više isporuka taj dan da nije moguće da bi se izvršila isporuka od drugog dobavljača. Iskazuje da robu prije nego je isporučena ne vide, osim ako ide iz njihovog skladišta. Sanitarna inspekcija Nizozemske prije nego što roba pređe granicu provjerava ispravnost robe. Krumpir dobiva certifikat NAK. Na tom NAK-u piše broj proizvođača sjemena, sorta, kalibraža

– veličina sjemena. U praksi u slučaju nekih nedostataka ili u slučaju bolesti sjemena odmah se u pravilu reagira. Kupac im šalje slike, podatke NAK-a, a oni to šalju u Nizozemsku. Firma ima praksu da odmah izlaze na teren i provjeravaju nedostatke. Napominje da u praksi se uzima oko 10 kg sjemena i to radi nizozemska tvrtka. Na način da sjeme stavlja u posebne komore upravo iz razloga da simulira posebne ne povoljne uvjete i to vlagu, temperaturu a u svrhu otkrivanja bilo kakvih mogućnih mana na sjemenu. Prvo saznanje odnosno prigovor tuženika na kvalitetu isporučenog sjemena saznali su tek po dostavljanju fotografija u predmet, a prije toga nije bilo nikakvih prigovora o kvaliteti isporučenog sjemena. Krumpir koji je isporučen OPG Vrankić imao certifikat jer nije mogao preći granicu niti staviti na tržište, jer bi bili u prekršaju. Oni ne provjeravaju prije isporuke iz Nizozemske kvalitetu jer je to na kupcu da provjeri da li je proizvod isporučen ispravan, jer kupci odmah reagiraju u praksi ako proizvod nije dobar. Ne sjeća se da li je taj dana bilo više isporuka za više kupaca.

8. Svjedok ĆK je u iskazu naveo da je 2014. godine sa predstavnikom tvrtke INTERAGRICO d.o.o. i to sa gospodinom EK dogovorio usmeno da im se isporuči sjemenski krumpir i to na njihovu inicijativu. Misli oko 20 tona, šleper. Dogovorili su se da bude isporučena sorta Desire. Tu su sortu jedino imali i ona nije uobičajena za naše područje, jer je ružnog oblika, te je kasna sorta. Ne sjeća se tko je isporučio sjeme krumpira. Sjeća se da je bio šleper, ali ne zna detalje. Prilikom preuzimanja sjemena, potpisao je otpremnicu. Krumpir je bio u jutenim vrećama po 20 kg i krumpir je bio pripreman za sadnju. Prilikom dogovora navedeno im je da je krumpir proklijao, ali ne i razina proklijalosti, a cijena je bila oko 2,50 kuna, zato je i sjeme bilo povoljnije, normalna cijena je iznosila na tržištu 7,00 i 8,00 kuna. Navodi da je bila oznaka na vrećama, ne zna koja točno oznaka, misli da je bila HZPC. Vezano uz kontakt sa predstavnikom tužitelja nakon primitka sjemenskog krumpira, napominje da je komunicirao sa EK, te mu je isti rekao da iskoristi koliko može sjemena. Da jedino što zna da je nizozemsko sjeme i to jedinog proizvođača HZPC. Nadalje, iskazuje da je bilo isporučeno sjemena sa jednim šleperom. Njegov dogovor sa EK je bio da se iskoristi što više se može sjemena, zbog osjetljivosti, iz razloga što sjeme brzo proklijala, jer negdje nije bilo dobro skladišteno. A ostatak sjemena da se baci, jer se ne može iskoristiti više. Tužitelja je obavijestio koliko je iskoristio i to prema vaganju i koliko je posađeno, te su izvršili isplatu u iznosu od oko 2.654,45 eura na račun tužitelja. Tužitelj nije prigovarao na količinu sjemena koje je iskorišteno. Tužitelj je prigovarao na iznos, tvrdeći da je trebalo biti više. Nadalje, u svojem iskazu je naveo da je osobno preuzeo isporučeni sjemenski krumpir na način da je sam potpisao otpremnicu, ne sjeća se prijevoznika. Otpremnica je bila na A4 formatu od tvrtke Interagrico. Istovar je osobno vršio sam. Sjeme je bilo složeno na paletama. Misli da je paleta težila 1250 kg i da je bilo otprilike 19 do 20 paleta. Taj sjemenski krumpir je bio za brzu obradu, te nije bio skladišten, te je bio posađen u roku od 7 do 8 dana. Krumpir je stajao kod njega u skladištu u tom periodu od 7 do 8 dana do sadnje. Odmah je vidio nedostatke, ali tek kad su pojedinu paletu otvarali, tako da je bilo boljeg i lošijeg sjemena. Jačina proklijalosti i koliko je bio isušen, a što je vidljivo pregledom gomolja. Telefonskim razgovorom je prigovarao na ispravnost krumpira. Rekao je da će iskoristiti do kraja i da će ga obavijestiti koliko je uspio sjemena iskoristiti. Nije pisano niti zapisnički konstatirao koliko kilograma iz razloga što se isti pročisti obzirom da je već i isušen, isti gubi svoju težinu koju je imao u vreći. Između njega i tvrtke Agrico nije bilo pisane dokumentacije, a sav kontakt je bio telefonski i usmeno. Nije formirao komisiju o ispravnosti sjemena, niti se ne sjeća je li pravio zapisnik prilikom preuzimanja robe. Sjeme je bilo od HZPC. Ne zna odakle je sjeme bilo isporučeno. Vezano za isporuku robe samo je dobio otpremnicu, a ne nikakav drugi dokument o sanitarnom pregledu. Nije tražio da dođe predstavnik tvrtke Agrico kako bi se utvrdila kvaliteta ispravnosti sjemena, a pretpostavljao je da su oni to znali jer je sjeme bilo dano po povoljnijoj cijeni, jer je bilo pred istekom roka. Iz tvrtke Agrico su mu rekli prilikom sklapanja ugovora da se radi o proklijalom sjemenu. Sjeme se čistilo oko 10 dana da bi se utvrdila ispravnost sjemena, te koliko je ostalo ispravno. Govorio je tužitelju da će nastojati iskoristiti što više sjemena jer je utvrdio da isto ne valja, no pisano nije ništa prigovarao. Iskazuje da je izišao ususret tužitelju i preuzeo na svoj OPG sadnju takvog sjemena, jer njemu u tom trenutku nije bilo potrebno već je išao učiniti uslugu tužitelju. Praksa je da se sjeme čisti neposredno prije stavljanja u sadilicu na oranici. Sjeme nije stajalo u hladnjači, već u skladištu, jer hladnjače nema. Sjeme krumpira ima svoj ciklus te isto dok je skladišteno raste odnosno dolazi do promjene, a procjenu je napravio na način koliko ide takvog krumpira na jedinicu površine. Sa tužiteljem prije toga nije poslovno surađivao prije utužene narudžbe i nikada to sjeme prije nije sadio, jer to sjeme nije dobro. Nikad nije prakticirao saditi to sjeme, ali da postoje ljudi da vole taj krumpir i potražuju tu sortu krumpira. Izričito napominje da je na vrećama pisalo HZPC.

9. Sud je proveo vještačenje po vještaku agronomsko poljoprivredne struke i to stalnom sudskom vještaku Ivanu Ciprijan i to da li isporučeno sjeme krumpira prema računima broj 357/02/02, 361/02/02 i 4202357 za razdoblje od 3. travnja 2014. do 14. studenoga 2014. bilo u cjelokupnoj količini iskoristivo, nadalje da se utvrdi prema priloženim fotografijama u spisu o kojem proizvođaču sjemenskog krumpira se radi i o kojoj količini, kolika je prosječna cijena sjemenskog krumpira sorte " Desire" na tržištu u utuženom razdoblju iznosila, je li je iz dokaza u spisu vidljivo o kojoj se sorti krumpira radilo, te radi li se o kasnoj ili ranoj sorti, je li krumpir koji je u stanju proklijalosti podoban kao sjemenski, te ukoliko je bio iskoristiv, je li se trebao odmah koristiti i koliko je eventualno mogao biti uskladišten, je li se zdravstvena ispravnost sjemena mogla utvrditi neposrednim pregledom, je li uobičajena praksa da se u situaciji isporuke zdravstveno neispravnog sjemena isto koristi radi daljnje sadnje, je li sjeme moglo biti isporučeno prije nego je prošlo određene carinske kontrole, te je li se izdaje neki posebni certifikat o ispravnosti sjemena ukoliko se isto uvozi iz Nizozemske ili neke druge države unutar Europske unije i na koji način se utvrđuje zdravstvena ispravnost sjemena. Stranke tijekom postupka nisu prigovarale na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka.

9.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je na fotografijama prikaz sjemenskog krumpira koje nije u cjelokupnoj količini iskoristivo za sadnju. Sadnjom sjemenskog krumpira koji ima klice dužine kao na priloženim fotografijama znatno se umanjuje klijavost, što dovodi do nižeg prinosa po biljci odnosno i do izostanka uroda.

9.2. Na fotografijama koje je priložio tuženik u spis vidljiv je natpis www. hzpc.com, a navedena oznaka je mrežna stranica tvrtke HZPC sa sjedištem u [adresa], 8501 XG Joure, Nizozemska. Na osnovu priloženih fotografija vještak nije mogao utvrditi točnu količinu sjemenskog krumpira s obzirom da je prikazana jedna paleta sjemenskog krumpira. Na navedenoj paleti bi moglo biti oko 50 vreća, a kako jedna vreća prema prikazanom bi mogla sadržavati oko 25 kilograma, ukupno bi na prikazanoj paleti moglo biti oko 1.250,00 kg sjemenskog krumpira.

9.3. Prema tabličnom prikazu cijena sjemenskog krumpira Desire za razdoblje od 2014. do 2020. kretala se na slijedeći način po kilogramu i to za 2014. u iznosu od 0,91 eura po kilogramu, za 2015. u iznosu od 0,60 eura po kilogramu, za 2016. u iznosu od 0,73 eura po kilogramu, za 2017. u iznosu od 0,70 eura po kilogramu, za 2018. u iznosu od 0,77 eura po kilogramu, za 2019. u iznosu od 0,89 eura po kilogramu i za 2020. u iznosu od 0,74 eura po kilogramu.

9.4. Iz fotografija da se ne vidi sorta koja se nalazi u vrećama, ali prema kazivanju tužitelja i tuženika da se radi o sorti Desire koja je srednja kasna sorta krumpira, berba je 100-120 dana nakon sadnje. Gomolj je pomalo ovalan i izdužen, te ima crvenu kožicu i tamno žuto meso. Za sadnju se može koristiti pravilno naklijali ili nenaklijali gomolj krumpira. Naklijavanje je proces koji se započinje 8 do 10 tjedana prije planirane sadnje tijekom kojeg gomolj krumpira iz faze fiziološkog mirovanja prolazi niz procesa u kontroliranim uvjetima kako bi se dobile zdrave i jake klice. Prednosti naklijavanaja su: dobivanje gomolja čija je klijavost 100%, ranije nicanje krumpira, nakon nicanja dolazi odmah do ukorjenjivanja i bržeg rasta, rast je ujednačen te se povećava urod krumpira. Pravilno naklijali gomolji krumpira trebaju imati čvrste klice, dužine 10 -15 mm i intenzivno pigmentirane. Dobro i pravilno naklijan krumpir može se čuvati od 2 do 4 tjedna prije sadnje. Za sadnju krumpira automatskim sadilicama pogodno je koristiti gomolje s tek aktiviranom klicom veličine 2 - 4 mm. Sadnjom sjemenskog krumpira koji ima klice dužine kao na fotografijama iz spisa znatno se umanjuje klijavost, a što posljedično dovodi do znatno nižeg prinosa/uroda po biljci. Stoga, sjemenski krumpir kao na fotografijama iz spisa je upitne iskoristivosti te nema potrebe odgađati sadnju ako je odluka kupca da se takav sjemenski krumpir ipak iskoristiti za sadnju i ako su stekli vremenski uvjeti za sadnju.

9.5. Prema članku 20. Zakona o sjemenu iz 2021., kvaliteta sjemena jest čistoća, klijavost, vlaga, zdravstveno stanje te čistoća vrste i sorte, a sjeme koje se stavlja na tržište mora udovoljavati minimalnim zahtjevima kvalitete. Isti članak propisuje i da je za kvalitetu sjemena odgovoran dobavljač sjemena koji ga stavlja na tržište Republike Hrvatske te pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom sjemena kada sjeme drže u uvjetima koji ne osiguravaju održavanja njegove kvalitete. Prema odredbama članka 28. Zakona o sjemenu iz 2021., sjeme se može staviti na tržište ako posjeduje certifikate o sjemenu ili OECD certifikat, ako udovoljava minimalnim uvjetima kvalitete, ako udovoljava uvjetima o pakiranju, plombiranju i označavanju, pripada sorti koja se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske ili u Zajedničkom katalogu sorata Europske unije i ako je dobavljač registriran u Upisniku dobavljača sjemena (kada je takva obveza propisana odnosno izuzetak su dobavljači sjemena koji se bave isključivo stavljanjem na tržište sjemena na način da ga samo distribuiraju i prodaju u originalnom pakiranju). Posjedovanjem certifikata o sjemenu se između ostalog jamči zdravstvena ispravnost sjemenskog krumpira odnosno da sjemenski krumpir ispunjava uvjete propisane u propisima kojima se uređuje sprečavanje i širenje bolesti krumpira i drugih propisa kojima se uređuje biljno zdravstvo. Prema članku 30. Zakona o sjemenu iz 2021., post kontrolu kvalitete sjemena provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, koja ako utvrdi da sjeme ne udovoljava uvjetima navedenim na certifikatu o sjemenu, koja onda izvješćuje Državni inspektorat Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

9.6. Prema članku 79. Zakona o sjemenu iz 2021., poljoprivredni inspektor Državnog inspektorata može zabraniti stavljanje na tržište sjemena koje ne udovoljava minimalnim uvjetima kvalitete odnosno koje između ostalog nema propisano zdravstveno stanje. Sjeme koje ne udovoljava minimalnim uvjetima kvalitete odnosno koje odnosno koje između ostalog nema propisano zdravstveno stanje, ne smije se stavljati na tržište odnosno nije za sadnju. Republika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. članica Europske unije. Istovremeno Republika Hrvatska je postala i dio carinske unije. Carine se ne naplaćuju kad se roba prevozi iz jedne države članice u drugu odnosno kretanje roba između drugih zemalja članica i Republike Hrvatske smatra se prometom unutar Europske unije, što znači da se taj promet odvija bez primjene carinskih postupaka i mjera carinskog nadzora, odnosno da se ne provode nikakve carinske procedure nad domaćom robom koja se upućuje ili dolazi po bilo kojoj osnovi iz država članica.

9.7. Prema odredbama članka 28. Zakona o sjemenu iz 2021., sjeme se može staviti na tržište ako posjeduje certifikate o sjemenu ili OECD certifikat, ako udovoljava minimalnim uvjetima kvalitete, ako udovoljava uvjetima o pakiranju, plombiranju i označavanju, pripada sorti koja se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske ili u Zajedničkom katalogu sorata Europske unije i ako je dobavljač registriran u Upisniku dobavljača sjemena (kada je takva obveza propisana odnosno izuzetak su dobavljači sjemena koji se bave isključivo stavljanjem na tržište sjemena na način da ga samo distribuiraju i prodaju u originalnom pakiranju). Odredbe iz članka 28. Zakona o sjemenu iz 2021. su gotovo istovjetne kao u Zakonu o sjemenu iz 2005. koji je bio na snazi u trenutku isporuke sjemena iz spisa predmeta. Prema odredbama članka 6. Zakona o sjemenu iz 2021. nadzor nad radom dobavljača sjemena obavlja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Prema članku 20. Zakona o sjemenu iz 2021., kvaliteta sjemena jest čistoća, klijavost, vlaga, zdravstveno stanje te čistoća vrste i sorte, a sjeme koje se stavlja na tržište mora udovoljavati minimalnim zahtjevima kvalitete. Prema odredbama članka 28. Zakona o sjemenu iz 2021 sjeme se može staviti na tržište ako posjeduje certifikate o sjemenu ili OECD certifikat ako udovoljava minimalnim uvjetima kvalitete, ako udovoljava uvjetima o pakiranju, plombiranju i označavanju, pripada sorti koja se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske ili u Zajedničkom katalogu sorata Europske unije i ako je dobavljač registriran u Upisniku dobavljača sjemena (kada je takva obveza propisana odnosno izuzetak su dobavljači sjemena koji se bave isključivo stavljanjem na tržište sjemena na način da ga samo distribuiraju i prodaju u originalnom pakiranju). U Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 3. Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu („Narodne novine“ br. 111/18) i člankom 23. Zakona o sjemenu iz 2021., nadležno tijelo za izdavanje certifikata za sjemenski krumpir koje se stavlja na tržište je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Certifikati o sjemenu koji su izdani od nadležnih tijela u državama članicama važeći su i u Republici Hrvatskoj. Kod stavljanja sadnog sjemena iz države članice Europske unije na tržište Republike Hrvatske ne provodi se fitosanitarni pregled na granici. U skladu s člankom 23. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira („Narodne novine“ br. 154/23.) (u daljnjem tekstu: Pravilnik iz 2023.), sjemenski krumpir se može staviti na tržište samo ako je službeno certificiran kao sjemenski krumpir kategorije osnovno sjeme ili certificirano sjeme i ako ispunjava minimalne zahtjeve propisane u Dodatku 1. (Minimalni uvjeti za sjemenski krumpir) i dodatku 2. Pravilnika iz 2023. (minimalni uvjeti kvalitete za partije sjemenskog krumpira) te zahtjeve propisane propisima koji uređuju biljno zdravstvo.

9.8. Odredbe iz članka 23. Pravilnika iz 2023. su gotovo istovjetne kao u Pravilniku o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira („Narodne novine“ br., 129/07, 103/15, 23/17, 56/20) koji je bio na snazi u trenutku isporuke sjemena iz spisa predmeta. Na temelju dostupnih podataka iz spisa vještak se očitovao na svaki točku zadatka. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013., Republika Hrvatska postala je dio carinske unije što znači da se carine ne naplaćuju kad se roba prevozi iz jedne države članice u drugu odnosno kretanje roba između drugih zemalja članica i Republike Hrvatske smatra prometom unutar Europske unije. Navedeno predstavlja činjenicu da se taj promet odvija bez primjene carinskih postupaka i mjera carinskog nadzora, odnosno da se više uopće ne provode nikakve carinske procedure nad domaćom robom koja se upućuje ili dolazi po bilo kojoj osnovi iz država članica.

10. Tužitelj je po punomoćniku se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka te je naveo da je zaključak vještaka da se sadnjom sjemenskog krumpira koji ima klice dužine kao na priloženim fotografijama znatno umanjuje klijavost, a što posljedično dovodi do znatno nižeg uroda po biljci odnosno i do izostanka uroda je točan, navodi da je nalaz i mišljenje izrađen ne ulazeći u točnost povezanosti fotografije iz spisa i predmetnih računa. Vještak potvrđuje da se radi o sjemenskom krumpiru nizozemske tvrtke HZPC. Tužitelj je generalni zastupnik nizozemske tvrtke Agrico (originalni natpis na vrećama je agrico) i tužitelj ne može i ne smije raditi sa tvrtkom HZPC. Kako bi se utvrdilo o kojoj se sorti krumpira sa slike radi potrebno je bilo priložiti NAK certifikat tj. biljnu putovnicu koja je originalno ušivena u Nizozemskoj na svakoj vreći. Na biljnoj putovnici da se nalaze slijedeći podaci: naziv sorte krumpira, kroz nizozemskog proizvođača koji pakira krumpir, datum pakiranja, kalibraža, godina sadnje i težina. NAK je ovlaštena vrlo stroga nizozemska državna institucija koja kontrolira ispravnost kvalitete sjemenskog krumpira te izdaje predmetnu biljnu putovnicu nakon inspekcije o ispravnosti kvalitete sjemenskog krumpira, bez koje se krumpir ne može isporučiti. Tužitelj da se strogo pridržava pozitivnih propisa EU i RH, te da ne bi isporučio krumpir koji izgleda kao na slikama. Isporuka takvog sjemenskog krumpira koji je na slikama automatski podliježe reklamaciji jer nije primjeren za sadnju. Tužitelj da je dio uvezene robe prodao i drugim kupcima iz iste partije i to PZ GAR-AGRO, AS-AGRO d.o.o., GORUP d.o.o. i niti jedan kupac nije imao primjedbe na isporučenu robu, te su svi korektno ispunili svoju obvezu plaćanja kupljene robe.

11. Tuženik u podnesku od 17. ožujka 2025. navodi da će biti plaćena samo količina krumpira koja se mogla iskoristiti. Cijena koja je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka je znatno veća od cijene koji je tužitelj zaračunao tuženiku, a što potvrđuje tvrdnju tuženika da mu je tužitelj ponudio i prodao krumpir slabije kvalitete nego što je to uobičajeno pa je i cijena bila sukladna kvaliteti. Nalazom i mišljenjem vještaka je utvrđeno da se nije mogao iskoristiti sav krumpir jer je bio proklijao.

12. Predmet spora je potraživanje tužitelja po dva računa i to računu 357/02/02 i računu 361/02/02 koji se odnosi na isporučeno sjeme krumpira za sadnju.

12.1. Tijekom postupka nije sporno da su stranke bile u poslovnom odnosu i da je dogovorena isporuka sjemenskog krumpira tuženiku radi sadnje. Sud je slijedom provedenih dokaza utvrdio da je tuženik djelomično podmirio potraživanje u iznosu od 2.401,45 eura i to po računu broj 357/02/2 kompenzacijama. Preostalo potraživanje tužitelja prema specificiranom tužbenom zahtjevu od 20.travnja 2023. iznosi 10.644,78 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 3.lipnja 2014. godine. Stoga je odlučeno kao u točki I .izreke.

13. Sporno je među strankama je li tuženik dužan u cijelosti isplatiti iznos koji tužitelj potražuje, a obzirom da tuženik prilaže fotografije iz kojih proizlazi da sjeme nije bilo primjerene kvalitete za sadnju. Na okolnosti spornih činjenica sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka EK kao zakonskog zastupnika tužitelja i svjedoka CK, te je provedeno i vještačenje po vještaku agronomsko- poljoprivrednog smjera stalnom sudskom vještaku Ivanu Ciprijan.

14. Tuženik je tijekom postupka priložio fotografije na kojima je prikazan sjemenski krumpir u vrećama. Na temelju priloženih fotografija, a radi razjašnjenja je li sjemenski krumpir bio iskoristiv zbog proklijalosti sud je odredio vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ivanu Ciprijan. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je na priloženim fotografijama vidljiv natpis www. hzpc.com, a navedena oznaka je mrežna stranica tvrtke HZPC sa sjedištem u [adresa], 8501 XG Joure, Nizozemska. Nadalje, vještak u svojem nalazu i mišljenju navodi da se iz fotografija ne vidi sorta koja se nalazi u vrećama, ali prema kazivanju tužitelja i tuženika da se radi o sorti Desire koja je srednja kasna sorta krumpira, berba je 100-120 dana nakon sadnje. Odredba članka 221. A ZPP-a propisuje da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Dakle stranka koja tvrdi određenu činjenicu ima procesnu dužnost da priloži dokaze za navedenu tvrdnju, ukoliko ne priloži sud donosi zaključak o postojanju i istinitosti na temelju ostalih činjenica u spisu.

15. Tijekom postupka sud je utvrdio da između stranka nije sklopljen pisani ugovor, već se radilo o usmenom ugovoru između parničnih stranaka što je sud utvrdio iz iskaza svjedoka. Tužitelj je tijekom postupka navodio da je ovlašteni predstavnik tvrtke Agrico, međutim u prilog svojih navoda ne prilaže dokaze. Tijekom postupka navodi da mu je tuženik izvršio isplatu dijela isporučenog sjemenskog krumpira, stoga sud ne prihvaća tvrdnju tužitelja da se na fotografijama ne nalazi sjemenski krumpir koji je isporučio tuženiku. Tužitelj se tijekom postupka nije pozivao niti na protek rokova za isticanje prigovora nedostataka kupljenog sjemena. Tužitelj nije dostavio dokaze u kojoj količini je dostavio sjeme, niti tko ga je zaprimio, nije zapisnički konstatirao navedenu činjenicu. Nije mu poznato tko je prevozio sjemenski krumpir. Nadalje, prema nalazu i mišljenju vještaka sud je utvrdio da na temelju priloženih fotografija sjemenski krumpir nije bio iskoristiv zbog proklijavosti i nije zadovoljavao zdravstvenu ispravnost, a to je dokazano iz nalaza i mišljenja vještaka te je isto sud prihvatio kao objektivan, nepristran i izrađen u skladu sa pravilima struke, tim više što stranke nisu prigovarale nalazu i mišljenju vještaka.

15.1. Sukladno odredbi članka 401. Zakona o obveznim odnosima propisano je da nedostatak postoji ako stvar nije prikladna za bilo koju posebnu namjenu za koju je potrebna kupcu i s kojom je kupac upoznao prodavatelja najkasnije u trenutku sklapanja ugovora te u odnosu na koju je prodavatelj dao pristanak. Kako je dakle tuženik prodao tužitelju krumpir za sjeme, te kako je isti bio proklijao, on je odgovoran za materijalne nedostatke stvari koju je imala stvar (krumpir) u času prijelaza rizika na kupca bez obzira da li mu je to bilo poznato (čl. 400. Zakona o obveznim odnosima - dalje: ZOO). Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da sukladno odredbama Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja ("Narodne novine" broj: 1110/2021) kvaliteta sjemena jest čistoća, klijavost, vlaga, zdravstveno stanje te čistoća vrste i sorte, a sjeme koje se stavlja na tržište mora udovoljavati minimalnim zahtjevima kvalitete, te je prema zaključku vještaka utvrđeno da se je pregledom pri isporuci sjemena moglo utvrditi je li sjeme naklijalo. Nadalje, sjeme koje ne udovoljava uvjetima kvalitete odnosno koje nema propisano zdravstveno stanje, ne smije se stavljati na tržište i nije za sadnju. Prema članku 20. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“ br. 110/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon o sjemenu iz 2021.), kvaliteta sjemena jest čistoća, klijavost, vlaga, zdravstveno stanje te čistoća vrste i sorte, a sjeme koje se stavlja na tržište mora udovoljavati minimalnim zahtjevima kvalitete. Isti članak propisuje i da je za kvalitetu sjemena odgovoran dobavljač sjemena koji ga stavlja na tržište Republike Hrvatske te pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom sjemena kada sjeme drže u uvjetima koji ne osiguravaju održavanja njegove kvalitete. Prema odredbama članka 28. Zakona o sjemenu iz 2021., sjeme se može staviti na tržište ako posjeduje certifikate o sjemenu ili OECD certifikat, ako udovoljava minimalnim uvjetima kvalitete, ako udovoljava uvjetima o pakiranju, plombiranju i označavanju, pripada sorti koja se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske ili u Zajedničkom katalogu sorata Europske unije i ako je dobavljač registriran u Upisniku dobavljača sjemena (kada je takva obveza propisana odnosno izuzetak su dobavljači sjemena koji se bave isključivo stavljanjem na tržište sjemena na način da ga samo distribuiraju i prodaju u originalnom pakiranju). Posjedovanjem certifikata o sjemenu se između ostalog jamči zdravstvena ispravnost sjemenskog krumpira odnosno da sjemenski krumpir ispunjava uvjete propisane u propisima kojima se uređuje sprečavanje i širenje bolesti krumpira i drugim propisima kojima se uređuje biljno zdravstvo. Odredbe iz članka 20. i 28. Zakona o sjemenu iz 2021. su gotovo istovjetne kao u Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“ br. 140/05., 95/08., 55/11., 14/14., 115/18. i 32/20.) (u daljnjem tekstu: Zakon o sjemenu iz 2005.) koji je bio na snazi u trenutku isporuke sjemena iz spisa predmeta. Tužitelj nije priložio dokaze da je isporučeno sjeme posjedovalo certifikate o sjemenu ili OECD certifikat niti je priložio dokaze odnosno fakture o isporuci sjemena.

16. Odluku o troškovima postupka sud je donio primjenjujući članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku. Odluka o troškovima određena je s obzirom na vrijednost predmeta spora i sukladno Tarifi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, te riješio kao u točki III. izreke.

16.1. Sud je tuženiku po punomoćniku dosudio prema navedenoj vrijednosti predmeta spora i troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku u parničnom postupku prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/2012., 103/2014., 118/2014.) i to za sastav prigovora protiv rješenja o ovrsi u iznosu od 200, eura, trošak sastavak podneska po punomoćniku od 21. svibnja 2023. u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na ročištu 27. travnja 2023. u iznosu od 200,00 eura trošak zastupanja na ročištu 11. prosinca 2023. u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na ročištu 15. svibnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na ročištu 19. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eura i trošak predujma za vještačenje u iznosu od 515, 64 eura. Ukupno su tuženiku priznati troškovi postupka u iznosu od 1.715,64 eura.

16.2. Ujedno sukladno shvaćanju izraženom u Zaključku sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima županijskih sudova od 1. lipnja 2017. Su- IV- 204/17 platni nalog se ne održava na snazi u odnosu na trošak postupka već se o tom trošku odlučuje presudom, a zatezne kamate na dosuđeni trošak teku od donošenja prvostupanjske presude.

16.3. Ukupno su tuženiku priznati troškovi postupka u iznosu od 1.715,64 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude 4. travnja 2025. do isplate.

17. Slijedom provedenog dokaznog postupka odlučeno je kao u izreci.

U Ogulinu 4. travnja 2025.

Sudac

Milka Keleuva-Ivošević

Viši sudski savjetnik

Prijedlog odluke izradio

Željko Brozović

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u tri primjerka a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti

1. Zajednički odvjetnički ured Goran Ružić i Maja Sambolek, Čakovec, Uska bb

2. Čedomir Kosanović, odvjetnik, Ogulin, Gajeva 3