P-814/2023-16

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu tog suda mr.sc. Ani Nagy, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju odvjetnici iz Grgić & partneri odvjetničko društvo d.o.o., iz Zagreba, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., OIB 57500462912, Zagreb, Širolina 4, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Terešak & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi isplate 1.183,13 eura, nakon glavne rasprave zaključene dana 12. ožujka 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 4. travnja 2025.

p r e s u d i o j e:

Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I./ Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 isplatiti tužitelju Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 iznos od ukupno 1.183,13 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 01.04.2022. do 31.12.2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II./ Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 da tužitelju Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 11. travnja 2023. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika.

1.1. U tužbi navodi da se dana 15.11.2021. oko 12 sati dogodila prometna nezgoda na autocesti A3 u mjestu Paklenica kod Novske. Tom prilikom je SS upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kada se u vozilo zaletjela ptica, jastreb i oštetila ga.

1.2. Obzirom da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] imalo kod tužitelja zaključenu policu kasko osiguranja motornih vozila to se tužitelju s odštetnim zahtjevom javio oštećenik, te je tužitelj na ime naknade štete isplatio 01.04.2022. godine iznos od 8.914,30 kuna.

1.3. Obzirom da je do štetnog događaja došlo uslijed propusta tuženika da ispuni svoju osnovnu zadaću i osigura sigurno prometovanje, to se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom, ali je tuženik isti otklonio kao neosnovan. Naime, člankom 6. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna osoba koja je nadležna za održavanje ceste, dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a ista obveza za tuženika proizlazi i iz članka 2. Pravilnika o održavanju cesta, kao i članka 17. Zakona o cestama.

1.4. Nadalje, sukladno članku 47. Zakona o lovstvu tuženik je bio obvezan izraditi Program zaštite divljači i podnijeti ga na davanje suglasnosti Ministarstvu. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 07.05.2021. rješenje kojim prihvaća Program koji je za tuženika izradilo društvo Pro Silva d.o.o. i koje je doneseno za razdoblje od 01.04.2021. – 31.03.2031., a Ministarstvo poljoprivrede je 10.05.2021. dalo svoju suglasnost na izrađeni Program. U sklopu Programa navode se sve obveze i mjere koje je tuženik dužan poduzimati kako bi se spriječile štete nastale od divljači, a koje koreliraju s mjerama pobrojanim u članku 77. Zakona o lovstvu i članka 60. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači. U odnosu na postupanje sa strogo zaštićenim vrstama koje nisu divljač, a u koju vrstu se ubraja jastreb (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama s prilogom broj I. – Narodne novine broj 144/13, 73/16), Programom se upućuje tuženik na postupanje u skladu s člankom 153. i 155. Zakona o zaštiti prirode i traženje dopuštenja od Ministarstva radi izuzeća od zabranjenih radnji, a sve radi sprječavanja nastanka štete na imovini i u interesu ljudi i imovine.

1.5. Tužitelj je od nadležne Postaje prometne policije Kutina dobio podatak da je na području autoceste na kojoj se dogodio ovaj štetni događaj (u blizini parka prirode Lonjsko polje) u razdoblju od 01.01.2021. -31.12.2021. ukupno bilo 43 naleta na ptice, slijedom čega je jasno da nalet na ptice nije nešto neuobičajeno i nešto što se nije moglo prevenirati.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti.

2.1. Tuženik prvenstveno osporava nastanak prometne nesreće kako je opisan u historijatu tužbe. Predmetna prometna nesreća nije evidentirana u dokumentaciji ophodarske službe tuženika, a niti je tužitelj uz tužbu priložio zapisnik o očevidu nadležne policijske postaje iz kojeg bi bilo razvidno mjesto nastanaka predmetne prometne nesreće, slijedom čega tuženik osporava da se predmetna prometne nesreća dogodila na dionici autoceste kojom upravlja te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

2.2. Nadalje, tuženik opreza radi osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika dana 15. studenog 2021. u cijelosti postupila u skladu s pravilima struke i propisima, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 114/21), Pravilnikom o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/14 i 3/21) te Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (Narodne novine broj 75/14 i 7/21).

2.3. Naznačenim podzakonskim aktima propisane su radnje koje su pravne osobe, nadležne za održavanje javnih cesta, dužne poduzeti u svrhu održavanja cesta. Propisana je obveza uspostave i učestalost ophodnje te način na koji se poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnoj cesti.

2.4. Ophodnje i popravci na dionicama autocesta kojima upravlja tuženik, organizirane su svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata, na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i otklanja sve uočene nedostatke. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i dana 15. studenog 2021.

2.5. Sukladno odredbi čl. 3. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, ophodnja se obavlja najmanje tri puta dnevno, s time da se prema odredbi čl. 12. istog Pravilnika ophodnja javne ceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati.

2.6. Iz putnog radnog lista br. 44/2021 za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] razvidno je da je ophodarska služba dana 15. studenog 2021., vršila ophodnju predmetne dionice u skladu s naprijed naznačenim Pravilnikom.

2.7. Kako bi se spriječio ulazak životinja na kolnik autoceste, uz predmetnu dionicu autoceste, čitavom dužinom, postavljena je zaštitna žičana ograda, u skladu s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama (HRN U.S4.102; HRN U.S4.106; HRN U.S4.112). Ophodarska služba tuženika pregledava zaštitnu žičanu ogradu u sklopu svake ophodnje, a obavljaju se i redoviti detaljni pregledi.

2.8. Iz dokumentacije o radu ophodarske službe tuženika razvidno je da na predmetnoj dionici autoceste nije utvrđeno oštećenje zaštitne žičane ograde koja bi dopustila dolazak životinje na kolnik autoceste kao ni prisutnost životinje u ograđenom prostoru autoceste prije predmetne prometne nesreće.

2.9. Nadalje, prije predmetne prometne nesreće nije bilo dojavljeno od strane korisnika autoceste tuženiku, niti djelatnicima policije, o pojavi jastreba na području autoceste. U slučaju dojave korisnika, ili djelatnika MUP-a o pojavi životinje na autocesti, radnici Centra za nadzor i upravljanje prometom tuženika, putem displeja iznad autoceste, o tome obavještavaju odnosno upozoravaju korisnike i ograničavaju brzinu kretanja.

2.10. Na okolnost urednog održavanja predmetne dionice autoceste predlažemo da se kao svjedok sasluša ophodar ZS koji je 11. studenog 2021. u smjeni od 07,00 sati do 19,00 do sati obavljao ophodnju predmetne dionice autoceste.

2.11. Tuženik napominje kako se prema navodima tužbe u konkretnom slučaju radi o naletu vozila na pticu na dionici autoceste. Za ulazak takve vrste životinja u zaštitnom žičanom ogradom ograđeno područje autoceste ne postoji krivnja na strani tuženika.

2.12. U prilog naprijed iznijetog stava dostavlja se presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1983/1993-2 „Za štetu nastalu slučajnim naletom jastreba na vozilo u pokretu ne odgovara poduzeće za ceste, kao ni njegov osiguratelj, jer se ne može zaključiti da je sporna šteta posljedica propusta drugotuženika u održavanju javne ceste na propisani način. Sudovi utvrđuju da je riječ o šteti koja je prouzročena slučajem, a kako slučajna šteta nije nastala uslijed radnje koja bi se određenoj osobi (ovdje poduzeću za ceste - prvotuženiku) mogla pripisati u krivnju, to jer nedostaje element krivnje ne nastaje niti njegova odgovornost za štetu prouzročenu drugom (ovdje tužitelju) slučajem.“

2.13. Odgovornost trgovačkog društva koje upravlja javnom cestom za štetu koju divljač nanese na javnim cestama uređena je odredbom čl. 50. st. 1. Zakona o cestama, prema kojoj isto odgovara za štetu po osnovi krivnje, ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Sukladno stavu Ustavnog suda Republike Hrvatske krivnja pravne osobe koja upravlja cestom odnosno koncesionara može se sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači. U privitku dostavlja se rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-6264/214 od 4. ožujka 2015.

2.14. Nastavno na citiranu odredbu Zakona o cestama kao i odredbu čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima za štetu nastalu na autocesti tuženik odgovara po načelu krivnje. Budući da su od strane ophodarske službe poduzete sve radnje potrebne za osiguranje nesmetanog i sigurnog odvijanja prometa, ne postoji odgovornost tuženika za predmetnu prometnu nesreću. Dakle, u predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog propusta tuženika u održavanju autoceste, već zbog navodnog nenadanog dolaska jastreba na područje autoceste. Slijedom navedenog, ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije. U prilog navedenog dostavlja se i stav sudske prakse izražen u presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-2822/2019 od 18. prosinca 2020.

2.15. Pojava divljači na kolniku autoceste nije propust trgovačkog društva koje upravlja autocestom, a niti je ptica jastreb u vlasništvu tuženika. Nastavno na navedeno, ističe se isključiva odgovornost vlasnika životinje.

2.16. Životinja na cesti je opasna stvar, jer predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu, a za štetu od opasne stvari sukladno odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima odgovara njezin vlasnik i to bez obzira na krivnju, na temelju objektivne odgovornosti, sukladno odredbi čl. 1045. st. 3. Zakona o obveznim odnosima.

2.17. Uvidom u Središnju lovnu evidenciju Ministarstva poljoprivrede utvrđeno je da se uz predmetu dionicu autoceste s desne strane broj III/9 Grede Kamare i lijeve strane nalazi lovište broj III/115 S.

2.18. Temeljem citiranih zakonskih odredbi, za štetu nastalu naletom vozila na divljač koja se iznenada nađe na kolniku ceste, a koja se smatra opasnom stvari, odgovara ovlaštenik prava lova na području kojem pripada, budući da gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači.

2.19. Također, vozilo u pokretu predstavlja opasnu stvar, kao što i vožnja velikom brzinom predstavlja opasnu djelatnost, no tuženik niti je imatelj navedene opasne stvari niti obavlja spomenutu opasnu djelatnost.

2.20. Dakle, na strani tuženika ne postoji niti odgovornost po objektivnom načelu.

2.21. Kako do štetnog događaja nije došlo zbog neodgovarajućeg održavanja autoceste odnosno uslijed radnje ili propusta koji se tuženiku mogu pripisati u krivnju, već šteta potječe od uzroka čije djelovanje tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, nema niti odgovornosti tuženika.

2.22. Slijedom obrazloženog, tuženik osporava pasivnu legitimaciju, odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže da Naslovni sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te tužitelju naloži platiti tuženiku trošak parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

3. Tužitelj nastavno tijekom postupka, podneskom od 30.06.2023., u bitnome navodi kako je već samim dolaskom životinje na prostor autoceste evidentno da postavljena zaštitna žičana ograda nije obavila svoju funkciju. Ističe kako nije jedina obaveza tuženika postavljanje zaštitne žičane ograde, jer je tuženik imao na raspolaganju poduzimanje niza mjera koje bi spriječile ulazak životinje, konkretno ptice, na prostor namijenjen kretanju vozila. Tako je tuženik u svrhu sprječavanja ulaska ptica na prostor autoceste trebao provoditi mjere uklanjanja gnijezda na drveću i grmlju uz prostor autoceste s obje strane ograde. Tuženiku su na raspolaganju vizualna plašila u obliku balona, traka ili silueta ptica i raznih grabežljivaca, zvučna plašila, ali i laserski uređaji za plašenje ptica čija se uporaba preporuča tijekom cijele godine iz razloga što se ptice ne mogu priviknuti na isto. Također je bio dužan pratiti obitavanje i migracije ptica. Kao krajnja mjera tuženik je imao mogućnost tražiti odstrjel ptica traženjem dopuštenja za izuzeće od zabranjenih radnji iz članka 155. Zakona o zaštiti prirode. Iz tuženikovog isticanja da je postavio zaštitnu žičanu ogradu cijelom dužinom autoceste, vidljivo je da isti smatra da je to bila jedina njegova dužnost, te da nije poduzimao nijednu drugu mjeru. Iz konkretnog štetnog događaja jasno je da tuženik nije ispunio svoju osnovnu zadaću i osigurao sigurno prometovanje. Člankom 6. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna osoba koja je nadležna za održavanje ceste, dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a ista obveza za tuženika proizlazi i iz članka 2. Pravilnika o održavanju cesta, kao i članka 17. Zakona o cestama. Obzirom da je osiguranik tužitelja platio cestarinu za vožnju autocestom, a tuženik mu je, sukladno pozitivnom pravu, dužan omogućiti odvijanje sigurne vožnje, za što mu je i naplatio cestarinu, proizlazi da tuženik nije ispunio svoju ugovornu obvezu.

4. Među strankama je sporno da li je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju utuženi iznos, obzirom na citirane prigovore tuženika. Među strankama su sporni nastanak prometne nesreće na način kako to tužitelj iznosi u historijatu tužbe, sporna je pasivna legitimacija tuženika, sporna je odgovornost tuženika kao i uzročno- posljedična veza između postupanja tuženika i štetnog događaja

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem isprava priležećih spisu, i to:

Rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 07.05.2021. (list 6-11 spisa), Tužiteljevi Uvjeti za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 12-38 spisa), povratnica i dopis od 02.12.2022. (list 40-42 spisa), povratnica i dopis od 02.12.2022. (list 43-45 spisa), e-mailovi (list 46-47 spisa), zahtjevi za dostavom podataka te e- mailovi (list 48-56 spisa), odgovor od 02.03.2023. (list 57 spisa), Suglasnost Ministarstva poljoprivrede od 10.05.2021. (list 60-61 spisa), Ugovor o poslovnoj suradnji (list 62-66 spisa), Protokol prijave i obrade kasko šteta za vozila u vlasništvu S-leasing (list 68 spisa), Izvid štete (list 70-72 spisa), obračun visine štete (list 73-74 spisa), račun – otpremnica (list 75 spisa), prijava štete uz nastavnu korespondenciju (list 76-82 spisa), ponuda tužitelja za prijavi štete (list 83 spisa), e-mail (list 84-85 spisa), Potvrda o plaćanju (list 86 spisa), regresni zahtjev (list 87 spisa), odgovor HOK-a (list 88 spisa), dopis MUP-a od 03.01.2023. (list 89 spisa), prijava i zahtjev za naknadu štete (list 90-91 spisa), obvezujuća ponuda (list 92-93 spisa), potvrda o uplaćenoj premiji (list 94 spisa), preslika prometne dozvole (list 95-96 spisa), preslika vozačke dozvole (list 97-98 spisa), fotografije (list 99-101 spisa), putni radni list (list 111-112 spisa), dnevnik rada (list 113-118 spisa), sudska praksa (list 119-134, 137- 163 spisa), karta lovišta (list 135-136 spisa), sudska praksa (list 169-217 spisa), pisani iskaz svjedoka ZS (list 219-220 spisa), sudska praksa (list 221-236, 245-253, 256-259 spisa). Također, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ZS (list 254-255 spisa), kao i dokaz saslušanjem svjedoka SS zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Sesvetama (list 266-270 spisa).

6. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svih dokaza u njihovoj ukupnosti kao i svakog dokaza pojedinačno, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. U konkretnom slučaju tužitelj navodi da je do predmetne prometne nesreće došlo radi naleta osiguranika tužitelja na pticu jastreb, a ovo uslijed tuženikovog propusta u održavanju predmetne prometnice.

8. Činjenicu nastanka štetnog događaja od 15.11.2021. kao i dinamiku nastanka istog, ovaj je sud utvrdio iz iskaza SS (list 268-270 spisa), iz kojeg proizlazi kako se nalet ptice – jastreba na automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] (bijeli mercedes) kojim je sporne zgode upravljao SS dogodio se na autoputu prema Županji, pri čemu se on kretao iz smjera Zagreba. On je tom prilikom vozio lijevim trakom jer uvijek na desnoj ima kamiona koje pretječe. Ograničenje je 130 km/h pa misli da je tom brzinom (i) vozio sporne zgode. Njemu je jastreb izletio na automobil s desne strane i to prije nadvožnjaka s kojeg je dolazio. Udarac jastreba je bio u prednji dio automobila u masku i jastreb je ostao zaglavljen u maski. On je jastreba tada fotografirao, ne zna da li mobitelom ili fotoaparatom koji je tada imao, a nakon čega je jastreba bacio sa strane. Nije zvao niti policiju, a niti ophodarsku službu. Ne sjeća se više da li je to bilo prije Slavonskog Broda na autoputu ili poslije. On je potom nastavio put za Županju, a kada se vratio u firmu prijavio je štetu osobi iz firme koja je dalje obavljala prijavu naknade štete. Osim maske, misli da je tom prilikom oštećen i kiler za klimu. On se tim autom, nakon obavljenog posla, mogao normalno vratiti u firmu. Navodi kako je on tom prilikom vozio 110 km/h te je dakle do naleta došlo na autocesti A3 Paklenica kod Novske. Vremenske prilike tog dana bile se dobre, te je vidljivost bila dobra. On je sporne zgode kočio, a inače ima puno iskustva u vožnji i prati stanje na cesti u desnom i lijevom kao i srednjem retrovizoru, pa je tako znao da iza njega nema vozila. Nije kočio toliko jako da bi se aktivirao ABS međutim unatoč tome je došlo do naleta jastreba na vozilo, a on je jastreba uočio možda 3,4-5 metara prije udara.

9. Zakonom o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23.) propisano je da su autoceste javne ceste koje su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske (čl.2 st.1 t.1 i čl.3 st.1 Zakona o cestama).

9.1. Prema odredbi čl. 81. st.1 Zakona o cestama ovdje tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama ovoga Zakona.

9.2. Sukladno čl. 50. st.1 Zakona o cestama, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Sukladno stavku 2. istog članka, pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

9.3. Nadalje, odredbom čl. 12. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine" br. 75/14., 7/21.) propisano je kako se ophodnja autoceste smatra se obavljenom ako je ophodarska dionica iz članka 9. stavak 1. alineja 2. ovoga Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, odnosno najmanje tri puta u dvadesetčetiri sata na autocestama s PGDP > 10.000, a sukladno članku 10. ovoga Pravilnika.

10. Iz iskaza ophodara ZS (list 254-255 spisa), proizlazi kako je on dana 15. studenog 2021. godine kao ophodar u Tehničkoj jedinici održavanja Okučani radio u prvoj smjeni koja počinje u 7:00 sati, a završava u 19:00 sati. Ophodarska služba obavlja se u dvije smjene, pri čemu je prva smjena od 07,00 sati do 19,00 sati a druga smjena od 19,00 sati do 07,00 sati narednog dana. Na kraju svake smjene dolazi do primopredaje tako da se sva događanja iz ranije smjene prenose drugoj smjeni kako bi se moglo pravovremeno reagirati. ZS navodi kako on svoj ophodarski posao obavlja na način da ophodarskim vozilom obilazi dionicu autoceste Lipovljani- Nova Gradiška, brzinom od oko 40 km/sat. Prilikom ophodnje pregledava stanje kolnika, cestovnog pojasa, zaštitne žičane ograde, prometne signalizacije i objekata. Sve nedostatke odmah na licu mjesta otklanja, a izvršene intervencije upisuje u dnevnik rada i ophodarski dnevnik. Oštećenja na zaštitnoj žičanoj ogradi otklanja na način da upotrebljava rezervno žičano pletivo koje se nalazi u ophodarskom vozilu. Ophodnju vrši redovno, odnosno najmanje dva puta u toku 12 sati. U svakoj smjeni ispunjava putni radni list, dnevnik rada i ophodarski dnevnik. Iskaz svjedoka ZS potvrđuju i podaci iz Putnog radnog lista (list 111-112 spisa), te Dnevnika rada (list 113-118 spisa), iz kojih isprava, kao i iz citiranog iskaza svjedoka ZS proizlazi kako je on predmetnog dana dionicu od Lipovljana do Nove Gradiške i nazad obišao u tri navrata i to u razdoblju od 8:00 sati do 11:10 sati, dugi put od 12:00 sati do 15:10 sati i treći put od 15:20 sati do 18:00 sati. Prilikom izvršenih ophodnji, stanje kolnika kao i stanje zaštitne žičane ograde je bilo uredno. Svjedok ZS također navodi kako on nema saznanja o štetnom događaju zbog kojeg se vodi ovaj postupak budući da nije zaprimio dojavu o istom niti je prilikom ophodnje naišao na vozilo koje je oštećeno u prometnoj nesreći. Napominje da on u dnevnik rada i ophodarski dnevnik uvijek upisuje prometne nesreće za koje dobije dojavu ili na koje naiđe prilikom vršenja ophodnje. Ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaz svjedoka ZS, cijeneći istog uvjerljivim i suglasnim spisu priležećoj dokumentaciji.

11. Prema ocjeni ovog suda tuženik je tijekom ovog postupka dokazao da je u konkretnom slučaju izvršio propisane obveze ophodnje predmetne dionice autoceste, na način kako je to bio dužan izvršavati sukladno gore citiranim odredbama, slijedom čega je u konkretnom slučaju tuženik dokazao da do nastanka predmetnog štetnog događaja nije došlo njegovom krivnjom, u stupnju obične nepažnje. Nadalje, prema ocjeni ovog suda, tuženik je u konkretnom slučaju dokazao da s njegove strane nije bilo propusta u održavanju autoceste, u odnosu na postavljenje i održavanje zaštitne ograda duž iste, odnosno tuženik je dokazao da nije prouzročio predmetni štetni događaj svojim skrivljenim ponašanjem u vidu propusta kod dužnog održavanja autoceste te postavljanja i održavanja zaštitne ograde uz istu.

11.1. Nadalje, u konkretnom slučaju – budući se radi o naletu vozila na pticu – jastreba, na dionici autoceste, jasno je kako zaštitna ograda ne može spriječiti pticu u letu, koja dakle unatoč zaštitnoj ogradi može ući u prostor iznad autoceste i naletjeti na vozilo koje se kreće autocestom. Stoga ne postoji radnja u smislu održavanja autoceste propisana mjerodavnim Pravilnikom o održavanju cesta ("Narodne novine" br. 90/14., 3/21.) poduzimanjem koje bi ovdje tuženik mogao onemogućiti prelijetanje ptica u zračni prostor iznad autocesta, pa stoga niti mogući nalet vozila na pticu koja se u tom trenutku nalazi u zračnom prostoru iznad prometnice, dovoljno nisko da može doći do naleta vozila na istu.

11.2. U konkretnom slučaju tužitelj niti ne navodi što točno predstavlja štetnu radnju

– konkretno što je to točno tuženik propustio izvršiti, a predstavlja njegovu obvezu u smislu održavanja predmetne prometnice, a koji je propust (štetna radnja) u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem odnosno naletom ptice jastreba na predmetno vozilo.

11.3. Valja napomenuti kako su neosnovani tuženikovi navodi da je tuženik u svrhu sprječavanja ulaska ptica na prostor autoceste bio dužan provoditi mjere uklanjanja gnijezda na drveću i grmlju uz prostor autoceste s obje strane ograde, postavljati vizualna plašila u obliku balona, traka ili silueta ptica i raznih grabežljivaca, te zvučna plašila i laserske uređaje za plašenje ptica, kao i da je bio dužan pratiti obitavanje i migracije ptica, te tražiti odstrjel ptica traženjem dopuštenja za izuzeće od zabranjenih radnji iz članka 155. Zakona o zaštiti prirode, budući isto ne predstavlja obvezu (a niti pravo) ovdje tuženika kod održavanja autocesta.

12. Slijedom navedenog, tužbeni je zahtjev ocijenjen neosnovanim u cijelosti, te je odlučeno kao u izreci presude. Budući je tužitelj izgubio spor, to nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadom troškova postupka (čl. 154. ZPP).

U Zagrebu 4. travnja 2025.

SUDAC:

mr.sc. Ana Nagy

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 1, 2, 4, 5, 6, 8, 9, 10 i 11 ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467 st. 1 ZPP).