Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Trg Dr. F. Tuđmana 2
31400 Đakovo
Posl. broj: Pn-100/2023-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu po sutkinji Snježani Brajko u pravnoj stvari tužiteljice ŠR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćniku Vedranu Bikić odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupani po punomoćniku DR odvjetniku iz [adresa], radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 21. veljače 2025. godine u nazočnosti tužiteljice s punomoćnikom, punomoćnika tuženika i vještaka i javno objavljene presude 4. travnja 2025. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev:
"Nalaže se tuženiku Dom zdravlja Osječko-baranjske županije, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici ŠR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pravičnu novčanu naknadu u visini od 4.000,00 eura s zakonskim kamatama tekućim od podnošenja pisanog zahtjeva pa do isplate, te na ime imovinske štete novčani iznos u visini od 500,00 eura s zakonskim kamatama tekućim od presuđenja, tj. od 4. travnja 2025. godine, pa do isplate, prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena i sve u roku 15 dana.
Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak sve zajedno sa pripadajućim zakonskim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate i sve u roku od 15 dana."
II. Naprotiv, nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je po nalogu fizijatra provodila fizikalnu rehabilitaciju radi razgibavanja kretnji u laktu kod Doma zdravlja Đakovo, Đakovo, P. Preradovića 2. Dom zdravlja Đakovo pripojen je tuženiku Dom zdravlja Osječko-baranjske županije dana 02.06.2020.godine, te iz toga proizlazi pasivna legitimacija gore navedenog tuženika Dom zdravlja Osječko-baranjske županije, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
2. Dana 24. studenog 2021 godine na odjelu fizikalne medicine i rehabilitacije tužiteljica je došla kao i inače radi razgibavanje lakta uslijed prijašnjeg operativnoga zahvata. Djelatnik tuženika je vršio razgibavanje lakta potpuno suprotno pravilima struke i to na način da je naglo prilikom izvođenja vježbe izvrnuo D šaku. Uslijed takve vrste „razgibavanja“ – korištenja snažne sile došlo je do teške tjelesne ozljede i to do prijeloma kostiju zapešća. Tužiteljica je prebačena u bolnicu u Osijeku gdje je i pregledana te je istoj mobiliziran zglob ruke, te je ista neko vrijeme hospitalizirana. Tužiteljica i nadalje ima bolove, pokret ruke je ograničen, nema punu fleksiju i refleksiju, te tužiteljica trpi teške bolove, unatoč završetku liječenja.
3. Stoga uslijed greške djelatnika zaposlenika tuženika, nestručnog i ne odgovarajućeg razgibavanja lakta –ozbiljno je ugroženo zdravstveno stanje tužiteljice koje je ostavilo velike psihičke, ali i fizičke posljedice. Dužnost svakog fizioterapeuta u skladu s čl.17. Zakona o fizioterapijskoj djelatnosti je da provjeri sve podatke o pratećim bolestima pacijenta radi daljnjeg fizikalnog tretmana, utvrditi koji opseg pokreta pacijent može napraviti kada je prvi dan došao na fizikalnu rehabilitaciju, te kontinuirano iste pratiti.
4. Tuženik je u predmetnom slučaju pasivno legitimiran iz razloga što su njegovi djelatnici svojim propustima, nestručnim i nepravilnim radom, a posebice velikom greškom u fizioterapijskoj djelatnosti prouzrokovali nenadoknadivu štetu tužitelju. Temeljem odredbe iz čl. 1054. st. 1. i 2 u vezi s 1049. ZOO-a zakona o obveznim odnosima tuženik odgovara za nastalu štetu tužitelju, a odgovornost se temelji sukladno čl. 1071. Zakona o obveznim odnosima jer postoji uzročno posljedična veza između nestručnog i nepravilnog obavljanja djelatnosti protivno pravilima fizijatrijske struke i samog ozljeđivanja tužiteljice.
5. Tužiteljica je prvotno specificirala tužbeni zahtjev tako da na ime pravične novčane naknade zbog povreda prava osobnosti potražuje iznos od 35.000,00 kn, sa zateznim kamatama od podnošenja pisanog zahtjeva do isplate te na ime imovinske štete 5.000,00 kn sa zateznim kamatama od dana presuđenja a na ročištu 21. veljače 2025. godine nakon saslušanja vještaka medicinske struke tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev tako da na ime pravične novčane naknade zbog povreda prava osobnosti potražuje 4.000,00 eura sa zateznim kamatama od podnošenja pisanog zahtjeva te imovinske štete u iznosu od 500,00 eura sa zateznim kamatama počev od dana presuđenja.
6. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da nije sporno da je tužiteljica prvi puta provodila fizikalnu terapiju kod tuženika u periodu od 17. studenog 2021. godine do 25. svibnja 2021. godine. Sporno je da se tužiteljica ozlijedila na fizikalnoj terapiji odnosno da bi djelatnik tuženika koji je provodio fizikalnu terapiju tužiteljici slomio kost zapešća. Fizikalnu terapiju provodio je JR u skladu sa uputama kirurga i specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije (vidljivo iz nalaza kirurga i fizijatra). U nalazima je bilo navedeno ordiniranje elektroterapije i magnetoterapije desnog lakta, te vježbe razgibavanja desnog lakta i desnog ručnog zgloba. Pri prvom dolasku tužiteljica je imala natečenost u području desnog lakta kao i smanjenu pokretljivost desnog lakta, te smanjenu pokretljivost desnog radiokarpalnog zgloba. Vježbe razgibavanja koje je djelatnik tuženika vršio bile su u granicama boli koju je tužiteljica mogla podnijeti, te su neistiniti navodi da je prilikom razgibavanja djelatnik tuženika upotrijebio neprimjerenu silu koja je izazvala prijelom kostiju. Već iz sam medicinske dokumentacije kao i činjeničnih navoda tužiteljice navedenih u odštetnom zahtjevu jasno proizlazi da prilikom razgibavanja 24. studenog 2021. godine nije moglo doći do ozljeđivanja tužiteljice na način kako to ona pokušava prikazati, jer da joj je djelatnik tuženika tada slomio ruku to bi joj prouzročilo strahovitu bol, te bi tužiteljica odmah potražila liječničku pomoć, a što je učinila tek slijedeći dan jer je do ozljede došlo očigledno kasnije. Da bi došlo do loma metakarpalne kosti moralo bi se raditi o sili takvog intenziteta koja ne može biti primijenjena prilikom razgibavanja zgloba lakta i globa šake, mora se raditi ili o udarcu ili o padu na zglob šake da se dogodio prijelom metakarpalne kosti, pa je sporna dinamika nastanka ozlijede kako ju opisuje tužiteljica.
7. Radi utvrđenja odlučnih činjenica sud je proveo dokaze uvidom u med. dokumentaciju za tužiteljicu, saslušao tužiteljicu i svjedoke RR i HR, pročitao nalaz i mišljenje vještaka dr. Josipa Kocur, te saslušao istog vještaka.
8. Tužiteljica ŠR u svom iskazu je navela da je imala prijelom ruke u laktu i operaciju nakon čega je išla na fizikalnu terapiju u Dom zdravalja u Đakovu. Na terapiju je išla 4 ili 5 puta i terapiju joj je provodio fizioterapeut JR kojem ne zna prezime, ali su njoj te terapije bile vrlo bolne o čemu je govorila i fizioterapeutu koji joj je rekao da tako mora biti, a kada je došla 4 ili 5 puta isti fizioterapeut ju je prilikom terapije uhvatio za ruku kao da se rukuju i kod razgibavanja ona je u jednom trenutku osjetila strašnu bol i čula je da je nešto puklo nakon čega ju je isti pitao dali ju boli i jeli joj dobro, a ona je rekla da nije i da ju boli, a nakon čega se prestalo s terapijama. To je bilo oko 18,00 sati i dok se je obukla njoj je ruka pocrvenila i otekla i kada je izašla iz Doma zdravlja snaha koja ju je dovezla pitala ju je dali joj je dobro na što je rekla da nije, da ju boli i da ne može izdržati. To veće i tu noć ona je ostala kod kuće, stavljala hladne obloge i pila tablete protiv bolova, a ujutro je otišla kod dr. RR koja ju je poslala za Osijek. U Osijeku su joj napravili rendgen i utvrdili da je došlo do puknuća i stavili joj gips koji je nosila 4 tjedna, točnije od 24. studenog do 27. prosinca. Unatoč tome ona je i dalje išla kada je imala gips na terapije kod istog fizioterapeuta zbog ranijeg prijeloma lakta. Na upit punomoćnika tuženika navela je da su se terapije provodile na način najprije sa lopticom razgibavanje prstiju, a dva dana se terapija provodila kao rukovanje i nju je sve to vrijeme boljelo jako i plakala je, a fizioterapeut joj je rekao da tako mora biti. Na upit kako je došlo do ozlijede lakta, navela je da je gurala bicikl i imala na sebi kraće hlače koje su joj zapele za pedale i kada je htjela otresti nogom, odnosno maknuti pedale pala je preko bicikla na lakat i to je ta ozljeda zbog koje je išla na fizioterapiju i to su jedine dvije ozlijede koje je imala, znači prijelom lakta i poslije prijelom šake prilikom terapije.
9. Svjedok RR u svom iskazu je navela da je do mjeseca listopada 2023. godine bila zaposlenik tuženika kao specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije a od tada ima svoju privatnu ordinaciju. Njoj se tužiteljica prvi puta obratila 22. listopada 2021. godine sa ozljedom, odnosno prijelomom palčane i lakatne kosti te joj opisala kako je došlo do prijeloma da je pala preko bicikla, imala je operaciju u KBC Osijek i preporuku za fizikalnu terapiju, a nakon što je kirurg utvrdio da je operacija dobro prošla i da je završeno kirurško liječenje. Navela je da ona od kirurga dobije med. dokumentaciju ali ne dobije radiološku tako da nema saznanja dali je pacijentu i nešto drugo snimano osim tog lakta. Iz nalaza kirurga proizlazi da je tužiteljica imala prijelom gornjeg dijela palčane kosti i gornjeg dijela lakatne kosti. Već kod prvog pregleda njoj se tužiteljica žalila na bolnost cijele desne ruke uz otečen bolan i lividan lakat i značajno ograničene kretnje. Također joj se pacijentica žalila na bolnost cijele podlaktice i šake, kod pregleda ručnog zgloba vidjela je da gotovo nema pokreta u njemu, niti je gospođa mogla formirati šaku. Također je navela da kod prijeloma jednog zgloba na ruci često znaju biti bolni i susjedni zglobovi. Nakon pregleda tužiteljice i uvida u med. dokumentaciju istoj je ordinirala fizikalnu terapiju te struju, magnet, te razgibavanje lakta i ručnog zgloba i šake, te cirkulacijske vježbe. Tužiteljica je počela terapiju 17.11.2021. godine da bi nakon 5 dana terapije njoj se tužiteljica javila da su joj terapije vrlo bolne i ona je vidjela da te terapije ne idu u dobrom smjeru te je istu uputila na kontrolu kirurgu u KBC Osijek. Tužiteljica joj se žalila da ju više boli ruka, odnosno ručni zglob koji je i bio otečen kao i cijela podlaktica. Nakon što je tužiteljica obavila ponovno kontrolu kod kirurga i ponovno se javila njoj 6.12.2021. godine uvidom u med. dokumentaciju i pregledom tužiteljice utvrdila je da je istoj konstatiran prijelom pete kosti zapešća, tj. napuknuća, a ta kost se nalazi na vanjskom dijelu dlana. Nakon toga kada je tužiteljica obavila kontrolu kod kirurga i kada su joj snimili ruku utvrđen je još i prijelom donjeg dijela palčane kosti na tipičnom mjestu, on se nalazi u donjem dijelu podlaktice blizu ručnog zgloba. Tužiteljici je ponovno stavljen gips do lakta jer je naknadno utvrđen i ovaj prijelom i napuknuće a budući su kosti lakta uredno srasle preporučena je terapija za lakat. Tužiteljica je odbijala daljnje razgibavanje već je samo dozvolila terapiju strujom i magnetom. Ta terapija se vršila od 16.12. do 29.12.2021. godine.
10. Na upit suda dali može objasniti i dali je moguće da je do prijeloma koji su naknadno utvrđeni kod tužiteljice na ruci, odnosno zglobu, nastali uslijed fizikalne terapije na način kako je to tužiteljica opisala i dali postoji eventualna mogućnost da prilikom snimanja cijele ruke kod prvog pregleda i prijeloma lakta nije uočen prijelom kostiju ručnog zgloba, navela je da nije moguće jer takav tip prijeloma nastaje potpunim drugačijim mehanizmom ozljede, padom na ispruženu ruku. Vezano za drugo pitanje navela je da je moguće da snimanje nije obuhvaćeno prilikom prvog pregleda, odnosno da se na snimkama predvidi puknuće kostiju ručnog zgloba jer ona ne dobije radiološku obradu na uvid.
11. Na daljnji upit dali je kod prvog pregleda utvrdila ili posumnjala na prijelom zapešća ili ručnog zgloba, navela je da nije jer to nije niti proizlazilo iz med. dokumentacije iako je uvidjela da je ručni zglob bio jako otečen, kao i šaka. Na daljnji upit dali je moguće da tužiteljica sa slomljenim ručnim zglobom i slomljenom kosti zapešća obavlja kućanske poslove kao i sve druge radnje u vremenskom periodu od 22. listopada 2021. do 25. studenog 2021., navela je da nije moguće jer je funkcija cijele desne ruke značajno poremećena zbog lakta i ručnog zgloba. Na daljnji upit dali joj se tužiteljica žalila na bolove, navela je da je, a posebno se žalila na bolnost pri terapijama kod razgibavanja i lakta i ručnog zgloba, a taj dan na pregledu je rekla da ju posebno boli ručni zglob i tada je posumnjala da nešto nije uredu i da je potrebno napraviti kontrolu kod kirurga, jer fizikalna terapija ne daje željene rezultate. Tog istog dana, znači 25. studenog 2021. godine, tužiteljica je obavila pregled kod kirurga te joj je ustanovljen napuknuće pete kosti zapešća, te je stavljena imobilizacija. Navela je da je na kontrolnom pregledu 3.12.2021. godine kod kirurga utvrđen snimanjem i prijelom donjeg dijela palčane kosti dok je nosila gips. Na upit dali je mogući da za vrijeme nošenja gipsa u poziciji u kojoj je ruka imobilizirana prilikom pada na ruku tužiteljica doživi prijelom donjeg dijela palčane kosti, navela je da nije moguće.
12. Na daljnji upit navela je da se tužiteljica njoj žalila tog 25.11.2021. godine da su joj sve terapije bila bolne i nije posebno izdvajala neku od njih. Također joj je rekla da je čula da je nešto puklo te je ona razgovarala sa fizioterapeutom te joj je rekao da nije puklo ništa osim da su terapije kako su dalje odmicale bile sve bolnije. Nadalje je navela da postoji vjerojatnost da prijelomi koji su kasnije konstatirani nisu uočeni na prvom snimanju, jer lom palčane kosti koja je debela 3 do 4 cm treba puno jača sila da ju slomi. Sa fizioterapeutom HR je radila oko 4 godine i nikada se pacijenti nisu žalili na njegovu stručnost. Na daljnji upit navela je da ako prijelom koji je naknadno utvrđen nije uočen na prvom snimanju i isti nije bio imobiliziran, što znači da nije došlo ni do zarastanja za razliku od gornje dijela koji je bio u gipsu. Nadalje navodi da se imobilizacija kod prijeloma lakta vrši tako da se cijela ruka do prstiju stavi u gips, ali ona to nije vidjela jer je tužiteljica na pregled došla bez gipsa. Kod ovakve vrste prijeloma imobilizacija se postavlja do prstiju a kod lakših prijeloma imobilizacija bude kraća. Pod pretpostavkom da je gips bio do prstiju vjerojatno ne bi srasla peta kost zapešća a palčana kost bi mogla početi zarastati ovisno o položaju i dužini imobilizacije. Na daljnji upit dali pod pretpostavkom da je tužiteljici utvrđena osteoporoza dali isto uzrokuje krhkost kostiju, navela je da da i u tom bi slučaju bila potrebna manja sila da dođe do puknuća kostiju.
13. Svjedok JR u svom iskazu je naveo da je zaposlen kod tuženika kao fizioterapeut i tužiteljicu poznaje s provođenja terapija. Na upit punomoćnika tuženika navodi da je on provodio fizikalnu terapiju koju je ordinirala dr. RR na način da je najprije proveo elektroterapiju zbog bolnosti lakta, nakon toga cirkulacijske vježbe za smanjenje otoka, a potom je prešao na vježbe razgibavanja desnog lakta koje su rađene u ležećem položaju gdje je fiksirana gornja nadlaktica. Nakon toga su prešli u sjedeći položaj gdje su radili razgibavanje ručnog zgloba. Jastuk se stavi ispod podlaktice gdje je podlaktica fiksirana i rade se pokreti gore – dolje – lijevo – desno u ručnom zglobu. Svi se pokreti rade polako, ne naglo i doziraju se po procjeni pacijenta koliko ga boli. Svih pet dana su radili terapiju po naprijed opisanom principu. Naveo je da se pacijentica od prvog dana terapije do petog dana terapije žalila na bolove na isti način. Nadalje je naveo da se na petoj terapiji, tj. 24.11.2021. godine tužiteljica nije posebno žalila nego što je to činila prethodnih dana, nije mu rekla da je pukla kost, a niti je čuo pucanje kosti. Naveo je da toga dana nije primijenio veću silu jer kod tih vježbi rade s istom silom. Navodi da je tužiteljici od prvog dana fizioterapije bio natečen ručni zglob zbog čega se između ostalog i radile vježbe cirkulacije. Na daljnji upit dali je zadnju fizioterapiju 24.11.2021. godine odradio do kraja, naveo je da se ne sjeća, ali se sjeća da su prva 4 tretmana odradili do kraja. Naveo je da se nakon te zadnje vježbe ne sjeća dali je pitao tužiteljicu kako se osjeća, te da tog 24.11.2021. nije bilo plakanja niti vriske od strane tužiteljice.
14. Na okolnost dinamike i mogućnosti nastanka ozljede tužiteljice, odnosno dali postoji uzročno – posljedična veza nastanka ozljede i radnje tuženika provedeno je vještačenje po vještaku medicinske struke dr. Josipu Kocur iz Osijeka. Nalog vještaku dat je rješenjem suda od 4. listopada 2024. godine (list spisa 83).
15. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 22. listopada 2024. godine (list spisa 87 do 90) proizlazi da je ŠR rođena **.**.1953. godine, dana 12.09.2021. godine pregledana je zbog ozljede desnog lakta nastale padom prilikom guranja bicikla. Kliničkim pregledom i radiološkom obradom verificiran je prijelom gornjeg dijela desna nadlaktične kosti s iščašenjem nadlaktično-palčanog zgloba te je pacijentica po postavljnju imobilizacije hospitalizirana na Zavodu za traumatologiju Klinike za ortopediju i traumatologiju KBC Osijek u vremenu od 12. -15-09.2021. godine. Dana 13.09.2021. učinjen je operacijski zahvat koji je protekao uredno, kao i rani poslijeoperacijski tijek te je pacijentica otpuštena na daljnje kućno liječenje s rukom imobiliziranom u nadlaktičnoj longeti te preporukom previjanja i nadzora rane po nadležnom liječniku, analgetika pp, gastroprotektiva, Andol 100 1 tbl nakon ručka. Preporučen je kontrolni pregled 27.09.2021. u ambulanti operatera. Na otpusnom pismu zabilježene su sljedeće dijagnoze: Fractura radii et ulnae dex. Monteggia (Bado II) Prijelom palčane i laktne kosti. Monteggia (Bado II), Angina pectoris, Coronarografia facta est, Hypertensio arterialis i Gastritis chronica.
16. Iz nalaza proizlazi da je tužiteljica tijekom daljnjeg liječenja obavila ukupno 14 kontrola i to kod traumatologa i fizijatra.
17. Nadalje je naveo da je Tužiteljicu klinički pregledao dana 15.10.2024. godine u ambulanti Klinike za ortopediju i traumatologiju KBC Osijek. Na tom pregledu tužiteljica je navela nastanak ozljede manipulacijom šake prema lakatnoj i palčanoj kosti (forsirana radijalna i ulnarna devijacija), a od subjektivnih tegoba navela je povremene bolove u desnom ručnom zglobu i vanjskom dijelu šake prilikom obavljanja određenih aktivnosti, kao i povremene trnce u području ručnog palca. Kliničkim pregledom utvrđen je Uredno saniran ožiljak na stražnjoj strani desnog lakta. Fleksija potpuna, ekstenzija terminalno ograničene. Rotacijske kretnje supinacije i pronacije limitirane tek terminalno. Palpatorna bolnost desnog ručnog zgloba u području karpusa, odnosno skafoidne kosti i radioskafoidnog zgloba s dorzalne strane. Dorzalna fleksija i palmarna fleksija izostaju u posljednjoj trećini, ulnarna i radijalna fleksija limitirane terminalno. Bolnost na palpaciju u području baze V metakarpalne kosti. Deformitet V prsta u području PIP zgloba kao posljedica ranije traume. Hvat šakom formira. GMS diskretno smanjena na desnoj ruci.
18. Na temelju pregleda tužiteljice i analize cjelokupne medicinske dokumentacije i analize rtg snimki uloženih u omotu sudskog spisa, kao i učinjenog kliničkog pregleda tužiteljice ŠR zbog ozljede koju je, prema tvrdnji tužiteljice, zadobila 25. studenog 2021. godine, evidentirane su naknadne ozljede dana 25.11.2021. godine (marginalni prijelom baze pete kosti zapešća) te dana 03.12.2021. (prijelom donjeg dijela palčane kosti na tipičnom mjestu). Osobno sa sigurnošću ne uočava sigurnih radioloških znakova prijeloma donjeg dijela palčane kosti na tipičnom mjestu učinjenom metodom radiološke detekcije, dok je neupitno prisutan rubni prijelom baze pete kosti zapešća. Prijelom palčane kosti na tipičnom mjestu ozljeda je koja najčešće nastaje pri padu na ispruženu ruku kod osoba starije životne dobi. Čak i slučaju postojanja eventualnog prijeloma donjeg dijela palčane kosti, biomehaničke sile koje nastaju pri, prema tužiteljici prvotno opisanom mehanizmu ozljede (“uvrtanje” ruke), ne dovode do ovakvog tipa prijeloma palčane kosti i baze pete kosti zapešća. Opisan mehanizam razgibavanja ručnog zgloba iskazan tijekom kliničkog pregleda tužiteljice (forsirana ulnarna i radijalna devijacija, odnosno gibanje šake u smjeru prema malom prstu i palcu) može teoretski dovesti do rubnog avulzijskog prijeloma baze pete metarkarpalne kosti zbog hvatišta mišića, no za isto je potrebna snažna kontrakcija, odnosno trauma znatno veće energije. Stoga vještak zaključuje da je cjelokupno liječenje provedeno prema pravilima struke te da naknadna ozljeda nije nastala kao posljedica nestručnog i neodgovarajućeg razgibavanja.
19. Vještak je nadalje utvrdio da je tužiteljica imala bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 7 dana i lakog intenziteta 30 dana, te je imala i određene nelagodnosti tijekom liječenja kao što su klinička i dijagnostička obrada, imobilizacija ozlijeđene ruke, odlazak na kontrolne preglede i kasnije fizikalna rehabilitacija.
20. Vještak navodi da je primarni strah jakog intenziteta bio kratkotrajan, sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana i lakog intenziteta 15 dana, a sekundarni strah različitog intenziteta uvjetovan je zabrinutošću o mogućim posljedicama nakon nezgode i ozljeđivanja te zbog konačnog ishoda liječenja, ali strah nije ostavio trajne posljedice.
21. S obzirom na tip, lokalizaciju, intenzitet, kao i konačni ishod cjelokupnog liječenja s nastalim posljedicama uvjetovali su smanjenje životne aktivnosti od 5%, a ozljede koje je tužiteljica zadobila spadaju u tešku tjelesnu ozljedu. Nadalje vještak navodi da ozljede nastale prilikom nezgode kod tužiteljice nisu ostavile naruženost izgleda i skladnost tijela.
22. S obzirom na karakter i lokalizaciju ozljede, kao i konačni ishod liječenja, vještak navodi da je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć nekvalificirane osobe po izlasku iz bolnice u trajanju od 30 dana po tri sata dnevno, a pomoć se svodi odlaskom na kontrolne preglede, pomoć u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti i provođenju osnovnih higijenskih potreba.
23. Na takav dostavljeni nalaz i mišljenje tužiteljica je imala primjedbi te smatra da isti nije izrađen u skladu s pravilima struke, a tuženik na dostavljeni nalaz vještaka nije imao primjedbi.
24. Obzirom na istaknute prigovore tužiteljice na nalaz vještaka dr. Josipa Kocur isti vještak saslušan je na glavnoj raspravi 21. veljače 2025. godine. Vještak je u svom iskazu naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na prigovore tužiteljice u podnesku od 29. studenog 2024. godine vještak se očitovao da u medicinskoj dokumentaciji za tužiteljicu kao i ostaloj dokumentaciji koja prileži spisu osteoporoza nigdje nije zavedena kao dijagnoza, a ista nije vidljiva ni na učinjenim radiološkim slikama. Da tužiteljica boluje od osteoporoze dali bi bila potrebna manja sila da bi došlo do prijeloma, vještak je naveo da hipotetski ukoliko bi postojala osteoporoza sila koja je potrebna također bi uključivala silu poput pada u razini. Prilikom izvođenja vježbi kako je navedeno vještak je naveo da nije moguće zadobivanje prijeloma baze pete kosti zapešća ,dok prijeloma ručnog zgloba, tj. donjeg dijela palčane kosti nema na učinjenim radiološkim snimkama.
25. Vještak je nadalje naveo da je iz medicinske dokumentacije razvidno da se tužiteljica osim bolova u desnom laktu žalila i na bolove i otok desne šake, te da hvat šakom ne formira u cijelosti a naknadni prijelom baze pete kosti zapešća utvrđen je tek 25. studenog 2021. godine. Vezano za iznesene prigovore na vidove štete vještak je naveo da su isti određeni u skladu s preporučenim smjernicama.
26. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
27. Nije sporno da je tužiteljica 12. rujna 2021. godine pregledana zbog ozljede desnog lakta nastale padom prilikom guranja bicikla, te je kliničkim pregledom i radiološkom obradom beneficiran prijelom gornjeg dijela desne nadlaktične kosti s iščašenjem nadlaktično – palčanog zgloba, a 13. rujna 2021. godine učinjen je operacijski zahvat, te je tužiteljica u daljnjem tijeku liječenja obavljala kontrolne preglede kod traumatologa i fizijatra.
28. To sve proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, medicinske dokumentacije u spisu kao i iz iskaza tužiteljice. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Josipa Kocur koji je izrađen u skladu s pravilima struke, a na sve iznesene prigovore tužiteljice isti se očitovao i na glavnoj raspravi te i usmeno pojasnio svoje nalaz i mišljenje.
29. Međutim, sporno je dali je djelatnik tuženika vršio razgibavanje lakta potpuno suprotno pravilima struke, te dali je isti prilikom izvođenja vježbe izvrnuo desnu šaku tužiteljice uslijed korištenja snažne sile te da je uslijed toga tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede i to do prijeloma kostiju zapešća, te dali postoji uzročno
– posljedična veza uslijed nestručnog i nepravilnog obavljanja djelatnosti protivno pravilima fizijatrijske struke i samog ozljeđivanja tužiteljice.
30. Na ove okolnosti saslušan je djelatnik tuženika JR te dr. fizijatar RR, a i vještak medicinske struke. RR u svom iskazu je detaljno opisala od kada je počela liječiti tužiteljicu i cijeli tijek liječenja, odnosno provođenja fizikalne terapije te posebno istakla da do prijeloma koji su naknadno utvrđeni kod tužiteljice na ruci, odnosno zglobu, a na koji način je to tužiteljica opisala, ista navela da kod prvog pregleda i prijeloma lakta nije uočen prijelom kostiju ručnog zgloba i nije moguće da je takav prijelom nastao obavljanjem fizikalne terapije jer takav tip prijeloma nastaje potpuno drugačijim mehanizmom ozljede – padom na ispruženu ruku, ali je moguće da prvo snimanje nije obuhvaćeno prilikom prvog pregleda, odnosno da se na snimkama predvidi puknuće ručnog zgloba, ali ona kao specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije ne dobije radiološku obradu na uvid.
31. Iskaz dr. RR u skladu je i s nalazom vještakom dr. Josipom Kocur koji je između ostalog naveo da prijelom palčane kosti na tipičnom mjestu ozljeda je koja najčešće nastaje pri padu na ispruženu ruku kod osoba starije životne dobi, a opisan mehanizam ozljede od strane tužiteljice (uvrtanje ruke) ne dovode do ovakvog tipa prijeloma palčane kosti i baze pete kosti zapešća.
32. Temeljem svega naprijed sud je utvrdio da prijelomi koji su kod tužiteljice naknadno utvrđeni na ruci, odnosno zglobu, nisu nastali uslijed fizikalne terapije, a prijelom kostiju ručnog zgloba nastaje potpunim drugim mehanizmom ozljede, tj. padom na ispruženu ruku, a kako je to detaljno opisala svjedokinja dr. RR i vještak dr. SR. Dali je takva ozljeda postojala kod tužiteljice prilikom pada 12. rujna 2021. godine kada je zadobila ozljede desnog lakta pa da ista nije evidentirana u medicinskoj dokumentaciji koju je kirurg dostavio fizijatru, jer kirurg ne dostavlja fizijatru radiološku dokumentaciju ili je ta ozljeda nastala naknadno, je u konkretnom slučaju irelevantno, jer je utvrđeno da sigurno nije nastala uslijed greške zaposlenika tuženika, tj. fizioterapeuta, jer je isti fizioterapiju vršio sukladno napucima dr. RR, a koja je naputak izdala nakon što je izvršila uvid u medicinsku dokumentaciju koju joj je kirurg dostavio i pregleda tužiteljice.
33. Budući je liječenje provedeno prema pravilima struke nema uzročno – posljedične veze između radnje tuženika i ozljeđivanja tužiteljice, slijedom čega je ista odbijena s tužbenim zahtjevom.
34. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tuženiku su priznati troškovi za sastav odgovora na tužbu 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 9. svibnja 2024. godine 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 14. prosinca 2024. godine 200,00 eura, zastupanje na ročištu po punomoćniku odvjetniku 10. studenog 2023. godine 200,00 eura, zastupanje na ročištu po punomoćniku odvjetniku 17. siječnja 2024. godine 200,00 eura, zastupanje na ročištu po punomoćniku odvjetniku 21. veljače 2025. godine 200,00 eura, uvećano za troškove PDV-a 300,00 eura, tj. ukupno 1.500,00 eura.
35. Sud nije priznato tuženiku zatraženi trošak obrazloženog podneska od 30. listopada 2024. godine, budući da takva podnesak nije niti zaprimljen u spis.
36. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Đakovu, 4. travnja 2025. g.
Sutkinja
Snježana Brajko
POUKA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu. Rok za žalbu je 15 dana. Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok teče od dana objave presude, a za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok teče od dana primitka pisanog otpravka presude.
DNA
1. Tužiteljici po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćniku
