REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-12556/2023-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika AZZIP HVAR j.d.o i dr., zbog prekršaja iz članka 18. st. 2. u svezi čl. 98. st. 1. toč. 1. u svezi st. 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14, 118/14, 94/18, 96/18, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti na radu), i dr.; po prigovoru okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za nadzor zaštite na radu (dalje: Državni inspektorat) Klasa: UP/I-116-04/23-01/1042, Urbroj: 443-02-03-09- 23-2 od 23. kolovoza 2023. godine i optužnom prijedlogu Državnog inspektorata Klasa:
UP/I-116-01/23-02/177, Urbroj: 443-02-03-11-23-4 od 14. studenog 2023. godine; nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 03. travnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 04. travnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: AZZIP HVAR j.d.o.o. za usluge, sa sjedištem u [adresa], OIB: 61020661594, prekršajno nekažnjavan; kao pravna osoba
drugookrivljenik: UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
k r i v i s u
1) što dana 12. kolovoza 2024. godine u [adresa], u ugostiteljskom objektu vrste bistro-pizzeria, naziva ALFONSO, prvookrivljenik kao pravna osoba poslodavca i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu imali izrađenu procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku koja nije bila dostupna radnicima na mjestu rada,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba poslodavca nije procijenio rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu te procjena rizika nije bila dostupna radniku na mjestu rada (članak 18. stavci 1. i 2.)
2) što u razdoblju od 09. lipnja do 24. srpnja 2023. godine u [adresa], u ugostiteljskom objektu vrste bistro-pizzeria, naziva ALFONSO, prvookrivljenik kao pravna osoba-poslodavac i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu radnicu ČM, koji je s radom počela 09. lipnja 2023., radnika NM koji je s radom počeo 24. srpnja 2023. godine i radnika FM koja je sa radom počela 27. srpnja 2023. godine, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
3) što dana 08. srpnja 2023. godine u [adresa], u ugostiteljskom objektu vrste bistro-pizzeria, naziva ALFONSO, prvookrivljenik kao pravna osoba-poslodavac i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu za radnika NM dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 18. stavku 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu, a kažnjiv po članku 98. stavku 1. toč. 1. i st. 2. istoga Zakona; djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju) kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i st. 3. istog Zakona, djelom pod točkom 3) počinili prekršaj opisan u članku 120. stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. toč. 2. istog Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, prvookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 3.981,68 eura (tri tisuće devesto osamdeset i jedan euro i šezdeset i osam centi)
za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto i šezdeset) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 9.290,00 (devet tisuća dvjesto i devedeset)
eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
13.931,68 eura (trinaest tisuća devesto trideset i jedan euro i šezdeset i osam centi)
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona prvookrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko prvookrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju naprijed citiranih propisa, drugookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 796,34 eura (sedamsto devedeset i šest eura i trideset i četri centa)
za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto i trideset) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.060,00 (tisuću i šezdeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.986,34 eura (tisuću devesto osamdeset i šest eura i trideset i četiri centa)
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona drugookrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko drugookrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 30,00 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnim oznakama optužni prijedlog i prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude. Okrivljenici su u zakonskom roku uložili prigovor na navedeni prekršajni nalog pa ga je sud stavio izvan snage i na temelju članka 221. stavka 2. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu.
2. Rješenjem ovog suda broj: Pp-12556/2023-4 od 01. kolovoza 2024. godine spojeni su prekršajni predmeti protiv okrivljenika (formirani po gore navedenim optužnim aktovima) broj: Pp-12556/23 i Pp-14036/23 te je odlučeno da će se provesti jedinstveni prekršajni postupak i donijeti jedna presuda u predmetu Pp-12556/2023.
3. Sud je proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika, koji su na istu pozvani putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljenicima je u više navrata poslan poziv na adrese [adresa] (adresa sjedišta prvookrivljenika) i [adresa], kao jedinu prijavljenu adresu prebivališta drugokrivljenika, međutim, svi pozivi su se vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. S obzirom na to da okrivljenici nesporno znaju za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je drugookrivljenik potpisao i zaprimio obavijesti o počinjenom prekršaju Državnog inspektorata od 11. srpnja 2024. godine, u kojim mu je izričito naglašeno da je do pravomoćnog završetka postupka dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta, jer će mu se u protivnom pismena dostaviti putem oglasne ploče; sud je zaključio kako okrivljenici evidentno izbjegavaju primitak poziva i dolazak pred sud.
3.1. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovor na prekršajni nalog od 28. rujna 2023. godine, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za nadzor zaštite na radu od 12. kolovoza 2023. godine, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja od 12. kolovoza 2023. godine, prijave na HZMO ( eM-1P) od 13. lipnja, 25. srpnja, 31. srpnja i 26. rujna 2023. godine, evidencije o radnom vremenu radnika u srpnju, kolovozu i rujnu 2023. godine za prvookrivljenika, izvadak iz Sudskog registra za prvookrivljenika. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenike, iz koje je vidljivo da je prvookrivljenik prekršajno nekažanjavan dok je drugookrivljenik prekršajno kažnjavan za prometne i gospodarske prekršaje.
4.1. Okrivljenici su u prigovoru na predmetni prekršajni nalog naveli da se ne smatraju krivima za prekršaj koji im se stavlja na teret. U bitnome su naveli da su u svom ugostiteljskom objektu imali izrađenu procjenu rizika u pisanom obliku kao i sve zakonom propisane ateste o udovoljavanju minimalnih tehničkih uvjeta u ugostiteljstvu, izrađeni DDR, svaku godinu atestirani vatrogasni aparat te zakonom propisanu radnu odjeću za radnike. Navedene dozvole i ateste je napravio prije pet godina, a kada mu je inspektor rekao da to više ne vrijedi, kroz nekoliko dana traženu procjenu rizika je uplatio i dobio u pisanom obliku, o čemu je i obavijestio inspektora.
5. Odredbom čl. 18. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika. Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Odredbom čl. 98. st .1 toč. 1. Zakona o zaštiti na radu propisano je da će se novčanom kaznom od 30.000,00 kuna (3.981,68 eura) kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako nije procijenio rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada, ili ako u postupku izrade procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici (članak 18. stavci 1., 2. i 5.) Stavkom 2. istog članka je propisano da će se novčanom kaznom od 6.000,00 kuna (796,34 eura) za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
5.1. Odredbom članka 112. stavka 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije i to podatke o početku osiguranja za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – dostavljaju se najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Kaznena odredba članka 172. stavka 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da će se za prekršaj kazniti poslodavac novčanom kaznom od 660,00 eura do 6.630,00 eura ako ne prijavi osiguranje. Nadalje odredba članka 172. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da će se za postupke iz stavka 2. kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 130,00 eura do 1.320,00 eura.
5.2. Člankom 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Odredba članka 150. stavka 1. toč. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 4.), dok će se prema stavku 3. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura za isti prekršaj kazniti odgovorna osoba u pravnoj osobi.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz priloženih zapisnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima tužitelja sa svom priležećom dokumetacijom, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Naime utvrđena zapažanja inspektora mogu se smatrati profesionalnim i stručnim te im se može pokloniti vjera, pogotovo jer je istih vidljivo da drugookrivljenik nije imao prigovore na obavljanje provedenog nadzora a ovlašteni inspektori su postupali obavljajući svoju službenu dužnost i nemaju razloga lažno teretiti okrivljenike. Ujedno se napominje da okrivljenici nisu ničim potkrijepili svoje navode iz prigovora na prekršajni nalog da su naknadno otklonili posljedice prekršaja iz Zakona o zaštiti na radu.
6.1. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
7. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika, pa je tako kao otegotne okolnosti cijenio narav i vrstu prekršaja, prekršajnu kažnjavanost drugookrivljenika za gospodarske prekršaje te iskazano opstruiranje postupka, dok je olakotnim cijenio prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika. Slijedom navedenog je okrivljenicima utvrdio pojedinačne kazne za prekršaje u visini zakonskih minimuma te potom primjenama odredbi o stjecaju izrekao ukupne novčane kazne navedene u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčanih kazni uplati 2/3 (dvije trećine) izrečenih novčanih kazni, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Hvar, 04. travnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis
