REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2817/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja CS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćiku Svenu Skračiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. ožujka 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 4. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva sa iznosa od 5.401,39 Eura na iznos od 5.666,13 Eura.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju CS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati 2.980,00 Eura, sa zateznim kamatama koje teku od 15. rujna 2023., do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila poslije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju CS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 2.766,13,13 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 15. rujna 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana“

III. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju CS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 1.633,20 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. travnja 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja CS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 565,57 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 4. travnja 2025. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 24. svibnja 2023. stradala u prometnoj nesreći koju je skrivila DS upravljajući automobilom reg. ozn. [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika. Odgovornost za naknadu štete tuženika je nesporna. Tužiteljica je 15. rujna 2023. podnijela odštetni zahtjev tuženiku. Tuženik je 16. listopada 2023. u mirnom postupku u predmetu 90 AO 16162 202 isplatio tužiteljici dio traženog iznosa naknade štete. Tužiteljica tužbom zahtijeva od tuženika preostali iznos naknade štete i zatezne kamate na iznose naknade štete koje je tuženik platio tužiteljici kao nesporne. Prometna nesreća dogodila se tako da je osiguranica tuženika prilikom skretanja automobilom iz ulice Baruna Trenka u Gajevu ulicu u Zagrebu udarila tužiteljicu koja je kao pješak prelazila pješački prijelaz dok je na semaforu bilo uključeno zeleno svjetlo za pješake, a u trenutku kad je tužiteljica prešla otprilike polovicu pješačkog prijelaza. Tužiteljica je u prometnoj nesreći zadobila povrede ruke, ramena, kralježnice i trtice. Zbog navedenih je povreda tužiteljica trpjela bolove lijevog ramena, nadlaktice i ručnog zgloba kao i bolove u kralježnici i području lijevog gluteusa, preponi i unutarnjoj strani desne natkoljenice. Tužiteljica je osjećala trnce duž desne noge i u desnom stopalu. Tužiteljica je nosila Schanzov ovratnik oko 2 tjedna, a zbog naravi povreda trpila je jake glavobolje, mučnine, povraćanje i vrtoglavice, te su joj se pojavile dvoslike. Zbog načina nastanka prometne nesreće tužiteljica je napeta i tjeskobna, ima poteškoće sa spavanjem i koncentracijom te trpi strah od prometa. Zbog zadobivenih povreda i tegoba tužiteljica nije mogla raditi i ostvarivati prihode zbog čega je imala veliki strah od budućnosti. Tužiteljica i danas osjeća posljedice štetnog događaja. Tužiteljica je povrede i tegobe zadobivene u prometnoj nesreći liječila u KBC Sestre Milosrdnice, Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba, KB Merkur, KB Sveti Duh, KB Dubrava, Poliklinici za radiologiju i neurologiju Dijagnostika 2000 i Klinici za psihijatriju Sv. Ivan. Zbog povreda i tegoba zadobivenih u štetnom događaju kod tužiteljice je došlo do povreda prava osobnosti imajući u vidu sljedeće kvalifikatorne okolnosti: pretrpljene bolove, pretrpljeni strah i smanjenu životnu aktivnost. Tužiteljica s osnove povrede prava osobnosti potražuje od tuženika 7.500,00 €.Tuženik je tužiteljici kao nesporan isplatio iznos od 2.300,00 €. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega kod obavljanja osnovnih kućanskih poslova i održavanja higijene u opsegu od 80 sati. Tužiteljica s osnova tuđe pomoći i njege potražuje od tuženika 320,00 €. Tuženik je tužiteljici kao nesporan isplatio iznos od 180,00 €. Tužiteljica postavlja zahtjev s osnova tuđe pomoći i njege na 140,00 €. U odnosu na zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos štete. Tuženik je 16. listopada 2023. platio tužiteljici nesporni iznos štete u ukupnom iznosu od 5.414,48 €, 2.480,00 € (2.300,00 € + 180,00 €) s osnova neimovinske štete i tuđe pomoći i njege, 2.280,00 € s osnova troška liječenja prema računu Poliklinike za radiologiju i neurologiju Dijagnostika 2000 od 6. srpnja 2023. 2.654,48 € s osnova izgubljene zarade i to autorski honorar od 663,62 € neto mjesečno za razdoblje od lipnja do rujna 2023. za producentske usluge kod društva Adria AMS d.o.o.Tužiteljica postavlja zahtjev za isplatu zateznih kamata na isplaćene iznose štete tekuće za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku 15. rujna 2023. do isplate štete tužiteljici 16. listopada 2023. za trošak liječenja i izgubljenu zaradu od dana nastanka štete do isplate štete tužiteljici 16. listopada 2023. Zatezne kamate na dan 16. listopada 2023. iznose 61,39 €. Tužiteljica zahtijeva isplatu uglavničenih zateznih kamata u iznosu od 61,39 € sa zateznim kamatama tekućim od utuženja do isplate.

2. Podneskom od 6. studenog 2024. tužitelj je uskladio tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka te potražuje 5.607,85 Eura na ime neimovinske štete te i tuže pomoći i njege te iznos od 58,28 Eura s osnove uglavničenih zateznih kamata.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim pasivnu legitimaciju tuženika u ovoj pravnoj stvari, kao osiguratelja vozila reg. oznake [registarska oznaka], kojim je u vrijeme štetnoga događaja upravljala vozačica DS. kao i odgovornost vozača za prouzrokovanje predmetne nezgode, koja se dogodila dana 24. svibnja 2023., u Zagrebu, na raskrižju kolnika Gajeve ulice i ulice Baruna Trenka, kojom prilikom je došlo do udara vozila reg. oznake [registarska oznaka] u tužiteljicu, koja je prelazila kolnik preko obilježenog pješačkog prijelaza, u trenutku kada je za njezin smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu. Nesporno je i da je tužiteljica, u navedenoj prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede, te da je prije pokretanja ove parnice, podnijela odštetni zahtjev prema tuženiku radi naknade štete. Tuženik je isplatio istoj iznos od ukupno 5.414,48 EUR / 40.795,40 kn, na ime naknade nespornog dijela cjelokupno pretrpljene imovinske i neimovinske štete. Od ukupno isplaćenog iznosa, iznos od 2.300,00 EUR se odnosi na naknadu neimovinske štete tužiteljice, iznos od 180,00 EUR se odnosi na naknadu štete s osnova tuđe pomoći i njege, iznos od 280,00 EUR se odnosi na naknadu troškova liječenja tužiteljice, a iznos od 2.654,48 EUR se odnosi na naknadu štete tužiteljici s osnova izgubljene zarade. Tuženik smatra da je isplaćenim iznosima u cijelosti ispunio svoju obvezu naknade štete prema tužiteljici temeljem zaključenog ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, a vezano uz prometnu nezgodu od 24. svibnja 2023. te stoga tužbeni zahtjev osporava u cijelosti, smatrajući isti nerealno i previsoko postavljenim.Tuženik se protivi i kamatama i tijeku kamata kako je to postavljeno u tužbenim zahtjevom u odnosu na imovinsku štetu. Naime, kako se radi o zahtjevu čija će se visina utvrđivati tijekom postupka, tuženik smatra da i kamate na taj vid štete, mogu eventualno teći jedino od presuđenja. Nadalje, tuženik se u cijelosti protivi zahtjevu tužiteljice za plaćanjem kamata na kamate obračunate na isplaćene nesporne iznose štete. Prvenstveno, tuženik napominje da je tužiteljica kamate obračunala na cjelokupno isplaćene nesporne iznose štete, po svim traženim vidovima po zahtjevu u mirnom postupku. Iako iz tužbe proizlazi da ista nema daljnjih potraživanja s osnova izgubljene zarade i troškova liječenja, ista ipak potražuje zakonske zatezne kamate i na plaćene iznose po tim vidovima štete, koji su, osim toga, plaćeni u rokovima propisanim odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (zahtjev postavljen 15. rujna 2023., isplata izvršena 13. listopada 2023. godine, unutar roka od 60 dana), bez zakašnjenja u plaćanju. Osim iznesenoga, nejasno je iz kojih je razloga tužiteljica zakonske zatezne kamate obračunala do 16. listopada 2023., navodeći da je to dan isplate od strane tuženika, kada iz dokaza koji je ista priložila uz tužbu jasno proizlazi da je isplata izvršena dana 13. listopada 2023.Tuženik također napominje da su svi nesporni iznosi, po svim vidovima štete plaćeni unutar roka od 60 dana propisanog Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, te je stoga zahtjev tužiteljice za plaćanjem kamata u cijelosti neosnovan, jer tuženik nije došao u zakašnjenje s plaćanjem naknade tužiteljici. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: potvrdu I. Postaje prometne policije Zagreb (list 8-9 spisa), odštetni zahtjev (list 10-14 spisa), obavijest o utvrđenoj obvezi isplate odštete (list 15-16 spisa), potvrda o plaćanju (list 17 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 18-40, 59-69. 81-88 spisa), potvrdu ADRIA AMS d.o.o. (list 41 spisa), obračun zateznih kamata (list 42-45, 70-74 spisa), potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad (list 75 spisa), izvedeno je vještačenje po vještacima medicinske struke i to Gordanu Makariću, psihijatru, Tomislavu Trajbaru, kirurgu i Srećku Vuletiću, neurokirurgu (list 99-106 spisa), saslušana je tužiteljica (list 137-139 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, i 114/22 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Tužitelj je podneskom od 6. studenog 2024. uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka te je izvršio preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva pa tužitelj potražuje 5.607,85 Eura na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege te iznos od 58,28 Eura s osnove uglavničenih zateznih kamata. Tuženik se nije protivio preinaci tužbe, a sud ju je dopustio budući da je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa između stranaka, a tužitelj je preinaku mogao izvršiti tek nakon što su vještaci izradili nalaz i mišljenje.

7. Među strankama nije sporan štetni događaj, pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj.

8. Sporna je visina štete i tijek zateznih kamata te osnovanost i visina zahtjeva za isplatu uglavničenih kamata.

9. Radi utvrđenja nastanka i visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege sud je proveo medicinsko vještačenje po vještacima Gordanu Makariću, psihijatru, Tomislavu Trajbaru, kirurgu i Srećku Vuletiću, neurokirurgu te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja.

10. U nalazu i mišljenju vještaci Gordan Makarić, Tomislav Trajbar i Srećko Vuletić su naveli da je tužiteljica stradala je kao pješak 24. svibnja 2023., kada je na nju naletio auto. Pri tome je zadobila sljedeće tjelesne ozljede: trzajnu ozljedu vratne kralježnice / Distensio mm paravertebralium colli, natučenje lijevog ramena / Contusio omeri sin, natučenje lijeve strane prsnog koša / Contusio haemithoracis sin, natučenje prsne i slabinske kralježnice / Contusio vertebrae thoracalis et lumbalis, prijelom križne kosti /Fractura ossis sacri i prijelom trtične kosti / Fractura ossis coccygis. Navedene ozljede i stanja: trzajna ozljeda vratne kralježnice, natučenje lijevog ramena, natučenje lijeve strane prsnog koša, natučenje prsne i slabinske kralježnice, prijelom križne kosti, prijelom trtične kosti i psihički poremećaj – simptomatika PTSP-a, civilni posljedica su ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju (u uzročno su posljedičnoj vezi sa predmetnim ozljeđivanjem). Tužiteljica CS stradala je u štetnom događaju 25. svibnja 2023., pri čemu je zadobila višestruka natučenja u području lijevog ramena, lijeve strane prsnog koša, prsne i slabinske kralješnice, bez prijeloma koštanih struktura u tim regijama. Ove ozljede liječene su konzervativno mirovanjem i analgeticima, nema podataka da bi u svezi istih bila provedena fizikalna terapija. Nakon ovih ozljeda sada kliničkim pregledom kod vještaka nalaze trajno smanjenu pokretljivost lijevog ramenog zgloba blažeg stupnja, dok je funkcijski status i pokretljivost u području prsnog koša, grudne i slabinske kralješnice uredan. Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju zadobila i trzajnu ozljedu vratne kralješnice. Liječena je većim dijelom u skladu s pravilima medicinske struke, korištenjem ovratnika kroz oko dva tjedna, mirovanjem i analgeticima. Sada tijekom pregleda kod vještaka nalazimo urednu funkciju i pokretljivost vratne kralješnice, uz eutoničnu muskulaturu. Slijedom navedenog vještaci zaključuju da kod tužiteljice nakon trzajne ozljede vratne kralješnice iz predmetnog štetnog događaja nema trajnih posljedica. Tegobe na koje se tužiteljica žali (migrenozne glavobolje, druge vrste glavobolja, dvoslike) ne mogu biti uzrokovane trzajnom ozljedom vratne kralješnice, osobito ne trzajnom ozljedom sa dinamikom tegoba i oporavka kao kod tužiteljice i trzajnom ozljedom nakon koje ne zaostaje trajnih posljedica (opseg pokreta vratne kralješnice tijekom pregleda kod vještaka je uredna uz eutoničnu muskulaturu, nema neurološkog deficita, uvidom u rezultate dijagnostičke obrade nema podataka o smanjenoj funkciji vratnih korijenova kralješničke moždine). Uz navedeno, uvidom u navode iz osobnog zdravstvenog kartona i uvidom u drugu medicinsku dokumentaciju, razvidno je da tužiteljica iz razdoblja prije predmetnog ozljeđivanja ima migrenozne glavobolje, ali povremeno i druge vrste glavobolja (epizodične cervikogene glavobolje npr.). Pojava dvoslika kod tužiteljice također nije u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim ozljeđivanjem, a za primijetiti je da tužiteljica nije provela odgovarajuću dijagnostiku za objektivizaciju dvoslika, također su to dvoslike koje su nekad prisutne a nekad ne. U svakom slučaju trzajna ozljeda vratne kralješnice kao kod tužiteljice iz predmetnog ozljeđivanja ne može uzrokovati dvoslike. Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju zadobila prijelome sakruma i kokcigisa, koji prijelomi su u medicinskoj dokumentaciji dugo bilježeni kao možebitni – suspektni, da bi konačno bili potvrđeni nalazom ortopeda od 21. ožujka 2024., a temeljem MR nalaza LS kralješnice od 22. veljače 2024. godine. Sada tijekom pregleda kod vještaka, kao trajnu posljedicu ovih prijeloma, nalazimo blažu palpatornu bolnost kokcigisa, opseg pokreta slabinske kralješnice je uredan i bezbolan, sakrum je palpacijski bezbolan. Tužiteljica je na psihičkom planu razvila simptomatiku elemenata PTSP-a (F43.1), u primarno psihički vulnerabilne strukture. Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisane sekvele. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužiteljice došlo je do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja, u svezi čega su vještaci ocijenili da je tužiteljica fizičke bolove jačeg intenziteta trpjela sumarno do 4 dana, srednje intenziteta sumarno do 10 dana, a slabijeg intenziteta sumarno do 6 tjedana. Kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora. Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno 2 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah do sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć i njega pružana od strane nestručne osobe bila joj je potrebna u opsegu od 4 sata dnevno kroz 5 dana (za sve radnje van kuće, sve radnje vođenja kućanstva, veći dio radnji samozbrinjavanja, toalet koristi uz pomoć druge osobe, hranu uzima u krevetu), 2 sata dnevno kroz dva mjeseca (za sve radnje koje uključuju duža ili jača statodinamička naprezanja). Liječenje tužiteljice s kirurškog - neurokirurškog stajališta završeno je EMNG dijagnostikom 21. srpnja 2023. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 22. prosinca 2023. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno vještaci su ocijenili sa 10%, s osnova trajno smanjene pokretljivosti lijevog ramenog zgloba blažeg stupnja i u jednoj ravnini, s osnova blaže bolnosti kokcigisa – kokcigodinije nakon prijeloma donjeg dijela sakruma i kokcigisa (bez neurološkog deficita ili drugih naknadnih komplikacija), te razvoja psihičkog poremećaja u vidu simptomatike PTSP-a kao reakcije na predmetno ozljeđivanje, tegobe i liječenje. U tom omjeru će tužiteljica morati ulagati pojačane napore u svom životu.

11. Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Valja navesti da stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka te da su na ročištu za glavnu raspravu održanom 24. ožujka 2025. izjavile da nije potrebno da vještaci daju nalaz i mišljenje na ročištu budući da nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje.

12. Odredbom čl. 1045. st. 1. ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje. ZOO), propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, odredbom čl. 1067 st. 3. ZOO-a propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, dok je odredbom čl. 1072 st. 2. ZOO-a propisano da u slučaju postojanja obostrane krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

13. Imajući na umu gore navedene odredbe te da se međusobna odgovornost procjenjuje na temelju krivnje i da u postupku tuženik nije osporavao da je osiguranik tužitelja u cijelosti odgovoran za nastanak štetnog događaj te je utvrđeno da je tužitelj pretrpio navedenu ozljedu u tom štetnom događaju, to je na tuženiku bio teret dokaza (pretpostavljena krivnja) da je šteta nastala bez njegove krivnje, a što tuženik nije dokazao.

14. Imajući na umu gore navedene odredbe u ovom postupku je utvrđeno da je osiguranik tužitelja odgovoran naknaditi štetu nastalu tužitelju iz predmetnog štetnog događaja.

15. Temeljem čl. 19. ZOO-a, a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

16. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

17. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i pretrpljenog straha, dob tužiteljice te njezino zaposlenje i afinitet prema bavljenju fizičkim aktivnostima. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

18. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 4.900,00 Eura. Tuženik je nesporno isplatio tužitelju iznos od 2.300,00 Eura na ime neimovinske štete, pa tužitelj ima pravo na isplatu iznosa od 2.600,00 Eura na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a nema pravo na isplatu daljnjeg iznosa od 2.707,85 Eura.

19. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 140 sati. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali majka kojom živi u kućanstvu i dečko. Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 560,00 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 4 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a. Budući da je tuženik nesporno platio tužitelju iznos od 180,00 Eura na ime tuđe pomoći i njege, tužitelju pripada daljnji iznos od 380,00 Eura.

20. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

21. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege sukladno traženju tužitelja za iznos od 2.980,00 Eura počevši od 15. rujna 2023. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a temeljem koje oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29. studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“.

22. U odnosu na zahtjev tuženika za isplatom obračunatih zakonskih zateznih kamata na plaćeni iznos imovinske i neimovinske štete, valja navesti da tužitelj tijekom postupka nije dokazao datum dospijeća u odnosu na svaki pojedini iznos imovinske štete na ime izgubljene zarade, budući da nije dostavio ugovor o djelu koji je sklopio sa društvom ADRIA AMS d.o.o. Nadalje, a u odnosu na zakonske zatezne kamate koje se odnose na isplaćeni iznos neimovinske štete, tužitelj nema pravo na naknadu zakonskih zateznih kamata na plaćeni iznos neimovinske štete, budući da je tuženik platio tužitelju imovinsku i neimovinsku štetu u roku od iz čl. 12.st.5. ZOOP. Slijedom navedenog sud je odbio zahtjev za isplatu iznosa od 58,28 Eura sa osnove obračunatih zateznih kamata.

23. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

24. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio u 100 %, a u odnosu na visinu 53%, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio s 0%, a u odnosu na visinu 47%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 53% korist tužitelja.

25. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav podneska od 26. ožujka 2024. i 6. studenog 2024. (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav podneska od 10. srpnja 2024. (Tbr 8. toč. 4. OT – 50,00 Eura), zastupanje na ročištima 9. srpnja 2024. i 24. ožujka 2025. (Tbr. 9. toč. 1. OT-200,00 Eura svako, odnosno ukupno 1.050,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 50,24 Eura te pristojbe na presudu u iznosu od 103,11 Eura. Imajući u vidu omjer uspjeha u sporu tužitelju je dosuđen trošak u iznosu od 637,78 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 995,42 Eura u cijelosti, pa ukupan trošak iznosi 1.633,20 Eura.

26. Nadalje, tužitelj nema pravo na naknadu priznatih troškova preko razlike omjera uspjeha u sporu, pa je sud odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 565,57 Eura.

27. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

U Zagrebu, 4. travnja 2025.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu )

2. pun. tuženika