Pr-1718/2023-21

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste JJ, u pravnoj stvari tužiteljice PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun.Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 11.ožujka 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice, a po objavi presude dana 4.travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici PJ OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 2,69 eura zajedno s pripadajućom:

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,41 EUR teče od 15. ožujka 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,08 EUR teče od 15. svibnja 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,41 EUR teče od 15. prosinca 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,71 EUR teče od 15. travnja 2020. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 7.studenoga 2023. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćnog radnika u Klinici za unutarnje bolesti. Tuženik da je tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna pogrešno isplatio naknadu plaće. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. S obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta nezdravstvenog radnika, tužiteljica da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da radnici imaju pravo na uvećanje plaće za 11%, odnosno 14% od 01.rujna 2019.g., koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Također, sukladno odredbama čl.81. ZOR radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Međutim, tuženik naknadu za godišnji odmor nije obračunavao i isplaćivao sukladno prethodno citiranim odredbama ZOR i KU. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 1.10.2018. do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, sve uz naknadu parničnog troška.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine, te u pogledu priložene punomoći navodeći da je ista priložena u ranije pokrenutom sudskom postupku Pr-1302/2021. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku.

3.Tužiteljica je podneskom od 30. rujna 2024., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 648,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.10.2018. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 9,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu toč.II kojom se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva. Nadalje, u preostalom dijelu smatra je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama. Nadalje, u daljnjem tijeku postupka tuženik je naveo da počevši od 1.travnja 2020. obračunava svim radnicima, pa tako i tužiteljici, sve dodatke i na odrađeni prekovremeni rad. Za razdoblje do 1.travnja 2020. tužitelj i tuženik da su sklopili dana 25.03.2022. Sporazum o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad.

3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja te sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je podneskom od 10.ožujka 2025. uredila i postavila tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci presude.

3.3.Na navedeni podnesak kojim se konačno uređuje tužbeni zahtjev, tuženik se do zaključenja glavne rasprave nije očitovao.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, Sporazuma o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad od 25.03.2022., uvidom u spis ovog suda Pr-1302/2021, vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Tužiteljica je popisla parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom manje isplaćene plaće za dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, za dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje uzimajući u obzir stvarne pune iznose plaća sukladno utvrđenim razlikama, odnosno pune prosječne mjesečne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca sukladno odredbama ZOR-a i TKU-a.

7.Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 10.ožujka 2025., radi se o sporu male vrijednosti zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457. - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

8.U odnosu na navode iz odgovora na tužbu koji se tiču dostavljene punomoći, izvršen je uvid u spis ovog suda Pr-1302/2021 te je utvrđeno da je u istom podnesena tužba dana radi isplate razlike manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. na ime povećanja osnovice, s priloženom punomoći od 22.02.2021.

8.1.Kako sud nema razloga sumnjati u istinitost pismene punomoći u ovom predmetu i kako je punomoć dostavljena uz tužbu (čl.98. st.1. ZPP), postupljeno je sukladno odredbama čl.89-101 ZPP.

9.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

9.1.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

9.2.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

9.3.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

9.4.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

9.5.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

9.6.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

10.Vještačenje na okolnost visine potraživanja tužitelja obavljeno je po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Ines Lozić, a čije vještačenje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. Pri izradi nalaza i mišljenja korištene su obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) za razdoblje od 01.10.2018. do 30.09.2024. Uvidom u platne liste razvidno je da je tuženik tužitelju na sate rada obračunavao uvećanja zavisno jesu li odrađeni subotom, nedjeljom, na dane blagdana, odnosno zavisno od toga jesu li isti odrađeni u noćnom dijelu dana i u drugoj smjeni. Za razdoblje od 01.10.2018. do 31.03.2020. manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad, iznosio bi 2,69 EUR. Za razdoblje od 01.04.2020. do 30.09.2024. tužiteljici da je dodatak za posebne uvjete rada obračunat na sve sate iskazane na obračunskim ispravama slijedom čega po toj osnovi potraživanje iznosi 0,00 EUR.

11.S obzirom na takvo utvrđenje vještaka, tužiteljica je uredila tužbeni zahjtev potražujući sada iznos od 2,69 eura, i to samo po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja i to za veljaču, travanj, studeni 2019. i ožujak 2020.

12.U konkretnom slučaju, tužiteljica je podnijela tužbu sa zahtjevom za isplatu razlike plaće u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom za sve odrađene sate; za otežane uvjete rada za sve odrađene sate; naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanje uzimajući u obzir stvarne pune iznose plaća sukladno utvrđenim razlikama.

13.Kako se tuženik u odgovoru na tužbu usprotivio tzv. stupnjevitoj tužbi, sud je, a radi otklanjanja toga prigovora, raspravnim rješenjem pozvao tužitelja da postupi u smislu čl.186b ZPP-a, odnosno da postavi potpuni i određeni tužbeni zahtjev.

14.Tužiteljica je podneskom od 30.rujna 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je zatražila isplatu iznosa od 648,00 eura dok je podneskom od 19.studenoga 2024. specificirano potraživanje na način da je zatražena isplata: a) za razdoblje od 01.10.2018. do 31.03.2020. razlike neisplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje na način da se utvrdi ostvarena prosječna puna plaća tužitelja za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor ili bolovanje, primjenom parametara: - neisplaćene bruto razlike za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom za sve odrađene sate; - neisplaćene bruto razlike za otežane uvjete rada za sve odrađene sate; te b) za razdoblje od 01.04.2020. do 30.09.2024.: - razlike za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom za sve odrađene sate; - razlike za otežane uvjete rada za sve odrađene sate; - prosječna puna plaća za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor ili bolovanje na koju tužitelj ima pravo, a zatim utvrdi razlika neisplaćene isplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje. U odnosu na priloženi Sporazum isti da obuhvaća razdoblje do 31.03.2020., ali ne i razdoblje nakon toga, odnosno da je Sporazumom između stranaka regulirano pitanje isplate razlike plaće za prekovremeni rad do 31.03.2020. (uvećanje plaće u prekovremenom radu s osnova posebnih uvjeta rada, iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi), ali nije regulirano pitanje plaćanja razlike temeljem naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.

15.S obzirom na utvrđenje vještaka za financije i računovodstvo, razvidno je da je tužiteljica postavila tužbeni zahtjev previsoko i preširoko kako u odnosu na osnovu tako i u odnosu na visinu.

16.Naime, pregledom pisanog nalaza i mišljenja vještakinje utvrđeno je da za utuženo razdoblje ne postoje neisplaćene razlike u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni te blagdanom za sve odrađene sate, da ne postoje neisplaćene bruto razlike za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, dok u odnosu na neisplaćene naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanje manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, a koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad, iznosi 2,69 EUR i to samo za razdoblje od 01.10.2018. do 31.03.2020. dok za razdoblje od 01.04.2020. do 30.09.2024. godine tužiteljici je dodatak za posebne uvjete rada obračunat na sve sate pa stoga nema potraživanja po toj osnovi.

17.Kada se uzme u obzir činjenica što je zahtijevano tužbenim zahtjevom, a posebice po specifikaciji prema podnesku od 19.11.2024., tužbeni zahtjev postavljen je previsoko i preširoko, odnosno postavljen je u nerealno visokom iznosu s obzirom da velika većina utuženih osnova nije ni postojala, odnosno da je tužiteljici na ime utuženih osnova prekovremenog rada u utuženom razdoblju sve ranije isplaćeno, a što je zapravo i razvidno iz dostavljenog Sporazuma.

18.Stoga kada se uzme u obzir sve gore navedeno, tužiteljica je kako u odnosu na osnovu tako i u odnosu na visinu uspjela u razmjerno neznatnom dijelu u parnici.

19.S obzirom na takav (ne)uspjeh, donesena je i odluka o troškovima postupka, sve prema odredbi čl.154 st.5. ZPP-a prema kojoj sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je protivna stranka imala ako protivna stranka nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva. S tim u vezi nije posebno obrazlagan prigovor tuženika iz podneska od 21.listopada 2024. vezano za isplatu troškova na račun punomoćnika tužiteljice, budući joj trošak nije ni dosuđen.

20.Kako tuženik nije popisao trošak postupka, odluka o trošku je izostala.

21.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 4.travnja 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku

- u spis