Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: Ovr-337/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E  I  Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB:54566384431, po sutkinji toga suda Renati Rački, na temelju prijedloga više sudske savjetnice specijaliste MS, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja TS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Dušanu Trifunoviću, odvjetniku iz Rijeke, protiv ovršenika OS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Kseniji Grba, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ksenija Grba i Maja Kovač iz Rijeke, radi naplate, odlučujući o prijedlogu ovršenika, bez održavanja ročišta, 4. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika OS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u postupku izravne naplate koji se provodi na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1838/11 od 31. listopada 2013., do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava nedopuštenim.

II O zahtjevima za naknadu troška ovog postupka bit će odlučeno nakon donošenja odluke u parničnom postupku kojeg je ovršenik upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovni broj Ovr-231/2025 od 4. travnja 2025.

III Nalaže se ovršeniku obavijestiti sud o pokretanju parničnog postupka radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom u roku od 15 dana od dana podnošenja tužbe.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovoga zaključka pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točke 9. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 ; dalje OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je 11. ožujka 2025. ovom sudu podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu od 25. veljače 2025. nedopuštenim te prijedlog za donošenje rješenja kojim bi se naložilo FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno odgodilo predmetnu ovrhu, sve temeljem odredbe članka 210. OZ-a. Naime, navodi da je ovrhovoditelj protiv njega podnio FINA-i zahtjev za izravnu naplatu 25. veljače 2025. na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 1838/11 od 31. listopada 2013., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja utvrđene navedenom ovršnom ispravom, slijedom čega je ovršeniku zaplijenjeno 2.411,58 EUR. Pritom se ovršenik poziva na žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. i 11. OZ- a.

1.1. Naime, ističe i pojašnjava da je predmetna tražbina prestala postojati jer je ovršenik izvršio prijeboj svoje tražbine prema ovrhovoditelju onim što ovrhovoditelj potražuje od njega. Ukratko navodi da on ima prema ovrhovoditelju daleko veću tražbinu utvrđenu pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-610/08 od 28. srpnja 2010. u iznosu od 12.545,86 EUR glavnice i 1.067,08 EUR parničnog troška, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28.srpnja 2010., te da je ovrhovoditelju izjavio prijeboj 10. ožujka 2025. koji učinak prijeboja da je nastupio još 14. prosinca 2015. u trenutku ovršnosti presude kojom je utvrđena obveza ovrhovoditelja prema ovršeniku.

1.2. Nadalje navodi da je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha. Pozivom na odredbu članka 233. Zakona o obveznim odnosima ističe kako sve tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom zastarijevaju za 10 godina, a da je predmetna presuda postala pravomoćna 14. siječnja 2015. slijedom čega proizlazi da je zahtjev za izravnu naplatu temeljem iste u konkretnom slučaju podnesen po proteku roka od 10 godina od pravomoćnosti, odnosno nakon 24. ožujka 2025., čime zapravo ističe prigovor zastare predmetne tražbine.

1.3. Stoga, sukladno odredbi čl. 210. OZ-a, predlaže da sud predmetnu pljenidbu i prijenos zaplijenjenih sredstava proglasi nedopuštenom

2. Ovršenik također predlaže odgoditi predmetnu ovrhu, sukladno odredbi članka 210. stavak 2. u svezi članka 65. OZ-a. Navodi kako će mu provedbom ovrhe nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, tim više što on već 10 godina bezuspješno pokušava ovršiti naprijed spomenutu presudu ovog suda kojom je utvrđena njegova tražbina prema ovrhovoditelju (P-610/08) iz razloga nepostojanja ikakve imovine ovrhovoditelja (tamo ovršenika). Naime, isti prema potvrdama HZMO nije bio zaposlen, nije imao nekretnina ili vozila, pljenidba pokretnina na njegovoj službenoj adresi prebivališta da je ostala bezuspješna budući da ovrhovoditelja nije bilo na toj adresi, a susjedi da su izjavili da isti živi u [adresa]. Pored navedenog ovrhovoditelj da je visoko zadužena osoba što da je razvidno iz zemljišnoknjižnog izvatka zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je na stanu u vlasništvu ovrhovoditelja uknjiženo založno pravo temeljem Ugovora o zajmu od 10.12.2024. u iznosu od 119.450,53 EUR sa zakonskim zateznim kamatama za korist fizičke osobe.

2.1. Iz navedenih razloga, a posebice novih saznanja da je ovrhovoditelj odselio u inozemstvo, odnosno u Irsku, ovršenik smatra da, ukoliko dođe do prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, iste nikada neće moći povratiti, odnosno da će pretrpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

3. Ovrhovoditelj u odgovoru na prijedloge ovršenika, zaprimljenom kod suda 31. ožujka 2025., protivi se prijedlozima ovršenika te iste predlaže odbiti kao neosnovane. Ističe da su netočni navodi ovršenika da je tražbina ovrhovoditelja prestala postojati izjavom o prijeboju od 10.3.2025., kao i da bi učinak istog nastao još 14.12.2015. kao i da ovrhovoditelju nije poznato da je ovršenik uopće dao takvu izjavu jer mu istu nije dostavio. Također osporava postojanje tražbine ovršenika prema ovrhovoditelju iz sudske presude na koju se poziva jer da je dug u njegovo ime podmirila njegova majka KS koja je u međuvremenu preminula. Ujedno ističe da su netočni navodi ovršenika da se njegova tražbina prema ovrhovoditelju ne može naplatiti budući da je ovrhovoditelj vlasnik nekretnine – spomenutog stana koji je opterećen založnim pravom na temelju ugovora o zajmu za iznos od 119.450,53 EUR, ali da je njegova vrijednost daleko veća budući se radi o trosobnom stanu površine 63,16 m2 čija je tržišna vrijednost preko 200.000,00 EUR, slijedom čega smatra da ovršenik ima mogućnost u posebnoj parnici ostvariti svoje eventualno pravo na povrat naplaćenih sredstava, te pravo na naknadu štete, sukladno članku 210. stavak 4. OZ-a. Stoga predlaže odbiti njegov prijedlog za odgodu predmetne ovrhe.

4. Naime, odredbom članka 210. stavka 1. OZ-a propisano je da, nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (stavak 1.) s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. istog Zakona (stavak 2.), kao i donošenje rješenja kojim će se naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

5. Odredba čl. 52. stavak 1. OZ-a propisuje da ako je žalba izjavljena iz razloga navedenih u odredbi čl. 50. stavak 1. točke 7. i točaka 9. do 11. istog Zakona da će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Odredbom čl. 52. stavak 3. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, da će sud prvog stupnja donesti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

6. Budući da ovršenik u konkretnom slučaju ističe žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 9. i 11. OZ-a, a ovrhovoditelj u svom podnesku od 31. ožujka 2025. u cijelosti osporava postojanje tih razloga te navode ovršenika smatra neosnovanima, to je, sud je, ne ulazeći u meritum stvari, odlučio kao u zaključku pozivom na odredbu članka 52. stavak 3. OZ-a te uputio ovršenika na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

7. Nadalje, prijedlog ovršenika za odgodu zaplijenjenih novčanih sredstava temeljem zahtjeva za izravnu naplatu od 25. veljače 2025. sud nalazi osnovanim.

8. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je odredbom članka 65. OZ-a, pri čemu ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi to bilo potrebno radi sprječavanja nasilja, a sve uz pretpostavke koje su navedene u stavku 1. točke 1. do 10. navedenog članka.

9. Naime, podnošenjem prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik je iskoristio pravno sredstvo protiv izravne naplate novčane tražbine te je time ispunjena jedna od pretpostavki za odgodu ovrhe.

10. Da bi sud u konkretnom slučaju mogao prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe mora biti ispunjen i drugi kumulativno određen uvjet, a to je da ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

11. Budući da je u ovoj fazi postupka isto potrebno utvrditi na razini vjerojatnosti, a ne na razini dokazanosti, odnosno zahtijeva se niži stupanj uvjerenosti, prema mišljenju ovog suda, ovršenik i učinio. Prema mišljenju ovog suda ovršenik je to učinio. Naime, uvidom u isprave koje je dostavio uz prijedlog (zahtjev za izravnu naplatu od 29.1.2016., zahtjev za izravnu naplatu od 18.3.2022., pravomoćna i ovršna presuda ovog suda poslovni broj P-610/08 od 28.7.2010., dopis Zemljišnoknjižnog odjela u Krku od 17.1.2018., dopis MUP-a od 5.11.2016., potvrda HZMO od 16.4.2024., zapisnik o popisu pokretnih stvari od 5.12.2024. iz ovosudnog spisa poslovni broj Ovr-1029/2024) sud je utvrdio da je ovršenik (tamo u ulozi ovrhovoditelja) u više navrata pokušavao od ovrhovoditelja (tamo ovršenika) namiriti svoju dospjelu tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 610/08 od 28. srpnja 2010. te u istom nije uspio u postupku izravne naplate putem FINA-e, kao ni u sudskom postupku radi ovrhe na pokretninama ovršenika (ovdje ovrhovoditelja). Iz priloženog zapisnika ovog suda o popisu pokretnih stvari poslovni broj Ovr-1029/2024 od 5. prosinca 2024. razvidno je da sudski ovršitelj prilikom pokušaja pljenidbe pokretnina ovršenika (ovdje ovrhovoditelja TS) na njegovoj adresi prebivališta [adresa], istog nije zatekao na navedenoj adresi te je iz razgovora sa susjedom saznao da je isti odselio u Irsku gdje živi i radi te na navedenu adresu dođe možda jednom godišnje, uslijed čega je pljenidba ostala bezuspješna. Dalje je sud uvidom u navedeni ovršni spis posl.br. Ovr-1029/2024 kroz e-Spis aplikaciju utvrdio da je navedeni ovršni postupak obustavljen rješenjem od 14. ožujka 2025. budući da je sudski ovršitelj utvrdio da ovršenik ne živi na navedenoj adresi, a ovrhovoditelj (ovdje ovršenik) sudu nije dostavio njegovu novu adresu.

12. U ovoj fazi postupka potrebno je utvrditi da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu na razini vjerojatnosti, a ne na razini dokazanosti, odnosno zahtijeva se niži stupanj uvjerenosti, što je, prema mišljenju ovog suda, ovršenik učinio.

13. Naime, sud je ocijenio da postoji vjerojatnost da će ovršeniku provedbom predmetne ovrhe nastati teško nadoknadiva šteta u smislu odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a te je mišljenja da bi do donošenja odluke ovog suda u parničnom postupku radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, kojeg je ovršenik ovosudnim zaključkom od 4. travnja 2025. upućen pokrenuti, trebalo odgoditi postupak izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate s obzirom da postoji opasnost za ovršenika da bi nastavkom tog postupka pretrpio teško nadoknadivu štetu, odnosno da se bi se teško ili nikako uspio namiriti u eventualnom postupku protuovrhe od ovdje ovrhovoditelja za kojeg je utvrđeno da više ne stanuje na prijavljenoj adresi prebivališta u [adresa] već da se isti odselio u Irsku. Pored navedenog, uvidom u priloženi zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je stan u vlasništvu ovrhovoditelja u zgradi u [adresa] na adresi [adresa], upisan kao etažno vlasništvo (E-10), već opterećen založnim pravom radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 119.450,53 EUR, uvećano za ugovorene kamate i troškove, za korist druge fizičke osobe, a temeljem Ugovora o zajmu od 10.12.2024. iz čega proizlazi da je ovrhovoditelj nedugo zadužen za pozamašni novčani iznos, koja činjenica smanjuje vjerojatnost da bi se ovršenik bez većih problema namirio od ovrhovoditelja u slučaju da uspije sa tužbom radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom.

14. Napominje se da je potraživanje ovrhovoditelja samom zaplijenom na računu ovršenika osigurano i zaštićeno, te ovršenik navedenim sredstvima ne može raspolagati, čime su navedena novčana sredstva osigurana i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez navedenih sredstava.

15. Uzevši u obzir da odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika ima ograničeno vremensko trajanje, a da je potraživanje ovrhovoditelja samom zaplijenom osigurano, stav je suda da je svrsishodno odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate do donošenja pravomoćne odluke ovog suda u parničnom postupku kojeg je ovršenik upućen pokrenuti, slijedom čega je pozivom na odredbu članka 65. OZ-a odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

16. Analognom primjenom članka 166. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; u nastavku ZPP), u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odluka o naknadi troška ovog postupka ovršeniku i ovrhovoditelju će biti donesena u odluci kojom će se odlučiti o osnovanosti prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, slijedom čega je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

17. Naime, ovršenik ima pravo na naknadu tog troška samo ako bude utvrđeno da je postupak prijenosa i pljenidbe bio nedopušten, zbog čega se onda svi troškovi koji su ovršeniku u tom postupku uzrokovani imaju smatrati neosnovano prouzročenima u smislu čl. 14. st. 5. OZ-a. Isto tako, ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troška samo ako je ovršenikov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim bio neosnovan, zbog čega se tek nakon donošenja odluke o dopuštenosti pljenidbe i prijenosa može utvrditi jesu li ispunjene sve pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a za naknadu troška ovrhovoditelju.

Delnice, 4. travnja 2025.

SUTKINJA:

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba putem ovoga suda nadležnom županijskom sudu u roku 8 dana od primitka rješenja, pismeno u tri istovjetna primjerka.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a)