REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: K-112/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Jasni Ančić Barić, uz sudjelovanje Matee Zubčić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika KZ zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56 /15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 u daljnjem tekstu: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru broj KO-DO-2041/2020 podnesene 4. veljače 2020., a izmijenjene podneskom od 7. lipnja 2022. i na raspravi 31. ožujka 2025., nakon održane javne rasprave 31. ožujka 2025. u prisutnosti zastupnika optužbe TZ, zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, okrivljenog KZ i njegove braniteljice Irene Gulan Šimurina, odvjetnice u Zadru, dana 4. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i T rođene E, rođen **.**.1968. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], bez zanimanja, zaposlen, sa mjesečnim primanjima oko cca 4.000,00 kn, oženjen, otac dvoje mlt. djece, vlasnik kuće u [adresa], vlasnik automobila Seat Leon, državljanin Republike Hrvatske, neosuđivan

k r i v  j e

što je dana 14. kolovoza 2018. u 16,40 sati, u Zadru, upravljajući svojim osobnim automobilom marke Seat Leon reg. oznake [registarska oznaka] Ulicom Put stanova iz smjera sjeveroistoka u smjeru jugozapada, te dolaskom na raskrižje s Ulicom Domovinskog rata gdje je na semaforu bilo uključeno trepteće žuto svjetlo, protivno odredbama čl. 43. st. 1. i st. 2, te čl. 57. st. 4 i čl. 58 st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iako svjestan da se kao vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom prije započinjanja te radnje dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, nadalje kada ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, te kada se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju, lakomisleno smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, u uvjetima smanjene preglednosti na desnu stranu od raskrižja i gužve više nakupljenih vozila, nastavio kretanje ravno kroz raskrižje ne obrativši potrebnu pažnju na stanje prometa te brzinu i smjer kretanja drugih vozila po Ulici Domovinskog rata, čime je oduzeo prednost prolaska osobnom automobilu marke Citroen reg. oznake [registarska oznaka] kojim je pravilno upravljao ošt. EZ koji se kretao Ulicom Domovinskog rata iz smjera sjeverozapada u smjeru jugoistoka brzinom oko 55 km na sat, pa je zbog toga on prednjim desnim dijelom svog automobila pri brzini od oko 30 km na sat udario u prednji lijevi bočni dio automobila reg. oznake [registarska oznaka], koji se od siline udarca odbio u južni dio križanja i s prednjim desnim dijelom udario u lijevi bočni dio osobnog automobila Fiat, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ĐZ i koji je bio zaustavljen u lijevoj prometnoj traci za skretanje u lijevo u Ulicu Put Stanova, što je imalo za posljedicu da je putnica u automobilu [registarska oznaka] ošt. LZ zadobila trzajnu ozljedu vrata i natučenje desne potkoljenice, vozač automobila [registarska oznaka] ošt. ĐZ istegnuće vratne muskulature, koje ozljede su lake prirode, dok je putnica u automobilu [registarska oznaka] ošt. FZ zadobila prijelom prsne kosti, te vozač automobila [registarska oznaka] EZ istegnuće vratne muskulature i prijelom prsne kosti, koje ozljede su teške prirode,

dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa iz nehaja izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio teške tjelesne ozljede drugih ljudi,

čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st 2. u vezi st. 1. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11.

II. Na temelju odredbe članka 227. stavka 2. KZ/11, okrivljenik KZ se za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu

o s u đ u j e n a

KAZNU ZATVORA

u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

Na temelju odredbe članka 56. KZ/11 prema okrivljeniku KZ

i z r i č e s e

UVJETNA OSUDA

tako da se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik KZ u roku provjeravanja od 1 (jedne) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

III. Na temelju odredbe članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, dalje u tekstu ZKP) okrivljeniku KZ se nalaže podmiriti trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP-a u iznosu od 907,08 EUR (slovima: devetsto sedam eura i osam centi) u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je 4. veljače 2020. optužnicu broj KO-DO-2041/2020 protiv okrivljenika tereteći ga za počinjenje kaznenog djela iz članka 227. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11. Navedenu je optužnicu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru izmijenilo podneskom od 7. lipnja 2022. i na raspravi 31. ožujka 2025. U ovom postupku nisu podneseni imovinskopravni zahtjevi.

2. Iznoseći stav o osnovanosti optužbe, okrivljenik je izjavio kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3. Okrivljenik je prilikom prvoga ispitivanja pred Policijskom upravom zadarskom, Postaja prometne policije Zadar dana 25. srpnja 2019. (l.s. 78-84) iznio obranu i odgovarao na pitanja. Navodi da se na dan nesreće svojim vozilom kretao od smjera sjeveroistoka prema jugozapadu. Došao je na križanje, vidio je da na semaforu rade trepteća žuta. Ispred njega prošla su dva automobila, prvi desno a drugi lijevo. On je došao na rub pješačkog, stao, pogledao desno da auta nema, pogledao lijevo i automobila je bilo na križanju, ali su bili blokirani od pješaka. Nastavio je kretnju do raskrižja došao usred raskrižja, a pješaci su bili na pješačkom i nije mogao proći pa je čekao, tako oko minutu. Odjednom je doletio auto, njegova supruga koja je bila s njim u automobilu je viknula ''pazi''. Auto ga je odbio na drugu stranu kolnika. Njegova supruga je plakala, nije mogla disati. Ljudi s pješačkog prijelaza su mu pomogli da suprugu izvadi iz auta i rekli su mu da su oni krivi što nije mogao proći. Došla je policija i hitna pomoć. Vozač automobila s kojim se sudario trčao je za hitnom i policijom i krenuo se gurati u hitnu. Hitna je odvela vozača drugog automobila, njegovu putnicu i suprugu okrivljenog. Supruga mu je ispričala da je oštećeniku cijelo vrijeme vožnje u vozilu hitne pomoći radio mobitel, pa okrivljenik sumnja da je zadobio lom prsne kosti. Siguran je da je oštećenik u vožnji koristio mobitel, jer da nije da bi vidio njegovo vozilo. Siguran je da je oštećenik brzo vozio jer je odbacio njegov auto. Okrivljenik navodi da je on bio zaustavljen na križanju, da se isto vidi po tragovima na cesti. Za oštećenika navodi kako je isti tek naknadno prijavio ozljede prsnog koša, a i da nije prilagodio vožnju uvjetima na cesti, da se prepirao s policijom. Oštećenik je puno toga izmislio, lagao, on se ustvari brzo kretao i nije gledao ispred sebe. Okrivljenik navodi da je u trenucima koji su prethodili nesreći, bio svjestan da ulazi prema prometnici koja ima prednost prolaza i ne smatra se krivim za izazivanje prometne nesreće. Na raspravi 31. ožujka 2025. (l.s. 213) okrivljenik navodi da ostaje kod ranije iznesenog. Napominje da mu je supruga rekla "Pazi auto!" neposredno pred sam udarac. Odbacilo ga je sve na način kako je prikazano u skici vještaka. Navodi da ima kuću pod hipotekom, ima oko 970,00 eura primanja mjesečno, ima kredit od 370,00 eura, supruga da ima 1.300,00 eura i kredit od 320,00 eura, da brine o nepokretnoj majci i ima dvoje maloljetne djece. Neposredno nakon prometne nesreće je prvo pogledao što mu je sa ženom. Išao je vidjeti što se dogodilo s vozačem Citroena te ga je vidio kako trči uokolo i kako izvlači curu iz Citroena. U međuvremenu je došla hitna koja je pokupila njegovu ženu i curu iz Citroena, dok se oštećenik EZ prepirao s vozačem hitne i tražio da odvedu i njega.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao i razgledavao zapisnik o očevidu (l.s. 2-4), fotoelaborat očevida, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (l.s. 13-14), zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola (l.s. 15-17), liječničke prijavnice (l.s. 18- 22), situacijski plan (l.s. 28), nalaz i mišljenje prometnog vještačenja stalnog sudskog vještaka Daniela Sikirića od 14. prosinca 2018. (l.s. 47-64). Tijekom postupka provedeno je kombinirano prometno sudsko-medicinsko vještačenje PO vještacima Danielu Sikiriću i Davoru Mayeru te je pročitan nalaz i mišljenje od 18. listopada 2021. uz pribavljenu dokumentaciju (l.s. 123-145). Provedeno je dodatno kombinirano prometno sudsko-medicinsko vještačenje i pročitan nalaz i mišljenje zaprimljeno 3. veljače 2022. (l.s. 155-158). Provedeno je prometno tehničko vještačenje i pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marina Žunića od 30. ožujka 2023. (l.s. 183-200). Na temelju odredbe članka 431. stavak 1. točke 7. i 8. ZKP-a pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje ĆZ sa rasprave od 1. rujna 2021. (l.s. 115-116), zapisnik o ispitivanju svjedoka EZ sa rasprave od 1. rujna 2021. (l.s 116-117), zapisnik o ispitivanju LZ sa rasprave od 6. prosinca 2022. (l.s. 176-177) uz zapisnik o ispitivanju oštećene LZ od 19. srpnja 2019. (l.s. 73-75). Pregledane su fotografije DVD prometne nesreće (l.s 121). Svoj usmeni nalaz i mišljenje su na raspravi 31. ožujka 2025. iznijeli vještaci prometne struke Daniel Sikirić i Marino Žunić (l.s. 210-212). Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvod iz kaznene evidencije za okrivljenika.

5. Svu materijalnu dokumentaciju u spisu sud je ocijenio kao vjerodostojnu. Sve nalaze i mišljenja nakon provedenih vještačenja i dopuna, sud je ocijenio kao stručna i precizna i dana prema svim pravilima struke. Iskaz svjedokinje FZ sud je ocijenio kao djelomično uvjerljiv i u cijelosti usmjeren na osiguranje što boljeg položaja okrivljenika, koji je njezin suprug, u ovome postupku. Osim toga njezin je iskaz u suprotnosti s izrađenim mišljenjima i nalazima vještaka prometne struke koji oboje suglasno iskazuju da vozilo okrivljenika u trenutku prometne nesreće nije bio zaustavljeno. Iskaz oštećenika EZ sud je ocijenio vjerodostojnim i logičnim, te, izuzev pogrešne procjene brzine kojom je upravljao svojim automobilom, u skladu s ostalim provedenim dokazima u konkretnom predmetu. Iskaz svjedokinje LZ sud ocjenjuje istinitim, životnim i vjerodostojnim. Svjedokinja je nepristrana, nepovezana s ostalim sudionicima prometne nesreće te su njezini iskazi u skladu s ostalim provedenim dokazima u ovom predmetu. Obranu okrivljenika sud je ocijenio kao neuvjerljivu i to prvenstveno jer je u suprotnosti sa materijalnom dokumentacijom u spisu i provedenim vještačenjima i dopunama vještačenja.

6. Tijekom postupka nije bilo sporno da je dana 14. kolovoza 2018. u 16,40 sati, u [adresa], došlo do prometne nesreće i sudara dvaju vozila, osobnog automobila marke Seat Leon reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao okrivljenik Ulicom Put Stanova iz smjera sjeveroistoka u smjeru jugozapada i osobnog automobila marke Citroen reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao oštećenik EZ koji se kretao Ulicom Domovinskog rata iz smjera sjeverozapada u smjeru jugoistoka. Nije bilo sporno da su u prometnoj nesreći ozlijeđeni oštećenici EZ, vozač osobnog automobila Citroen reg. oznake [registarska oznaka], oštećena ĆZ, suvozačica u osobnom automobilu Seat Leon reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao okrivljenik, oštećena LZ, putnica u osobnom automobilu marke Citroen reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao oštećenik EZ i vozač automobila [registarska oznaka] ošt. ĐZ. Sporan je bio mehanizam nastanka ove prometne nesreće, odgovornost za nastanak prometne nesreće te su u postupku utvrđivane i ozljede oštećenika u sudsko-medicinskom smislu.

7. Oštećena ĆZ, supruga okrivljenika, ispitana na raspravi navela je da je ona bila sudionik prometne nesreće koja se dogodila 14. kolovoza 2018. i da se nalazila u automobilu Seat Leon kao suvozač zajedno sa svojim suprugom, ovdje okrivljenikom, koji je bio vozač. Te prilike došli su do raskrižja i ispred njih su stajala još druga dva vozila. Prvo vozilo je skretalo nadesno, drugo vozilo je skretalo nalijevo, a oni su sa svojim automobilom ostali usred raskrižja kako bi prošli ravno. Stajali su zato jer su propuštali pješake. Čekali su oko minute i u tom vremenu dok su čekali da pješaci prođu, naletjelo je vozilo Citroen na njih u tri sekunde. Tog dana semafori na tom raskrižju nisu radili, ali ona i njezin suprug su se uvjerili da nitko ne dolazi s desne strane prije nego što su ušli u raskrižje. Dok su se nalazili i propuštali pješake na njih je naletjelo vozilo marke Citroen [registarska oznaka] iz smjera ulice Domovinskog rata i to u desni dio vozila s one strane na kojoj je ona sjedila. Nakon udara njihov automobil odbačen je na lijevu stranu pločnika i od tog udara je zadobila je ozljede i zapravo više nije bila skroz pri svijesti, nije mogla disati. Navela je da je njoj navika da i kada je suvozač da provjerava stanje na cesti i sigurnost prolaska kroz raskrižje, odnosno da se nikada ne vozi bez da ne gleda što se događa u prometu pa iz tog razloga govori u množini. U trenutku udara i prije udara ona je gledala na cestu i zbog toga se sjeća što se konkretno i kako se dogodilo, a sigurna je da je i okrivljenik izvršio provjere prije ulaska u raskrižje jer je pogledala i u njega. Navodi da su se prilikom vožnje prvo zaustavili na znak STOP prije prvog pješačkog prijelaza i ispred njih su bila dva automobila koja su prošla ravno i da su tek nakon prolaska preko tog pješačkog ušli u raskrižje i zaustavili se prije drugog pješačkog prijelaza koji se nalazi na suprotnoj strani od prvog pješačkog prijelaza. Prilikom sudara vozilom su se nalazili unutar raskrižja. Drugi pješački prijelaz nalazio se unutar raskrižja odnosno ispred njih. Pojašnjava da su bili u sredini raskrižja odmah pred pješačkim prijelazom. U nesreći je zadobila ozljedu prijeloma prsne kosti, a oštećena su ukupno tri vozila.

8. Oštećenik EZ, vozač osobnog automobila marke Citroen, registarske oznake [registarska oznaka] prilikom ispitivanja pred Policijskom upravom virovitičko- podravskom od 26. studenog 2018. (l.s. 43-44) naveo je da se početkom kolovoza 2018. zaposlio kao taxi vozač u [adresa] koje je pružao svojim automobilom Citroen C3, VT710DG. Predmetnog dana između 16,00 i 17,00 sati pružao je taksi usluge mlađoj klijentici (utvrđeno je da je riječ o LZ) vozeći ju Ulicom Domovinskog rata. Bila je gužva zbog kiše i nisu radili semafori na predmetnom raskrižju. Iz sporedne ulice, Put stanova, s njegove lijeve strane, u njega se zabilo vozilo Seat (kojim je upravljao okrivljenik). Vozilo mu je oduzelo prednost i zabilo se u njega bez kočenja. Otvorili su mu se zračni jastuci, on i klijentica bili su u šoku i izašli su van vozila. Okrivljenik i njegova supruga nisu s njima uspostavljali kontakt. Došla je hitna pomoć i odvezla njega, klijenticu i suprugu okrivljenika, njemu da su dijagnosticirane teške tjelesne ozljede, a ženske su osobe zadobile natučenja. Nadalje, oštećenik je ispitan kao svjedok na raspravi 1. rujna 2021. (l.s. 116-117) gdje navodi da se tog dana 14. kolovoza 2018. svojim vozilom kretao ulicom iz smjera Kauflanda i da je trebao kroz sporno raskrižje proći ravno. Kada se nalazio u sredini raskrižja i kretao se brzinom oko 30-40km/h na njega je udarilo vozilo kojim je upravljao okrivljenik u prednji bočni lijevi dio vozila, dok je drugo vozilo oštećeno na prednjem dijelu. On vozilo okrivljenika nije niti vidio pa se ne može uopće očitovati je li vozilo okrivljenika stajalo ispred pješačkog prijelaza i gdje se uopće nalazilo. Prilikom prometne nesreće zadobio je ozljede napuknuća prsne kosti, ozljedu bedra, vrata i ruke. Prilikom dolaska u to raskrižje on je samo vozio bez stajanja, jer je smatrao da se kreće po glavnoj cesti. Nije imao znak STOP, ali je gledao ispred sebe, a smatra da je treptajuće žuto svjetlo značilo da mora pogledati i lagano voziti. Na pješačkom prijelazu preko kojeg je on prešao nije bilo nikakvih pješaka te se nije zaustavljao. U trenutku udara nije koristio mobitel i nije razgovarao preko mobitela. Nakon udara njegovo vozilo je odbačeno u desno i udario je svojim vozilom u drugo vozilo koje je stajalo na raskrižju ispred semafora, a vozilo okrivljenika odbačeno je u lijevu stranu i zaustavilo se na nogostupu i ograđenoj žici. Nakon nesreće je alko testiran. U cijelosti je ostao kod danog iskaza pred Policijskom upravom virovitičko-podravskom.

9. Oštećena LZ prilikom ispitivanja pred Policijskom upravom zadarskom 19. srpnja 2019. (l.s. 73-75) navela je da je 14. kolovoza 2018. oko 16,00 sati putem aplikacije Uber naručila taksi vozilo koje je za petnaestak minuta došlo. Utvrđeno je da je LZ ženska osoba koja je bila u automobilu sa oštećenikom EZ. Sjedila je na stražnjem sjedalu kada su došli do predmetnog raskrižja. Nisu radili semafori. Oni su imali prednost, ali kad su išli ravno, neki im je auto došao i tu se sve dogodilo. Zna da su oni bili na cesti s prednošću prolaza jer ju je zanimalo, a zanimalo je i njezine kako se situacija odvila, pa su došli do toga zaključka. Došla je hitna pomoć i policija. Na raspravi 6. prosinca 2022. (l.s. 176- 177) oštećena LZ je navela da se ne može sjetiti je li tog dana bila gužva, sjeća se da je bilo ljeto, ali se ne može sjetiti tih detalja. Kako je sjedila na zadnjem sjedištu taxi vozila iza suvozačevog mjesta, gledala je pretežito prema ravno, na cestu. Vozilo koje ih je udarilo vidjela ga je tek u trenutku udara odnosno nakon udara, ali nije vidjela njegovo kretanje prije udara ili neposredno prije udara. Vozača niti ne poznaje, kretali su se oko 3 minute i onda je došlo do prometne nesreće. Ne sjeća se je li bila upaljena navigacija u vozilu, a vozač nije razgovarao na mobitel. Nakon udarca je izašla iz auta jer je mislila da se auto zapalio jer se sve dimilo, a i vozač joj je izgledao jako loše, mislila je da nije živ. Kasnije je saznala da je taj dim bio od aktivacije zračnih jastuka. Ispala je na pločnik u trenutku izlaska iz automobila jer nije mogla stati na nogu, okupljeni ljudi su pomogli s izvlačenjem iz automobila pa su izvukli vozača i u obližnjem kafiću sačekala je Hitnu pomoć. Nju je Hitna pomoć vozila odvojeno. Ne sjeća se je li bila vezana. Ne sjeća se nekog trećeg vozila, pojašnjava da su oni udareni s desne strane. Po cesti po kojoj su se oni kretali nije bilo pješaka, a ne zna je li ih bilo na bočnim pješačkim prijelazima. Udarac je osjetila s boka sa svoje strane odnosno s desne strane njihovog automobila. Misli da je vozač dok je vozio pratio cestu. Sjeća se da je njihovo vozilo odbačeno odnosno otklizalo nakon tog udara i sjeća se da se nešto događalo, ali to ne može precizirati jer joj se to činilo kao sitnica nakon tog prvog udara. Bila je u šoku. Ne može se izjasniti o brzini kretanja vozila u kojem se nalazila. Navodi da ostaje kod svega što je iskazala prilikom ispitivanja pred Policijskom upravom zadarskom.

10. Iz zapisnika o očevidu Policijske uprave zadarske od 12. listopada 2018. proizlazi da je izlazak na mjesto događaja bio u [adresa], na raskrižju ulica Domovinskog rata i Put Stanova, da se radi o četverokrakom raskrižju, asfaltiranog kolniku, uz semafore na kojima je bilo uključeno žuto trepteće svjetlo. U obje ulice je postavljen prometni znak ograničenja brzine od 40 km/h. U Ulici Put Stanova postavljen je prometni znak STOP-obavezno zaustavljanje, dok je u Ulici Domovinskog rata postavljen znak "Cesta s prednošću prolaza".

11. Iz situacijskog plana prometne nesreće od 14. kolovoza 2018. razvodno je da je do sudara vozila došlo izvan granica pješačkog prijelaza.

12. Iz Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 01194631 i 01103721 od 14. kolovoza 2018. slijedi da su sa oba vozila privremeno oduzete registarske tablice.

13. Iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola Policijske uprave zadarske za okrivljenika i za oštećenika EZ od 14. kolovoza 2018. proizlazi da su alkotestirani i da je i jednom i drugom izmjerena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg.

14. U liječničkim prijavnicama Opće bolnice Zadar od 14. kolovoza 2018. za ĐZ, za ĆZ, za LZ, za EZ i za KZ opisane su ozljede koje su zadobili u prometnoj nesreći.

15. Iz nalaza i mišljenja nakon provedenog prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Danielu Sikiriću, dipl.ing za Promet Ekspert d.o.o. koje je izradio 14. prosinca 2018. (l.s. 47-64) proizlazi da se okrivljenik kretao automobilom Seat Leon reg. oznake [registarska oznaka], a radnju ulaska u raskrižje poduzeo je oko 5,5 sekundi prije sudara. U predmetno raskrižje ušao je s Ulice Put Stanova, krećući se od sjeveroistoka prema jugozapadu. Semafori na raskrižju u vrijeme nesreće nisu funkcionirali. Okrivljenik je za svoj smjer kretanja ispred raskrižja imao postavljeni prometni znak STOP-obavezno zaustavljanje. Oštećenik EZ se u isto vrijeme kretao brzinom od oko 55km/h osobnim automobilom Citroen C3 registarske oznake [registarska oznaka]. Okrivljeniku je s desne strane bila stambeno poslovna zgrada i građena terasa kafića, čime mu je preglednost na raskrižju bila bitno umanjena. U trenu kada je okrivljenik svojim automobilom započeo radnju ulaska u raskrižje, oštećenik se sa svojim automobilom nalazio oko 83,6 metara od mjesta sudara, pa ga okrivljenik u tom trenu nije mogao uočiti, a ni obratno. Mogućnost uočavanja postojala je kada je okrivljenik prošao put od oko 5 metara, odnosno kada se nalazio oko 16 metara od mjesta sudara, vremenski to je bilo oko 2,8 sekundi prije sudara, tada je okrivljenik imao punu preglednost prema Ulici Domovinskog rata u smjeru sjeverozapada. Brzina njegova vozila tada je bila oko 13 km/h. Okrivljenik je imao je tehničkih mogućnosti izbjegavanja ove prometne nesreće. Da je u tom trenutku pravodobno uočio vozilo oštećenika i zakočio, zaustavio bi svoje vozilo ispred mjesta sudara do prometne nesreće ne bi niti došlo. Sudar je ostvaren primarnim kontaktom prednjeg desnog ugla auta Seat Leon i prednjeg lijevog ugla automobila Citroen C3. Okrivljenik se kretao brzinom od oko 27 km/h, a oštećenik EZ svojim automobilom od oko 55 km/h. Tehnički nije prihvatljiv iskaz okrivljenika da je u trenutku nesreće bio zaustavljen. Vještak je dopustio mogućnost da je okrivljenik svoje vozilo zaustavio prije ulaska u raskrižje, međutim naveo je da tehnički nije prihvatljivo da je trenutku sudara bio zaustavljen. Citroen je nakon sudara bio odbačen udesno pa je naletio na prednji lijevi ugao automobila Fiat Stilo, registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĐZ. Oštećenik je imao tehničkih mogućnosti uočavanja okrivljenika u isto vrijeme kada i okrivljenik njega, oko 2,8 sekundi prije sudara. U tom se trenutku nalazio oko 43 metara od mjesta sudara, pa da je pravovremeno zakočio, zaustavio bi se na putu od 29,8 metara, na koji bi se način zaustavio ispred mjesta sudara i do njega ne bi došlo.

16. Provedenim kombiniranim prometno sudsko-medicinskog vještačenja, vještak prof. dr. sc. Davor Mayer u svom nalazu i mišljenju zaprimljenom 18. listopada 2021.(l.s. 123-142) naveo je kako je kod oštećenika ĐZ utvrđena trzajna ozljeda – tjelesna ozljeda. Oštećenica ĆZ zadobila je tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma prsne kosti. Oštećenica LZ zadobila je trzajnu ozljedu i natučenje koje predstavljaju tjelesnu ozljedu. Oštećenik EZ zadobio je trzajnu ozljedu, kontuzijski biljeg i prijelom prsne kosti. Trzajna ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu, kao i kontuzijski biljeg, dok prijelom prsne kosti predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, pa njegove utvrđene ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Prometni vještak Daniel Sikirić u dopuni nalaza i mišljenja (l.s. 143-145) naveo je kako ostaje kod ranije iznesenog mišljenja, da tvrdnja okrivljenika da je u trenutku sudara njegovo vozilo bilo zaustavljeno može smatrati tehnički neprihvatljivim. Razlog odbačaja vozila okrivljenika prema lijevom rubu kolnika je isključivo taj što je količina kretanja osobnog vozila oštećenika bila značajno veća od količine kretanja osobnog vozila okrivljenika. Vozilo okrivljenika je u trenutku udara bilo na udaljenosti od oko sedam metara od pješačkog prijelaza, a u trenutku sudara imalo je brzinu od 27 km/h.

17. Provedenim dodatnim kombiniranim prometno sudsko-medicinskim vještačenjem zaprimljenim 3. veljače 2022. (l.s. 155-158), prometni vještak Sikirić ispravio je raniji nalaz i mišljenje u dijelu mase vozila te pojasnio kako je masa vozila okrivljenika veća od mase vozila oštećenika, koja ne utječe ni na koji način na izvršen proračun sudarnih brzina proračuna, jer je točne mase koristio za proračun, i iste su tablično prikazane u prvotnom mišljenju. Međutim, u svemu ostalom naveo je da ostaje kod ranije iznesenog. Sudsko medicinski vještak prof.dr.sc. Mayer naveo je da pri izradi mišljenja nije vršio uvid u radiološku obradu oštećenika EZ niti ju je pribavljao obzirom iz sadržaja očitanja snimke od radiologa OB Zadar ne proizlaze dvojbe o viđenom. Nadalje iskazuje da se osoba s ozljedama kakve je zadobio oštećenik EZ, uključujući prijelom prsne kosti, može nakon nesreće podvrgnuti alkotestu.

18. Iz provedenog novog prometno-tehničkog vještačenja po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, Marinu Žuniću zaprimljenom 30. ožujka 2023. (l.s. 183-200) također slijedi da je tehnički neodrživ iskaz okrivljenika da je u trenutku sraza njegov automobil bio zaustavljen. Dakle, nije postupio po znaku stop obvezno zaustavljanje, nastavio je kretanje kroz križanje čime je oduzeo prednost vozilu oštećenika EZ. Došlo je do sudara njihovih vozila pa se vozilo oštećenika odbilo i udarilo u vozilo ĐZ, Fiat Stilo. U trenutku sudara vozilo okrivljenika kretalo se brzinom od oko 36,96 km/h, a vozilo oštećenika EZ od oko 52,61 km/h. Mišljenja je da se sraz dogodio unutar vremena reagiranja na kočnicu. Od trenutka kada je okrivljenik mogao uočiti uključivanje vozila oštećenika u križanje, s kočenjem u raspoloživih 11,69 metara imao bi tehnički mogućnost zaustaviti vozilo do mjesta sraza da se kretao brzinom od oko 28,65 km/h. Zaključno, obzirom se okrivljenik krećući se ulicom koja je sporedna, s vidljivim znakom ''Stop'', da je zaustavio svoje vozilo, imao bi tehnički mogućnost izbjeći sraz s vozilom oštećenika EZ.

19. Na raspravi 31. ožujka 2025. iskaz je dao Daniel Sikirić, stalni sudski vještak. Naveo je da u cijelosti ostaje kod ranijih nalaza i mišljenja. Naveo je da je okrivljenik tvrdio da je svojim osobnim vozilom u trenutku sudara bio zaustavljen, a prema njegovom vještačenju proizlazi da to nije bilo tako već da se u trenutku sudara svojim osobnim vozilom kretao brzinom od oko 27km/h. Naveo je kako je isto zaključio i vještak Žunić, dakle da okrivljenik u trenutku sudara nije bio zaustavljen već se kretao brzinom od oko 36 km/h. Razlika brzina proizlazi iz procijenjenih parametara, te uzimajući u obzir dopuštenu i moguću toleranciju pogreške u tim procjenama, ali ista nije značajna niti utječe na rezultate u zapisima vještačenja. Napominje kako se u svakom slučaju isključuje obrana okrivljenika da je njegovo vozilo bilo zaustavljeno u trenutku sudara. Nadalje je naveo da se pri izradi vještačenja u spisu nalazio iskaz okrivljenika koji je izjavio da se prije ulaska na raskrižje zaustavio ispred pješačkog prijelaza. On je analizom utvrdio da je takva varijanta tehnički prihvatljiva, a ako je tu bio zaustavljen do mjesta sudara mogao je postići brzinu od oko 27 km/h ili nešto veću od te. Obzirom da u iskazu nije bilo drugog mogućeg načina ulaska okrivljenika u raskrižje, odnosno da je u raskrižje ušao bez zaustavljanja, onda takvu varijantu nije niti analizirao, iako je također tehnički bila moguća. Obzirom da je iskazana varijanta povoljnija varijanta za okrivljenika, istu je i obradio i na temelju nje donio zaključke o mogućnosti izbjegavanja nesreće od strane okrivljenika. U takvoj situaciji da je okrivljenik ispred zaustavne crte bio zaustavljen, zbog zatvorene terase kafića njemu s desne strane, ne bi bio u mogućnosti uočiti vozilo oštećenika na cesti s prednošću prolaska. Međutim takva bi mu se mogućnost ukazala svega nakon pet metara prijeđenog puta. U tom trenutku okrivljenik svojim vozilom još nije započeo ulaziti na glavnu prometnicu te da je na tom mjestu i u tom trenutku provjerio prometnu situaciju sebi s desna, objektivno bi imao mogućnost pravovremenog uočavanja oštećenika te zaustavljanja svog vozila, pa do udara ne bi došlo. Također, oštećenik EZ je mogao prometnu nesreću izbjeći da je pretpostavio da se okrivljenik neće zaustaviti i u tom trenu poduzeo radnju kočenja, zaustavio bi se prije sudara. Da se vozilo oštećenika kretalo dopuštenom brzinom od 40 km/h okrivljenik bio imao dodatnu jednu sekundu daljnjeg nastavka puta u kojem slučaju bi najvjerojatnije izišao iz putanje vozila Citroen pa do sudara najvjerojatnije ne bi došlo. Mogućnost uočavanja vozila okrivljenika s glavne prometnice oštećeniku je isto bila smanjena jer je isti objekt utjecao na mogućnost međusobnog uočavanja.

20. Na raspravi 31. ožujka 2025. stalni sudski vještak Marino Žunić naveo je da ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja od 30. ožujka 2023. Nadalje je naveo da je prometno vještačenje izrađivao nakon vještaka Daniela Sikirića i da smatra da je vještak Sikirić u potpunosti stručno detaljno i pravilno proveo vještačenje, ali da je on neovisno o vještaku Sikiriću, koristeći metode koje on primjenjuje utvrđivao brzinu kretanja vozila okrivljenika i došao je do brzine 36,96 km/h i da ta razlika ne predstavlja neku veliku razliku jer su i brzina koju je utvrdio vještak Daniel Sikirić i koju je on utvrdio dopuštaju toleranciju dopuštene pogreške. Naveo je da kako je vještak Sikirić dopustio mogućnost da je okrivljenik svojim vozilom stao na znak STOP, a ne može sto posto tvrditi da nije, te se usuglašava s vještakom Sikirićem. Nastavno, vještak Žunić navodi da bez obzira na zaustavljanje okrivljenika na znak STOP, isti je bio na sporednoj prometnici, imao je vidljiv znak STOP i bio je dužan propustiti sva vozila koja se kreću prometnicom s prednošću prolaska. Na postavljeni upit je li zbog građevine koja se nalazi uz raskrižje okrivljenik mogao uočiti vozilo oštećenika EZ dok je stajao na znaku STOP, vještak Žunić navodi da čak i ako na tom mjestu nije mogao uočiti vozilo oštećenika, onda ga je zasigurno mogao uočiti prije zebre ili kad je bio na zebri. Navodi da se prema nalazima vozilo oštećenika EZ kretalo nedopuštenom brzinom jer je dopuštena brzina bila 40 km/h. Međutim dodao je da se radilo o prekoračenju brzine koje se može sagledavati u smislu podijeljene odgovornosti u građansko pravnim postupcima, dok u smislu kaznene odgovornosti ostaje kod svega što je rekao, odnosno da je vozilo okrivljenika bilo dužno propustiti vozilo oštećenika. Vještak Marino Žunić istaknuo je da se i oštećenik EZ morao kretati s povećanim oprezom neovisno o tome što mu je dozvoljena brzina kretanja bila 40 km/h jer se približavao raskrižju s treptajućim svjetlima na semaforu pa je morao svoju brzinu prilagoditi uvjetima na cesti što bi značilo 35 km/h. Da je oštećenik tako postupio, najvjerojatnije bi se izbjegla nesreća.

21. Dakle, vještaci su i u izrađenim mišljenjima, njihovim dopunama, ali i tijekom ispitivanja suglasno naveli da se prometna nesreća dogodila na semaforiziranom raskrižju, ali da semafori tada nisu bilu u funkciji, pa su vrijedili postavljeni prometni znakovi. Slijedom navedenog, da se vozilo okrivljenika nalazilo na sporednoj cesti, a vozilo oštećenika EZ na prometnici s prednošću prolaska. Na temelju provedenih dokaza u postupku, pri tome prvenstveno materijalne dokumetacije i provedenih vještačenja utvrđeno je da je okrivljenik mogao pravovremeno uočiti vozilo oštećenika EZ koji se kretao prometnicom sa prednošću prolaska, kao i da postoji mogućnost da se okrivljenik zaustavio na znak STOP. Međutim, vještačenjima je utvrđeno da je okrivljenik bio dužan uvjeriti se da može proći kroz raskrižje bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja i kada ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska da je dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, a i kada se približava raskrižju da mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju što je sve kod okrivljenika izostalo. Vještaci su se usuglasili da se brzina kretanja vozila okrivljenika može označiti oko 30 km/h, a što se tiče brzine kretanja vozila oštećenika EZ, ista je bila oko 52-55km/h. Međutim, sva vještačenja isključuju mogućnost da je okrivljenik u trenutku sudara svojim osobnim vozilom bio zaustavljen radi prolaska pješaka, a što je u osnovi bio temelj obrane okrivljenika.

22. Analizom svih provedenih dokaza, te dovodeći sve provedene dokaze u međusobnu vezu i u vezu sa obranom okrivljenika, sud je utvrdio da je okrivljenik svojim postupanjem opisanim u činjeničnom opisu presude ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11. Navedeno posebno proizlazi iz cjelokupne materijalne dokumentacije u spisu, nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka i njihovih dopuna koje sud u cijelosti ocjenjuje odrađenima u skladu s pravilima znanosti i struke, nepristrano iznesenim. Također, isto proizlazi i iz iskaza ispitanih svjedoka EZ i LZ. Tijekom postupka je utvrđeno da se okrivljenik kretao prometnicom na kojoj je bio znak STOP prije raskrižja, pa da je s obzirom da semafori na raskrižju nisu radili, radnju prolaza trebao započeti tek kada se uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i da je bio dužan propustiti sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska te da kada se približio raskrižju da je morao voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju, što je prema utvrđenom činjeničnom stanju propustio učiniti i oduzeo prednost osobnom automobilu Citroen [registarska oznaka] kojim je upravljao oštećenik EZ uslijed čega je došlo do sudara.

23. Kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11 je djelo koje sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, a djelo je počinjeno iz nehaja. Navedena je odredba povezana sa propisom koji regulira kršenje propisa o sigurnosti u prometu, odnosno Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24). Svojim postupanjem predmetnog dana okrivljenik je prekršio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, i to članka 43. stavka 1. i 2. koje navode da vozač koji namjerava na prometnoj površini obaviti neku radnju, ne smije istu započeti ako time u opasnost dovodi druge sudionike ili imovinu, pa je isti dužan uvjeriti se da navedeno može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja. Člankom 57. stavkom 4. propisano je da je vozač koji vozilom ulazi na cestu koja je označena kao cesta s prednošću prolaska, dužan propustiti sva vozila koja se tom cestom kreću, a člankom 58. stavkom 1. da se vozač koji se približava raskrižju mora voziti povećanim oprezom koji odgovara uvjetima na raskrižju, a što sve navedeno okrivljenik nije učinio. Sud je u ovome postupku utvrdio da je okrivljenik bio svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi ili da će to uspjeti spriječiti, odnosno da je postupao sa svjesnim nehajem. I u odnosu na teške tjelesne ozljede postupao je iz nehaja.

24. Prilikom izbora vrste i mjere kaznenopravne sankcije, sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, a obzirom na sve olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljenika.

25. Olakotnim je sud cijenio da okrivljenik nije ranije pravomoćno kazneno osuđivana osoba. Nadalje, okrivljenik je pokazao poštovanje prema sudu, nije utvrđeno da bi namjerno opstruirao postupak, bio je suradljiv s državnim tijelima. Olakotnim je sud cijeni činjenicu da je okrivljenik otac je dvoje maloljetne djece koju uzdržava, zaposlen je i ne može ga se dovesti u vezi s niti jednim oblikom kriminalnog i neprihvatljivog ponašanja. Nikakvih otegotnih okolnosti sud nije našao.

26. Pri tome je sud uzimajući u obzir raspon kazne predviđen za kazneno iz članka 227. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11 okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Sud je ocijenio da za postizanje svrhe kaznenopravnih sankcija u konkretnom slučaju, okrivljeniku nije potrebno izricati bezuvjetnu kaznu zatvora, pa je odredio da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo. Sud smatra da je navedena kazna primjerena počinjenom kaznenom djelu. Duljinu roka provjeravanja izraženu u uvjetnoj osudi sud je odmjerio uzimajući u obzir da sama kazna mora potaknuti okrivljenika da ubuduće ne počini novo kazneno djelo, te da ujedno ima biti upozorenje i svim ostalim građanima da nitko ne čini kaznena djela. Ovom će se kaznom po mišljenju suda ostvariti svrha kažnjavanja te će se istom izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelje i sve druge da ne čine kaznena djela, kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja

27. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP-a naloženo je okrivljeniku platiti polovinu troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP-a u iznosu 1.814,17 eura, odnosno 907,08 eura u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti presude. Navedeni sveukupni nastali trošak ovog kaznenog postupka sastoji se od troška PU Zadarske (l.s. 27) nastalih radom MUP-a te Centra za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić u iznosu od 26,54 eura, troška prometnog vještačenja (l.s. 66) u iznosu od 368,31 eura, troška kombiniranog prometno medicinskog vještačenja u iznosima od 66,23 eura (l.s. 149) i 464,53 eura (l.s. 148), troška dodatnog kombiniranog vještačenja u iznosu od 132,72 eura (l.s. 161), troška prometnog vještačenja (l.s. 205) od 398,10 eura, troška oba vještaka u iznosima od 64,76 eura i 192,98 eura (l.s. 216), uz paušalnu svotu troška kaznenog postupka od 100,00 eura, odnosno sveukupno 1.814,17 eura. Primjenom odredbe članka 148. stavka 6. ZKP/08, okrivljeniku je naloženo podmiriti polovinu sveukupnih troškova, odnosno 907,08 eura, uzimajući u obzir visinu njegova primanja, u svezi s činjenicom da je isti otac dvoje maloljetne djece koju uzdržava, pa kako ne bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika i njegove obitelji.

U Zadru, 4. travnja 2025.

Sutkinja

Jasna Ančić Barić

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, na broj KO-DO-2041/2020,

2. Okrivljenik KZ,

3. Braniteljica Irena Gulan Šimurina, odvjetnica u Zadru,

4. Oštećenik EZ,

5. Oštećenica LZ,

6. Oštećenica FZ,

7. Oštećenik ĐZ,

8. U spis.