Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Posl. broj: Pp-4866/2024-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, Prekršajni odjel, po sucu toga suda Vladi Pleše, uz sudjelovanje Ursule Čorić, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o. - pravne osobe i II. okrivljenika CĐ - odgovorne osobe, koje brani Dean Režić, odvjetnik iz Rijeke, radi djela prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 15. i st. 2. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), iz optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/21-01/1028, urbroj: 443-02-02-10-21-9 od 28. rujna 2021., na javnoj i glavnoj raspravi održanoj i zaključenoj 4. travnja 2025. u nazočnosti branitelja, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, predstavnika I. okrivljenika i II. okrivljenika, temeljem čl. 179 i čl. 183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, u nastavku PZ) istog dana
p r e s u d i o j e
I. okrivljenik Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o. OIB 40174736344, sa sjedištem u [adresa], kažnjavan - pravna osoba
II. okrivljenik CĐ, sin C i V, r. F, rođ. **.**.1953. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], VSS, oženjen, otac dvoje djece, državljanin RH, kažnjavan - odgovorna osoba
k r i v i s u
što su:
radnicima VĐ, FĐ i UĐ koji rade najmnanje šest sati dnevno, propustili omogućiti svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta i to VĐ koja obavlja poslove operatera na stroju za pakiranje sira u radnom vremenu od 7,00 do 13,40 sati od ponedjeljka do petka u razdoblju od 1. siječnja 2021. do **.**.2021., KĐ koja obavlja poslove mljekar u sirani u radnom vremenu od 7,00 do 13,40 sati od ponedjeljka do petka u razdoblju od 1. siječnja 2021. do **.**.2021. i UĐ koji obavlja poslove pomoćnog radnika u radnom vremenu od 7,00 13,40 sati od ponedjeljka do petka u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 7. srpnja 2021., dakle da su imenovani radnici radili najmanje šest sati dnevno, a nisu imali svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta
čime se postupili suprotno čl. 73. st 1. Zakona o radu, kažnjivo po članku 228. st. 1. t. 15. i st. 2. istog Zakona.
Stoga se temeljem 228. st. 1. t. 15. i st. 2. Zakona o radu, I. okrivljeniku Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o. i II. okrivljeniku CĐ, uz primjenu čl. 37. st. 3. PZ
i z r i č e
I. okrivljeniku Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o.
NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset eura)
II. okrivljeniku CĐ
NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tristo eura)
Temeljem čl. 33. st. 11. PZ, I. okrivljenik Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o. i II. okrivljenik CĐ su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne I. okrivljenik Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o. i II. okrivljenik CĐ uplate 2/3 izrečene novčane kazne, odnosno I. okrivljenik Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o. 693,33 eura (šesto devedeset tri eura i trideset tri centi) a II. okrivljenik CĐ 200,00 eura (dvjesto eura) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
Na temelju čl. . 3. u svezi s čl. . 2. PZ I. okrivljenik Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o. i II. okrivljenik CĐ su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti paušalni iznos od 50,00 eura (pedeset eura) svaki ponaosob u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Na temelju odredbe čl. 34. st. 1. i čl. 152. st. 4. PZ, ako I. okrivljenik Prehrambeno industrijski kombinat d.o.o. i II. okrivljenik CĐ novčanu kaznu i troškove postupka ne plate u roku koji im je određen, sud će izdati nalog Fini za prisilnu naplatu novčane kazne i troškova na novčanim sredstvima okrivljenika.
Obrazloženje
1.Optužnim prijedlogom prijedloga Državnog inspektorata Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/21-01/1028, urbroj: 443-02-02-10-21-9 od 28. rujna 2021., stavljeno je na teret prvookrivljeniku Prehrambeni industrijski kombinat d.o.o. i drugookrivljeniku CĐ počinjenje prekršaja opisanog u čl. 73. st. 1. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 228. st. 1. t. 15. i st. 2. istog Zakona.
2.Obranu u ime prvookrivljenika Prehrambeno industrijskog kombinata d.o.o. i u svoje osobno ime iznio je drugookrivljenik CĐ, uz prisutnost branitelja Deana Režića koji je na saslušanju je iskazao da se ne smatraju krivima za prekršaj koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret iz razloga jer su radnice VĐ i FĐ obavljale poslove na pokretnoj traci – liniji, te se njihov posao odnosio na to da ukoliko dođe do nekog zastoja da ga odmah otklone. Da posao nije tako bio organiziran došlo bi do zastoja proizvodnje i velikih šteta. U odnosu na radnika UĐ navodi da je isti obavljao poslove pomoćnog radnika i mogao je kada god je imao slobodnog vremena iskoristiti odmor za stanku, odnosno marendu. Upravo zbog prirode i samog procesa rada nisu bili u mogućnosti fiksirati vrijeme pauze odnosno stanke jer se ne može zaustaviti proizvodna linija.
3.U dokaznom postupku saslušani su svjedoci FĐ, VĐ, UĐ, viša inspektorica rada CĐŽ te je izvršen je uvid u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 7,. srpnja 2021. s prilozima (list 25-27 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 13. rujna 2021. i u izvatke Ministarstva pravosuđa RH, Odjela za prekršajne evidencije za I. i II. okrivljenika od 6. veljače 2024.
4.Svjedok KĐ na saslušanju je iskazala da nije točno da joj u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 7. srpnja 2021. u radnom vremenu od 07,00 - 13,40 sati nije omogućeno pravo na odmor od najmanje 30 minuta, jer im je od strane poslodavca omogućeno navedeno pravo, ali s obzirom da je ona obavljala posao mljekara u sirani, nije bilo striktno određeno vrijeme trajanja prava na odmor, već je njoj bilo dano na volju kada će koristiti pravo na odmor. Posao je bio takav da su primjerice u mljekari do 12,00 sati kade za mlijeko morale biti spremne za primitak novog mlijeka i novo sirenje. Zajedno s njom bila su još 2-3 pomoćna radnika, a primanje mlijeka je morala raditi isključivo ona jer je bila jedini mljekar u smjeni. Pravo na odmor koristila je u najmanje 2-3 djela a sve zbog procesa samog posla.
5.Svjedok VĐ na saslušanju je iskazala da joj je od strane poslodavca omogućeno pravo na odmor od 30 minuta, a to je koristila kako joj je dopuštao posao, obzirom da je obavljala poslove operatera na stroju za pakiranje sira. Da pojasni, nije koristila pauzu npr. od 10,00 - 10,30 sati, već bi to pravo na odmor koristila tijekom radnog tekućeg dana, odnosno radnog vremena, a kada je to posao dopuštao. Napominje da je posao jednostavno bio takav da svakog radnog dana nije mogla koristiti pravo na odmor od 30 minuta, ali je to bilo rijetko, a sve je ovisilo o poslu. Radilo se o zaokruženom ciklusu proizvodnje koji nije dopuštao prekid. Jedini razlog je bio taj što je nitko nije mogao zamijeniti jer nije bilo ljudi. U tom djelu procesa gdje je radila je bilo još dvoje ljudi koji su slagali ambalažu tj. bili su pomoćnici. Proizvodnja je bila polu automatizirana. Tijekom dana koristila je pravo na odmor, a kako je to posao dozvoljavao.
6.Svjedok UĐ na saslušanju je iskazao, a na okolnost korištenja prava na odmor kod poslodavca PIK, u radnom vremenu od 07,00 - 13,40 sati, da je u pravilu koristio pravo na odmor, ali je to sve ovisilo o procesu proizvodnje, jer ih je bilo malo i poslodavac im nije uskratio pravo na odmor, već je proizvodnja bila takva da su dnevni odmor koristili ovisno o završetku posla na liniji proizvodnje mlijeka i sira. Navodi da to nije bilo svaki dan te je on u pravilu koristio pravo na odmor.
7.Svjedok viša inspektorica rada CĐŽ je iskazala da je 7. srpnja 2021. obavila redovan inspekcijski nadzor u svezi radnih odnosa kod poslodavca PIK Rijeka, Pogon Mljekare na Škurinjama. Dolaskom u navedeni pogon od strane poslodavca zatražila je popis radnika tada prisutnih na radu i metodom odabira pozvala radnike VĐ, FĐ i UĐ te provedenim inspekcijskim nadzorom utvrdila da imenovani radnici koji su radili najmanje 6 sati dnevno nisu imali svakog radnog dana u radnom vremenu od 7:00 do 13:40 sati od ponedjeljka do petka u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 7. srpnja 2021. svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta. Navedeno je utvrdila neposrednim saslušanjem svakog od imenovanih radnika ponaosob uz prethodno upozorenje na odredbe Zakona te je svaki od njih dao izjavu na okolnost korištenja stanke tijekom rada. Nakon što je upoznata s izjavama koje su radnici dali na raspravi 21. svibnja 2024. navodi da su navedene izjave u potpunoj suprotnosti s izjavama koje su njoj dali tijekom inspekcijskog nadzora. Nakon što je upoznata s činjenicom da su okrivljenici u spis dostavili radno pravnu dokumentaciju Pravilnik o radu i ugovore o radu za navedene radnike navodi da je odredbom čl. 73. st. 5. Zakona o radu jasno propisno da se vrijeme i način korištenja odmora ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada može urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Nadalje iskazuje ako je priroda posla takva da se ne može prekidati proces proizvodnje - rada, poslodavac je dužan osigurati adekvatnu zamjenu. Na poseban upit branitelja inspektorici da li je točno utvrđivala dane za razbolje od 1. siječnja 2021. do 7. srpnja 2021. kada radnici navedeni u optužnom aktu nisu imali odmor, svjedokinja navodi da nije iz razloga što se radi o odmoru koji se radniku mora omogućiti svaki radni dan, a u izjavama radnika je bilo da oni ne mogu koristiti tu pauzu i da ju uglavnom i najčešće ne koriste jer im to proces rada ne omogućava. Iz tog razloga nije utvrđivala koji su to točno dani jer to svakako bi bila većina dana u tjednu ili u mjesecu, a da je to neophodno sud bi tražio dopunu odnosno to bi bilo bitno za obilježje bića prekršaja što u ovom slučaju sud nije ni tražio ni spomenuo i smatra da je vrijeme prekršaja dovoljno utvrđeno.
8.Branitelj okrivljenika u završnoj riječi je iskazo da su navodi svjedoka saslušanih radnika dani neposredno pred ovim sudom drugačiji i suprotni onome što iskazuje i saslušana inspektorica i što je napisala u svom nalazu. Što se tiče pravilnika o radu, iako nije naveden u čl. 73.s t. 5. Zakona o radu isti je drugim odredbama zakona o radu predviđen kao jednako vrijedan izvor prava i međusobnog uređenja radnih odnosa poslodavca i radnika, te bi trebao u konkretnom slučaju biti prihvaćen i kao relevantan za utvrđivanje korištenja stanke u dijelovima zbog potreba procesa rada. Ustraju kod toga da biće prekršajnog djela mora biti konkretizirano i na način da se točno utvrdi kada to navodno radnicima nije omogućeno korištenje stanke, te da takav opis ne može biti nadomješten riječju "uglavnom nisu koristili". Slijedom svega navedenog predlaže se oslobođenje od odgovornosti od djela prekršaja za koje se okrivljenike tereti.
9.U tako provedenom postupku temeljem obrane prvookrivljenika i drugookrivljenika te iskaza saslušanih svjedoka radnika VĐ, FĐ i UĐ, više inspektorice rada CĐŽ, kao i činjenica utvrđenih uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, ocjenjujući obranu okrivljenika, provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, činjenično i pravno opisan u izreci presude, zbog čega su proglašeni krivima i kažnjeni.
10.Obranu okrivljenika ovaj sud nije prihvatio i smatra ju danom u cilju izbjegavanja od odgovornosti za počinjeni prekršaj. Ovo stoga što iz rezultata provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza saslušane svjedokinje više inspektorice rada te izjava koje su svjedoci VĐ, FĐ i UĐ dali prilikom inspekcijskog nadzora kao i izjava koje su dali u provedenom postupku pred ovim sudom nedvosmisleno i jasno proizlazi da isti kao radnici u inkriminiranom razdoblju nisu mogli koristiti stanku svaki dan, što povezuju s prirodom posla koji obavljaju. Smisao korištenja dnevnog odmora nije samo apstraktno postojanje te mogućnosti, već poslodavac radnicima pravo na dnevni odmor (stanku) mora objektivno i omogućiti, a u slučaju ako ostvarivanje tog prava posebno narav posla ne omogućuje, vrijeme i način korištenja stanke urediti će kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, a u postupku je nedvojbeno utvrđeno da korištenje dnevnog odmora (stanke) nije bilo uređeno između poslodavca (okrivljenika) i radnika, pa ovaj sud nije imao nikakve dvojbe da su okrivljenici postupili na način kako im se to optužnim aktom stavlja na teret. Ujedno se napominje da je činjenični opis dovoljno konkretiziran i isti sadrži sve odlučne činjenice te iz istoga proizlaze zakonska obilježja djela prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret.
11.Odlučujući o prekršajnoj sankciji, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu na njen izbor u smislu odredbe čl. 36. PZ, pa tako na strani I i II. okrivljenika olakotne i otegotne okolnosti ovaj sud nije našao unatoč činjenici što su isti kažnjavani. Uvjerenje je suda da će izrečena novčana kazna u izreci naznačenom iznosu koja im je ublažena sukladno odredbi čl. 37. st. 3. PZ, postići svoju svrhu, te u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenike da uvide neprihvatljivost svojeg postupka zbog kojeg su kažnjeni i odvratiti ih da ubuduće čine ovakve i slične prekršaje.
12.Temeljem odredbe čl. 152. st. 3. PZ, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati 2/3 izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom.
13.I. i II. okrivljenik dužni su platiti trošak postupka koji je u ovom predmetu odmjeren u skladu s duljinom trajanja i složenošću provedenog postupka.
Rijeka, 4. travnja 2025.
ZAPISNIČARKA
SUDAC
Ursula Čorić, v.r.
Vlado Pleše, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe na Visoki prekršajni sud RH, u roku od 8 dana, po primitku presude, putem Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, na adresu [adresa].
DOSTAVITI:
1. tužitelju
2. - 3. I. - II. okrivljeniku
4. branitelju
5. spis
