Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4795/2024-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sucu Vlatki Paškvalin Bošković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. predlagatelja DK, iz [adresa], Rockfellerova 36, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. predlagateljice ZK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Grad Split iz Splita, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, radi utvrđenja naknade za predanu nekretninu, odlučujući o žalbama I. i II. predlagatelja i protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-99/2019 od 26. ožujka 2024., dana 4. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se žalbe I. i II. predlagatelja i protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-99/2019 od 26. ožujka 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak koji će se provesti pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom rješenjem utvrđeno je da je vrijednost čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] na dan 10. rujna 2015. iznosila 15.581.977,90 kn/2.068.083,87 EUR (točka I. izreke) te je naloženo protustranci isplatiti I. i II. predlagateljima kao solidarnim vjerovnicima naknadu za 1/8 suvlasničkog dijela navedene čestice i to iznos od 245.258,63 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 11. rujna 2017. (točka II. Izrekea). Nadalje naloženo je protustranci naknaditi trošak postupka II. predlagateljici u iznosu od 567,40 EUR (točka III. a) izreke) , dok je odbijen zahtjev I. predlagtelja za naknadom troškova postupka (točka III.b) izreke).

2. Protiv navedenog rješenja I. predlagatelj je izjavio žalbu zbog svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. toč. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), s prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači pobijano rješenje na način da utvrdi tržišnu vrijednost predmetne nekretnine sa svim poboljšicama na dan 10.rujna 2015. u iznosu od 15.581.977,90 kn/2.068.083,87 EUR, da naloži protustranci isplatiti I. i II. predlagateljima iznos od 1.947.747,24 kn/258.510,48 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 11. rujna 2015. te da naloži protustranci naknaditi I. predlagatelju trošak postupka u iznosu od 92.340,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja pa do isplate.

3. Protiv navedenog rješenja II. predlagateljica je izjavila žalbu zbog svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. toč. 1. -3. ZPP-a, s prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači pobijano rješenje na način da utvrdi tržišnu vrijednost predmetne nekretnine sa svim poboljšicama na dan 10.rujna 2015. u iznosu od 15.581.977,90 kn/2.068.083,87 EUR, da naloži protustranci isplatiti I. i II. predlagateljima iznos od 1.947.747,24 kn/258.510,48 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 11. rujna 2015. te da naloži protustranci naknaditi I. predlagatelju trošak postupka u iznosu od 71.750,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja pa do isplate.

4. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno podnijela i protustranka zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ii zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Bitnu povredu odredba parničnog postupka nalazi u činjenici da su u obrazloženju izostali razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno da postoji proturječnosti između razloga za donošenje ovakvoga rješenja u odnosu na sadržaj isprava o odlučnim činjenicama. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i odbiti zahtjev za određivanje naknade zbog ne postojanja uvjeta za predaju zemljišta sukladno ZPU, podredno pobijano rješenje ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. U odgovoru na žalbu I. i II. predlagatelji predlažu žalbu protustranke u cijelosti odbiti kao neosnovanu, a u cijelosti usvojiti žalbu predlagatelja.

6. Žalbe stranaka su ovom postupku osnovane.

7.. Predmet ovog izvanparničnog postupka je zahtjev I. i II. predlagatelja za određivanjem naknade povodom predaje zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, a na temelju odredbe članka 175. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 3/13, 65/17, 114/18, 39/19 98/19, dalje: ZPU).

8. Pošavši od utvrđenja da je između stranaka u ovom postupku, u službi za imovinsko pravne poslove Ureda državne uprave u SD Županiji u postupku predaje zemljišta gradu [adresa] sporazumno sklopljena izjava sadržaja da ovdje I, i II. predlagatelji predaju ovdje protustranci u vlasništvo za 1/8 dijela zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] ukupne površine 1891 m2, da između stranaka u tom postupku nije postignut sporazum o naknadi za predano zemljište pa je predloženo tržišnu vrijednost 1/8 dijela navedenog zemljišta utvrditi u izvanparničnom postupku, da je vještačenjem u ovom postupku po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Miji Tadincu utvrđena vrijednost predmetnog zemljišta na dan 10. rujna 2015. u iznosu od 15.581.977,90 kn/2.068.083,87 EUR, od čega je 1/8 dijela procijenjene vrijednosti iznosi 1.947.747,24 kn/ EUR, da je I. predlagatelju isplaćen iznos od 90.046,10 kn s osnova potpunog izvlaštenja zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 118 m2, nastalog od osnovne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zu 7842 za 1/8 dijela, koji iznos je valjalo obračunati, prvostupanjski sud utvrđuje vrijednost predane nekretnine na dan 10. rujna 2015. u iznosu od 15.581.977,90 kn/2.068.083,87 EUR te obvezuje protustranku solidarno isplatiti I. i II. predlagateljima iznos od 245.258,63 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 11. rujna 2017., a sve navedeno pozivom na odredbu čl. 170. – 175. ZPU.

9. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda stranaka, kao i po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a, utvrđeno je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP- a, jer prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni odnosno jer o odlučnim činjenicama sud prvog stupnja nije dao nikakve razloge.

10. Prvenstveno potrebno je istaknuti da je među strankama tijekom postupka bilo sporno pravno pitanje može li sud u ovom postupku radi određivanja naknade za predano zemljište ispitivati osnovanost zahtjeva za određivanje naknade ili se pak u ovom postupku može raspravljati jedino o visini pripadajuće naknade za predano zemljište odnosno tržišnoj vrijednosti zemljišta.

11. Iz obrazloženja pobijanog rješenja za zaključiti je da je prvostupanjski sud uzeo u obzir da je I. predlagatelju isplaćen iznos za 118 m2 zemljišta, iako iz obrazloženja pobijane odluke nije moguće utvrditi kako je to sud uzeo u obzir, odnosno kako je obračunao naknadu, koju je nesporno umanjio jer ne odgovora 1/8 one tržišne vrijednosti utvrđene vještačenjem u postupku.

12. Iz navedenog je za zaključiti da je sud prvog stupnja pravilno zaključio da u sudskoj nadležnosti nije samo utvrđivanje visine naknade za predano zemljište, kako to neosnovno ističu predlagatelji tijekom cijelog postupka, nego da je u sudskoj nadležnosti i ispitivanje i ocjenjivanje temeljnih pretpostavki za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave (a što je u skladu sa odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1026/15-3 od 19 listopada 2016.g.)

13.1. Odredbom čl. 170. st. 1. ZPU je propisano da vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojemu je urbanističkim planom uređenja planirano građenje infrastrukture ili građevine javne namjene koje ne može biti vlasnik, može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave. U st. 2. istog članka propisano je da na prethodno opisani način iz st. 1. može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu ne može graditi jer se ne može formirati građevna čestica u skladu s detaljnim planom uređenja.

13.2. Sukladno odredbi čl. 172. st. 1. ZPU za preneseno zemljište iz članka 170. vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta u vrijeme prijenosa, koju naknadu iz stavka 1. dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.

13.3. Nadalje odredbom čl. 173. st. 1. i 2. ZPU propisno je da zemljište iz čl. 170. i čl.171. st. 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu., koji je dužan pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz st. 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana prije davanja izjave. O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. St. 3. propisano je da pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi.

13.4. Sukladno odredbi čl. 174. st. 2. ZPU zapisnik o prijenosu zemljišta koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu je pravna osnova za stjecanje vlasništva prenesenog zemljišta od strane jedinice lokalne samouprave.

13.5. Nadalje prema odredbi čl. 175. ZPU Ured državne uprave, odnosno Grada Zagreba na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište te ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.

14. Iz navedenih zakonskih odredbi, dakle, proizlazi da su temeljne pretpostavke za predaju zemljišta u vlasništvo jedinica lokalne samouprave primjenom ZPU slijedeće:

- da je osoba koja predaje zemljište vlasnik (suvlasnik) zemljišta,

- da je zemljište neizgrađeno i neopterećeno,

- da je na zemljištu koje se predaje urbanističkim planom uređenja planirano građenje infrastrukture ili građevine javne namjene, na kojima vlasnik nekretnine više ne može biti vlasnikom.

15. Prema pravnom shvaćanju izraženom u ranije spomenutoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1026/15-3 od 19 listopada 2016.g. u odnosu na temeljno pitanje tko je nadležan odlučivati o postojanju gore izloženih pretpostavki, jesu li to upravna tijela ili sudovi, proizlazi da je pitanje razriješeno odredbom čl. 173. st. 1. ZPU, kojom je izričito propisano da se o prijenosu zemljišta ne donosi upravni akt, iz čega je za zaključiti da je ispitivanje postojanja gore navedenih pretpostavki za predaju zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave u sudskoj nadležnosti, dakle sud je nadležan odlučivati o postojanju izloženih pretpostavki u postupku koji se vodi radi dosude naknade.

16. U odnosu na žalbene navode u pogledu sporne površine predmetne nekretnine valja reći da iz zemljišno knjižnog izvatka koji prileži spisu na listu 9 proizlazi da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao pašnjak površine 1891 m2, i da je I . predlagatelj suvlasnik u 1/8 dijela, a ovdje protustranka u 7/8 dijela.

17. Iz zapisnika sastavljenog dana 19. listopada u Službi za imovinsko – pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji u postupku sporazumnog određivanja naknade za zemljište predano u vlasništvo Gradu Splitu proizlazi da je još u tom postupku ovdje protustranka isticala da je od predmetne čestice površine 1891 m2 izvlašteno 118 m2 i da bi stoga predmet naknade bila 1/8 predmetne čest. zem. u ukupnoj površini od 1773 m2, a kod kojih navoda ustraje i u ovom sudskom postupku.

18. S time u vezi u pobijanom rješenju nedostaju jasni razlozi o tome koje je činjenice sud utvrdio uvidom u djelomično rješenje Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj Županiji i odgovarajući predmet u pogledu plaćanja novčanog iznosa I. predlagatelju, što mu je plaćeno (a budući on to u ovom postupku osporava), kao i razlozi o tome je li osnovna čest. zem. [katastarska čestica] od koje je nastala čest. zem. [katastarska čestica] nakon cijepanja ima površinu od 1891 m2 ili je ta površina umanjena za 118 m2.

19. Nadalje u pobijanom rješenju nedostaju razlozi o tome kako je sud obračunao u vještačenjem utvrđenu vrijednost predanog zemljišta tih spomenutih 118 m2, jer sud u obrazloženju navodi da je iznos od 90.046,10 kn valjalo obračunati, no nije moguće provjeriti kako, a isto je žalbom predlagatelja osporeno.

20. Nadalje uvidom u nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju Petra Čorića od 16. svibnja 2017. je utvrđeno da predmetna nekretnina u naravi predstavlja dio nekadašnjeg uređenog kampa, danas u zapuštenom i ruševnom stanju, dok iz nalaza vještaka Mije Tadinca dipl. inž. građ. od 1. lipnja 2021., između ostalog, proizlazi da se na sjevernom dijelu predmetnog zemljišta nalazi izgrađeni ugostiteljski objekt s izgrađenom okućnicom i temeljem čega se predmetno zemljište može smatrati izgrađenim građevinskim zemljištem, a o navedenom su izostali razlozi u pobijanom rješenju.

21. Naime u pobijanom rješenju suda prvog stupnja u potpunosti je izostala ocjena navedenih dokaza obzirom na ovdje osporene činjenice oko površine predanog zemljišta, kao i o osnovanosti zahtjeva obzirom na tvrdnju protustranke istaknutu tijekom postupka da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu i da stoga zemljište ne udovoljava uvjetima koje ZPU propisuje da bi se zemljište moglo prenijeti u vlasništvo jedinica lokalne samouprave.

22. Ovdje valja voditi računa o tome da se pod neizgrađenim građevnim zemljištem smatra zemljište koje se nalazi unutar granica građevnog područja naselja na kojem se u skladu s prostornim planom mogu graditi građevine za stambene, poslovne i druge namjene, a na kojemu nije izgrađena nikakva građevina.

23. Nadalje izostali su razlozi o tome temeljem čega je sud utvrdio da je II. predlagateljica suvlasnica predmetnog zemljišta i ovlaštenik prava na isplatu naknade za predano zemljište, kao i razlozi o solidaritetu na strani predlagatelja.

24. S obzirom na sve navedeno temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a valjalo je predmetno rješenje ukinuti te predmet vratiti na ponovni postupak, koji će se temeljem odredbe čl. 371. ZPP-a provesti pred drugim sucem pojedincem.

25. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otkloniti će postupovne povrede na koje mu je ukazano ovim rješenjem, raspraviti će naprijed navedene odlučne okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem te utvrditi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 170. ZPU za obvezivanjem protustranke na isplatu naknade za preneseno zemljište iz čl. 175. ZPU i u kojem novčanom iznosu. Nadalje navesti će razloge o svim činjenicama na koje je ukazano ovom odlukom, a koje su pravno relevantne za odlučivanje u ovom predmetu te će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku tek nakon što ocjeni izvedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a pri čemu je dužan navesti logične i uvjerljive razloge na osnovi kojih dokaza je utvrdio koju činjenicu i zašto, koju tvrdnju prihvaća, a koju ne i zašto (čl. 338. st. 4. u svezi sa čl. 347. ZPP-a).

26. Kako je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, pri čemu ovaj sud drugog stupnja ukazuje da je sud prvog stupnja prilikom odlučivanja o troškovima postupka pogrešno primijenio materijalno pravo odnosno odredbe Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Sl. list FNRJ-175/34), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju Zakona o primjeni pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91, dalje: ZVP), a na što je već ukazano prvostupanjskom sudu ranijim rješenjem ovog suda poslovni broj Gž- 5649/2018 od 8. veljače 2019. kojim je ukinuto rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-1335/2015 od 1. kolovoza 2018.

U Zagrebu, 4. travnja 2025.

Sudac:

Vlatka Paškvalin Bošković