REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ul. Ivana Gundulića 27

Posl. broj: P-664/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Željku Boriću, u pravnoj stvari tužitelja Grad Split, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, zastupanoga po punomoćnici VT dipl. pravnici (radnici tužitelja) protiv tuženika: pod 1. TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sanji Jerković, odvjetnici u Splitu, pod 2. ZT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3. ĆT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Sanji Jerković, odvjetnici u Splitu, radi brisovne tužbe, nakon zaključene glavne rasprave 26. studenog 2024. godine u prisustvu punomoćnice tužitelja, tužene pod 1. osobno i punomoćnice tužene pod 1., te punomoćnice tuženih pod 2. i 3., dana 4. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "I. Nalaže se brisanje prava vlasništva s imenika tuženika TT, [adresa], 0113:62764820965 za 1/3 ZT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/3 i ĆT [adresa], ΟΙΒ:53742853351 za 1/3, na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ZU 23642 (ranije ZU 13634), površine 336 m2 i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provođenja rješenja Općinskog suda u Splitu posl. br. Z-6849/2019 (Z-43319/17; Z -10237/19) od 22. prosinca 2021.

II. Dužni su tuženici u roku od 15 dana nadoknaditi tužitelju trošak ovog postupka".

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tuženima iznos od 3.500,71 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu (listovi od 1. do 3. spisa) protiv tuženika radi brisanja prava vlasništva sa imena tuženih (brisovna tužba).

1.1. Na temelju Rješenja Općinskog suda u Splitu, zemljišno-knjižni odjel, posl.br. Z- 6849/2019 (Z-43319/17; 2-10237/19) od 22. prosinca 2021., dostavljenog 18. siječnja 2022., tuženici su upisani kao vlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (sada za cijelo uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena prednika tužitelja DRUŠTVENO VLASNIŠTVO, kao nositelj prava korištenja OPĆINA SPLIT.

1.2. Tužitelj ima pravni interes ustati tužbom za ispravak pogrešnog upisa prava vlasništva te uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provođenja rješenja Općinskog suda u Splitu, posl.br. 7-6849/2019 (7-43319/17; 7- 10237/19) od 22. prosinca 2021. obzirom da je slijednik brisanog nositelja prava korištenja OPĆINE SPLIT.

[katastarska općina]

1.4. Iz navedenog bi proizlazilo da je sud utvrdio stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti pri čemu tužitelj ističe kako u pojedinačnom ispravnom postupku nije dopušteno utvrđivati da li je predlagatelj stekao pravo vlasništva na određenoj nekretnini ovim temeljem. (rješenje Županijskog suda u Varaždinu - Stalna služba u Koprivnici broj G Zk 214/2019-2 od 27.1.2020.)

1.5. Iz odredbe čl. 200. st. 3. ZZK-a jasno proizlazi da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano u zemljišnoj knjizi. Predlagatelj svoj zahtjev za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka ne temelji na ispravama kojima bi njemu pripadalo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, već svoj zahtjev temelji na činjenici dugotrajnog posjeda, a koje činjenice bi trebalo utvrditi saslušanjem predlagatelja i svjedoka. I po ocjeni ovoga suda, stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne može se utvrđivati u pojedinačnom ispravnom postupku, već se pravo vlasništva dosjelošću kao stjecanje prava vlasništva na temelju zakona može utvrđivati isključivo u parničnom postupku izvođenjem dokaza i utvrđivanjem činjenica koje se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu provoditi."

1.6. S druge strane, nije jasno iz kojih dokaza bi proizlazilo da je današnja čestica oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila predmetom Ugovora iz 1964. Sud svoja utvrđenja izvodi iz niza pretpostavki koje nemaju nikakvih utemeljenja u priloženoj dokumentaciji.

1.7. Tako sud smatra da je parcelacijskim elaboratom iz 1998. po prvi puta stručna osoba (geodet) utvrdila što je prednik tuženih kupio 1964. u pogledu tadašnje čest. zem. [katastarska čestica], a današnje 4631/24.

1.8. Prije svega, sud u pojedinačnom ispravnom postupku ne bi smio smatrati već utvrđivati činjenice, koje u ovom slučaju naprosto ne proizlaze iz priloženih isprava. Iz niti jedne isprave ne proizlazi da bi čest. zem. [katastarska čestica] bila nekadašnja čest. zem. [katastarska čestica], a niti je svrha elaborata iz 1998. bila utvrđivanje što je prednik tuženika kupio 1964., niti je to sve skupa dokaz njegovog navodnog kontinuiranog posjeda.

1.9. Slijedom svega navedenog zaključak je kako je upis tuženika zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Splitu izvršio nezakonito. Dakle, na strani tuženika nije postojao nijedan opravdani razlog, odnosno nijedna isprava kojom bi dokazao da mu pripada pravo na upis prava vlasništva predmetne nekretnine.

2. Tuženik je dao odgovor na tužbu (listovi 15. – 17. spisa)

2.1. Prije upuštanja u raspravljanje, tužene prigovaraju označenoj vrijednosti predmeta spora kao prenisko određenoj. Naime, radi se o nekretnini položenoj u gradu Splitu u predjelu Ravne Njive te njezina vrijednost ni u kojem slučaju ne može biti 10.000,00 kn kako je vrijednost predmeta spora označio tužitelj, pa se predlaže Naslovnom sudu da temeljem odredbe čl. 40.st.3. ZPP-a vrijednost predmeta spora utvrdi u visini od 101.000,00 kn.

2.2. Tužene se protive svim navodima tužbe kao činjenično i pravno neutemeljenim radi čega predlažu tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

2.3. Naime, tužitelj je ustao tužbom za ispravak na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], međutim navodima tužbe faktički ne osporava tuženima vlasništvo predmetne nekretnine, već samo polemizira o tome je li Naslovni sud u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku mogao odlučivati temeljem instituta dosjelosti?

2.4. Niti takvi tužbeni navodi nemaju utemeljenja u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku, niti rješenju temeljem kojeg su tužene upisane kao suvlasnice predmetne nekretnine, a što je razvidno već iz obrazloženja tog rješenja, i to baš Rješenja Općinskog suda u Splitu posl. br.: Z-6849/2019 (Z-43319/17;Z-10237/19) od 22. prosinca 2021.g.

2.5. Naime, upravo iz obrazloženja citiranog Rješenja proizlazi da je Naslovni sud u provedenom postupku donio to rješenje na temelju isprava - Kupoprodajnog ugovora iz 1964.g., priložene dokumentacije i to povijesnih prerisa katastarskog plana, položajnog nacrta iz 1975.g., povijesnih izvadaka iz zemljišnih knjiga, kao i isprava položenih u zbirci isprava suda, a posebice prijavnog lista tada Županijskog ureda za katastarsko-geodetske poslove od 04.02.1998.g. položenog u zbirci isprava Naslovnog suda pod brojem Z- 7895/98.

2.6. U provedenom pojedinačnom ispravnom postupku Naslovni je sud tako pravilno utvrdio da je prednik tuženih i to baš Kupoprodajnim ugovorom zaključenim dana 14. 02.1964.g. od prodavatelja ET. V, T Z pok. RT i VTN kupio zemljište na predjelu Ravne Njive u Splitu, i to zapravo realne dijelove tadašnjih čest. zem. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina], ali i realne dijelove drugih nekretnina, a što će se pokazati tek naknadnim usklađenjima katastarskih mapa sa stanjem na terenu.

2.7. Naslovni je sud nadalje pravilno utvrdio da prilikom kupnje gornjih nekretnina geometar nije iste identificirao ni mjerio, no da je kupac ušao u posjed kupljenog zemljišta i istog na terenu ogradio.

2.8. Kako je to i utvrđeno u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku, i to upravo pregledom pribavljenih isprava, na tom predjelu postojalo je veliko neslaganje između faktičkog stanja i katastarskih mapa, radi čega je i proveden postupak usklađenja. Usklađenje je obuhvatilo veliki broj čestica na tom predjelu, te je, prema stvarnom stanju međa na terenu, kao i izjava tada prisutnih posjednika i vlasnika nekretnina, utvrđeno stvarno stanje granica, oblika i površina usklađenjem zahvaćenih nekretnina. U tom postupku utvrđeno je i da je tako veliko neslaganje faktičkog sa katastarskim stanjem proizašlo zbog toga što kod kupnje, odnosno stupanja u posjed nekretnina nije vršena identifikacija istih, pa je u naravi došlo do pomaka svih međa. Usklađenje katastarskog i stvarnog stanja na terenu izvršeno je Prijavnim listom izrađenim od SKALINA d.o.o. predmet broj 31/97 potvrđenom od katastra 04.02.1998.g., provedeno je u katastru, te naknadno i u zemljišnim knjigama rješenjem Z-7895/98.

2.9. Navedenim usklađenjem formirana je, između ostalih i ovdje predmetna nekretnina, te je kao posjednik utvrđen prednik tuženica i kao takav odonda evidentiran u katastarskom operatu. Posebice se naglašava da je u ovom postupku sudjelovao i tužitelj koji se tome nije usprotivio.

2.10. Nadalje, u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku Sud je i izlaskom Suda na očevid nedvojbeno utvrdio da je predmetna nekretnina na terenu ograđena, te da je i prema kazivanju svjedoka u dugogodišnjem nesmetanom posjedu najprije prednika tuženih, a onda i samih tuženih.

2.11. Prednik tuženih je naime još dana 14. 02. 1964.g. zaključio Kupoprodajni ugovor sa ET, T Ć i VTN. Predmet tog Kupoprodajnog ugovora su bili realni dijelovi više nekretnina, a koje prilikom kupnje nije identificirao niti mjerio ovlašteni geometar.

2.12. Zaključenjem i ovjerom potpisa na predmetnom Kupoprodajnom ugovoru te isplatom kupoprodajne cijene prednik tuženika je ušao u posjed istih, te je naknadno od dijela kupljenih nekretnina formirao građevinsku česticu sukladno tada važećim propisima, dok je preostali dio (u naravi vrt) ogradio i odonda i taj dio zajedno sa, u međuvremenu izgrađenom kućom i dvorištem najprije otac tuženih, a onda i tužene koriste kao jedinstvenu gospodarsku cjelinu.

2.13. Za cijelo vrijeme korištenja predmetne nekretnine tužene ni njihovog prednika nitko nikada nije smetao niti im priječio korištenje, uključujući i tužitelja.

2.14. Kako je iz svega naprijed iznijetog razvidno da su navodi tužbe neosnovani, da su tužene stvarne vlasnice predmetne nekretnine, uslijed čega osporavanom uknjižbom nije povrijeđeno tužiteljevo pravo vlasništva, to se predlaže Naslovnom sudu tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan uz osudu tužitelja na snošenje prouzročenog parničnog troška tuženima.

3. Sud je: pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz tužbu (listovi 4 do 10 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu (list 19 do 41 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz podnesak tužitelja od 29. kolovoza 2022. godine (listovi 44 do 47 spis), pregledao spis Općinskog suda u Splitu ZK odjela Split broj Z-6849/19 na ročištu od 20. ožujka 2023. godine, izveo dokaz očevidom lica mjesta o čemu je sastavljen zapisnik 12. rujna 2023. godine (listovi 62 do 66 spisa), pregledao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju RT od 21. studenog 2023. godine (listovi 71 do 75 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz podnesak tuženika od 20. prosinca 2023. godine (listovi 83 do 87 spisa), saslušao dopunsko vještačenje po vještaku za geodeziju RT na ročištu od 6. lipnja 2024. godine (list 93 spisa), saslušao svjedoka PT na ročištu od 19. rujna 2024. godine (listovi 95 i 96 spisa), saslušao svjedoka IT na ročištu od 19. rujna 2024. godine (list 96 spisa), saslušao tuženika pod 1. na ročištu od 26. studenog 2024. godine (listovi 97 i 98 spisa).

4. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Naime, među strankama nije sporno da su tuženici upisani kao vlasnici nekretnine označene kao čestica zemljišta 4631/24 z. k. uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

7. Među strankama jest sporno je li uknjižbom prava vlasništva nad navedenom nekretninom u korist tuženih povrijeđeno knjižno pravo tužitelja, odnosno je li osnovan zahtjev tužitelja za brisanjem uknjižbe prava vlasništva nad navedenom nekretninom u korist tuženih.

8. Rješenjem Općinskog suda u Splitu Z-6849/2019 (Z-43319/17, Z-10237/19) od 22. prosinca 2021. godine (listovi 6 do 10 spisa) uknjiženo je pravo vlasništva nad nekretninom označenom kao čestica zemljišta 4631/24, neplodno površine 336 m², z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime predlagatelja: TT iz [adresa] za jednu trećinu dijela cijelog, ZT iz Solina za jednu trećinu dijela cijelog te ĆT iz Kaštel Staroga za jednu trećinu dijela cijelog, uz istodoban izbris toga prava za cijelo sa do sada upisanog društvenog vlasništva, kao nositelja prava korištenja: Općina Split.

9. Svjedok PT sin RT iz [adresa] u svom iskazu (listovi 95, 96 spisa) izjavljuje: Poznajem tužene, a poznavao sam vrlo dobro i pok. oca tužene pod 1., pok. barba FT. Ja tu u neposrednoj blizini živim od rođenja gdje imam kuću, a u sklopu te kuće je autopraonica u kojoj ja i dan danas obavljam djelatnost. Predmetna nekretnina precizirana u tužbi i zorno prikazana u vještačenju vještaka za geodeziju RT od 10. studenog 2023. god. na skici izmjere i na prikazu na ortofoto podlozi koju mi sada pokazujete (listovi 74 i 75 spisa), a kako je to prikazano na navedenoj skici i prikazu je dakle u cijelom prikazanom obimu oduvijek otkada ja znam za sebe, a tu u neposrednoj blizini živim od rođenja, koristio ju je pok. otac tuženih pok. barba FT, a nakon njegove smrti baš tuženi. Nikada ništa s tim u vezi nije bilo sporno, Grad Split nikada nije imao nikakvih pretenzija u odnosu na to. Sve su to tuženi neometano i bez ikakvih prigovora bilo koga koristili i posjedovali, te koriste i posjeduju i dan danas; pa i prikazani betonski plato uz Hercegovačku ulicu na kojem su oduvijek parkirali svoja vozila, pa i sam tu više puta parkirao svoje vozilo kada bi za to zamolio baš pok. barba FT, a tako i dan danas parkiram. Ostali dio navedene predmetne nekretnine koristili su pravni prednici tuženih vrt u kojem su sadili kupus, salatu, breskve i sl., a danas je tu zapušteni vrt.

9.1. Na poseban upit pun. tužitelja, svjedok odgovara da ne zna kako je pok. barba FT stekao tu predmetnu nekretninu, valjda ju je čovjek kupio.

10. U svom iskazu (list 96 spisa) svjedok AT sin pok. E iz [adresa] izjavljuje: Poznati su mi tuženi, a poznavao sam i pok. tuženika pok. barba FT i njihovu majku, pok. R. Sada kada mi pokazujete na skici izmjere, ortofoto podlozi (listovi 74 i 75) predmetnu nekretninu potvrđujem da je nekretnina kako je prikazana jeste od tuženika. Ja inače su živim u neposrednoj blizini u susjedstvu, tu sam od rođenja. Vrlo mi je dobro poznato da se na predmetnoj nekretnini, a kako je to i razvidno nalazi kuća tuženih, uz tu kuću okućnica koja je u naravi vrt. Tu su obiteljski pravni prednici tuženih svojedobno sadili i uzgajali salatu, blitvu i breskve, a danas je to vrt, kako je i razvidno na prikazima. Što se tiče prikazanog betonskog platoa koji se nalazi uz plohu predmetne nekretnine jugo-istočno, a proteže se uz Hercegovačku ulicu i taj betonski plato se naravno nalazi u sklopu predmetne nekretnine, i on u naravi očito predstavlja prilaz kapiji u imanje tuženih. Naravno i taj dio koriste i posjeduju tuženi, a prije njih njihovi obiteljski prednici. Nikada ništa s tim u vezi nije bilo sporno. Nitko im nikada ništa nije osporavao, niti sebi svojatao, pa tako niti Grad Split.

11. Tužena pod 1. TT pok. ČT iz [adresa] u svom iskazu (listovi 97, 98 spisa) izjavljuje: Moj pok. otac pok. ČT kupio je predmetne nekretnine od prodavatelja ET, mislim da se zvao AT. To je moj otac kupio od njega tamo negdje 1960-ih godina prije moga rođenja. Moj pok. otac htio je baš kupiti nekretninu koja se poziciono nalazi zadnja u nizu nekretnina jer je htio da kuća koju je on tu namjeravao graditi ne bude okružena sa svih strana okolnim kućama. Međutim, tada mu je prodavatelj ET uvjetovao da ako on baš želi kupiti tu nekretninu koja se poziciono nalazi zadnja u nizu da onda mu on uvjetuje da mora uz nju kupiti i tu susjednu nekretninu, a prodavatelj ET jer taj uvjet obrazložio time što je tvrdio da u protivnom neće moći lako prodati tu drugu nekretninu. Pri tome napominjem da u vrijeme kada je moj otac kupio te nekretnine od prodavatelja ET pristup njima je bio tada jedino postojećom Hercegovačkom ulicom (pri tom napominjem da se ta uličica tada naravno nije zvala Hercegovačka nego Put Udarnika). Moj otac je nakon kupnje tih nekretnina na njima izgradio našu obiteljsku kuću u kojoj živimo. Nitko nikada niti od strane gradskih vlasti niti državnih vlasti, niti fizičkih osoba, dakle nitko nam nikada nije osporavao pravo na vlasnički posjed i korištenje predmetnih nekretnina i mi smo sve to kroz ove godine neometano činili.

11.1. Posebno ističem da u vrijeme kupnje i u vrijeme izgradnje kuće na predmetnim nekretninama uopće nije postojala Hercegovačka ulica sa južne strane, već isključivo ulica koja se zvala Put Udarnika, a išla je sa istočne strane kako je to razvidno na skici lica mjesta br. 2. od 10. studenog 2023. (list 75 spisa).

11.2. Na poseban upit pun. tuženika, tužena pod 1. odgovara da je predmetna sporna nekretnina uvijek bila ograđena. Naime, moj ju je pok. otac odmah ogradio žicom kada ju je kupio.

12. Nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno (članak 129. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama; Narodne novine br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24).

13. Tužitelj tijekom postupka nije dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva, tj. nije dokazao da bi uknjižbom prava vlasništva u korist tuženih nad predmetnom nekretninom bilo povrijeđeno njegovo pravo kao nositelja knjižnoga prava.

14. Naprotiv, iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da tuženi, odnosno njihovi obiteljski pravni prednici, od davnine koriste i posjeduju predmetnu nekretninu kao njeni vlasnici, što im nitko nikada nije osporavao.

15. Iskazi saslušanih svjedoka u navedenom su dijelu u suglasju sa stranačkim iskazom tužene pod 1 u dijelu gdje ona navodi da je njen pokojni otac kupio predmetnu nekretninu od prodavatelja ET tamo negdje 1960-ih godina, prije rođenja tužene pod 1 (tužena pod 1 je rođena **.**.1967.).

16. Iskazi navedenih u suglasju su u pogledu točne identifikacije predmetne nekretnine, jer se saslušani referiraju upravo na predmetnu nekretninu preciziranu u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke (listovi 71 do 75 spisa) na temelju očevida na licu mjesta (listovi 62 do 66 spisa).

17. Iz izloženih dokaza nedvojbeno proizlazi da su tuženi, odnosno njihovi obiteljski pravni prednici pošteni posjednici predmetne nekretnine još od prije 1967. godine.

18. Tome dosljedno, tuženi su, naslanjajući svoj savjesni posjed na takav posjed svojih obiteljskih pravnih prednika, pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom nedvojbeno stekli dosjelošću (paragrafi 1460., 1468. i 1493. Općeg građanskog zakonika, u vezi sa čl. 28. st. 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima; Narodne novine br. 53/91, 92/94, u vezi sa odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17).

19. Prema tome, tužbeni je zahtjev u cijelosti neosnovan.

20. Radi toga je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

21. Tuženi su prema izloženom u cijelosti uspjeli u parnici.

21.1. Pripada im stoga pravo na naknadu parničnog troška (članak 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; u daljnjem tekstu ZPP).

22. Na ime naknade popisanog parničnog troška (list 99 spisa), temeljem citirane zakonske odredbe, u vezi sa odredbom članka 155. ZPP, tuženima je priznato sljedeće: trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. u vezi sa Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 6. rujna 2022. u iznosu od 60,00 EUR (Tbr. 9. toč. 5. u vezi sa Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 7. veljače 2023. u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. u vezi sa Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 20. ožujka 2023. u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. u vezi sa Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak zastupanja na očevidu od 12. rujna 2023. godine u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 9. toč. 7. u vezi sa Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak sastava podneska od 20. prosinca 2023. godine u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. u vezi sa Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 11. travnja 2024. godine u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. u vezi sa Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 6. lipnja 2024. godine u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 19. rujna 2024. godine u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. u vezi sa Tbr. 40. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 26. studenog 2024. u iznosu od 240,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 40. toč. 1. OT), odnosno ukupan iznos od 2.220,00 EUR 22.1. Tom je iznosu pridodan iznos od 555,00 EUR na ime PDV-a, iznos od 398,17 EUR na ime troškova vještačenja, iznos od 301,00 EUR na ime dodatnih troškova vještačenja te iznos od 26,54 EUR na ime sudske pristojbe na odgovor na tužbu.

22.2. Tako se dobije sveukupni iznos od 3.500,71 EUR.

23. Radi toga je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu, 4. travnja 2025.

S U D A C

ŽELJKO BORIĆ

POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- tužitelju;

- tuženicima od 1. do 3., po punomoćniku;