REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Erazma Barčića 5
Poslovni broj: Us I-1008/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja LZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, I spostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 4. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/521, URBROJ: 443-02-05-17-24-5 od 10. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao vanknjižnom vlasniku, da u roku 15 dana ukloni: (1) drvenu nadstrešnicu s terasom, ukupnih vanjskih tlocrtnih dimenzija 6,40 x 6,80m s dvostrešnim krovištem promjenjivog nagiba, visine od 2,20 do 3,30 m, pokrov trapezni lim; (2) prizemnu zatvorenu stambenu građevinu, tlocrtnih dimenzija 2,40 x 5,40 m, visine 2,40 m, postavljenu na betonsku podložnu ploču, a ispod nadstrešnice; (3) podložnu betonsku ploču tlocrtnih dimenzija 3,10 x 6,40 m, debljine 20 cm; (4) zidanu ostavu od siporeksa tlocrtnih dimenzija 2,50 x 2,50 m, visine 2,40 m, pokrov trapezni lim, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja.
Doneseno rješenje tuženika temelji se na rezultatima inspekcijskog nadzora koji je dana 13. travnja 2024. proveden na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu je sastavljen
Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/521, URBROJ: 443-02-02-17-24-1 (dalje: Zapisnik).
2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika tužitelj u tužbi, u bitnom, izlaže kako slijedi. Ne spori da je vlasnik predmetne zemljišne čestice kao i da je su na istoj izgrađene ranije opisane građevine. No, unatoč tome, smatra da je rješenje tuženika utemeljeno na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava iz razloga što se radi o građevinama za koje nije potrebna građevinska dozvola. Nastavno na prethodno navodi da tuženik u pobijanom rješenju niti na jednom mjestu nije karakteristike i dimenzije pojedinih jednostavnih građevina podveo pod određenu zakonsku odredbu odnosno pod određeni materijalni propis kojim bi nedvosmisleno utvrdio da je za izgrađene jednostavne građevine potrebna izvršna građevinska dozvola. Također, smatra da je inspektor nezakonito postupio postavljajući službeni znak a obzirom da u trenutku provođenja očevida nisu bili izvođeni građevinski radovi, što je konstatirano i u Zapisniku. Nadalje, navodi da je očevid na licu mjesta proveden bez njegove prisutnosti, a što da je protivno odredbi čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09, 110/21; dalje: ZUP), čime mu je povrijeđeno pravo na sudjelovanje u predmetnom upravnom postupku. Zaključno, tužitelj navodi da je slovenski državljanin koji ne govori i ne razumije hrvatski jezik te da je stoga u postupku povrijeđeno njegovo pravo na korištenje materinjeg jezika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije. Pojašnjavajući razloge postavljanja službenog znaka ističe da u trenutku očevida nisu izvođeni radovi međutim bespravna gradnja nije dovršena jer vlasnik prilikom svakog dolaska na lokaciju nešto novo izgradi. Nadalje, a vezano za prigovor stranke da joj nije omogućeno sudjelovanje u postupku, tuženik navodi da je stranci poslan Zapisnik zajedno s prilozima na očitovanje. Zaključno, a vezano za navode o povredi prava na korištenje materinjeg jezika, tuženik navodi da je nespretna izjava opunomoćenika tužitelja da tužitelj ne govori i ne razumije hrvatski jezik dok mu istovremeno daje na potpis punomoć za zastupanje sročenu na hrvatskom jeziku.
4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je Zapisnik dostavljen tužitelju zajedno s dopisom od 25. travnja 2024. kojim ga se poziva da se očituje o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari, osobito na okolnost da li je vlasnik predmetnog zemljišta i investitor građevina izgrađenih na njemu.
8. Među strankama ovog upravnog spora nije sporno da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, da se predmetna parcela nalazi izvan građevinskog područja te da su na istoj izgrađene građevine (pobliže opisane u tč. 1. obrazloženja) bez građevinske dozvole.
9. Prema čl. 106. Zakona o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19; dalje: ZG) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a, od kojih se odredba čl. 128. ZG-a odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.
10. Prema odredbi čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
11. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23; dalje: ZDI), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
12. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a, inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.
13. Primjenom gore citiranih zakonskih normi na ukupnost činjenica utvrđenih uvidom u spisu priležeću dokumentaciji, a koje činjenice su i nesporne među strankama ovog upravnog spora, Sud nalazi da je osporavana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava. Naime, kako iz stanja spisa proizlazi da objekti koji je opisani u osporenom rješenju i Zapisniku te prikazani na fotografijama u privitku Zapisnika predstavljaju građevine u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, to je pravilno inspektor postupio naloživši njihovo uklanjanje.
14. Zaključno, za zakonitost rješenja nije odlučno što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužitelja budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu, nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe čl. 68. st. 3. ZUP-a. Takvo pravno shvaćanje je zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od 8. rujna 2022. Osim toga, kao što je to već navedeno ranije u obrazloženju ove presude, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku pozivom (dopis od 25. travnja 2024.) na izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje predmetne upravne stvari.
15. Obzirom da se u konkretnom slučaju nedvojbeno radi o nezakonitoj gradnji (i neprijavljenom gradilištu) to neosnovano tužitelj prigovora da je postavljenjem službenog znaka inspektor postupio protivno odredbi čl. 119. st. 3. ZDI-a.
16. Što se tiče navoda tužitelja da mu je povrijeđeno pravo na korištenje materinjeg jezika prije svega valja navesti da se sukladno odredbi čl. 14. ZUP-a upravni postupci u Republici Hrvatskoj vode na hrvatskom jeziku te ujedno konstatirati da iz stanja spisa proizlazi da tužitelj nije imao problema s razumijevanjem hrvatskog jezika prilikom potpisivanja Ugovora o kupoprodaji od 27. travnja 2022. te punomoći odvjetnicima.
17. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.
18.
19. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.
U Rijeci 4. travnja 2025.
Sudac
Vedran Juričić, dipl. iur.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije,
Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8