REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Kž-149/2024

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Dijane Grancarić kao predsjednice vijeća, te Sandre Radanović i mr.sc. Ane Brkić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ružmarinke Cindrić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika SG (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zbog kaznenog djela iz čl. 147. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/015, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatne tužiteljice JG, podnijetoj po punomoćniku Krešimiru Matekoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-695/18 od 23. listopada 2023., temeljem čl. 475. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08), u sjednici vijeća održanoj dana 4. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba privatne tužiteljice JG, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku - pred drugim sucem.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom od 23. listopada 2023. Općinski kazneni sud u Zagrebu je okrivljenika SG temeljem čl. 453. st. 1. ZKP/08 oslobodio od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredom iz čl. 147. st. 2. KZ/11.

1.1. Na temelju odredbe čl. 149. st. 3. u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 1. do 7. ZKP/08, privatna tužiteljica JG dužna je naknaditi troškove kaznenog postupka i to troškove paušalne svote u iznosu od 350,00 EUR te nužne izdatke optuženika i nužne izdatke i nagradu njegove braniteljice.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela privatna tužiteljica JG, po punomoćniku Krešimiru Matekoviću, odvjetniku u Zagrebu, zbog bitne povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona, odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelomičnoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za opće dobro na slobodi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta, troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu te javnom objavljivanju presude. Predlaže usvojiti žalbu privatne tužiteljice, preinačiti pobijanu presudu na način da se okrivljenika proglasi krivim za predmetno kazneno djelo i osudi po Kaznenom zakonu, odnosno, usvojiti žalbu kao osnovanu, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje sudu prvog stupnja ali drugom sucu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba privatne tužiteljice je osnovana.

5. U pravu je privatna tužiteljica kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468.st.1.toč.11. ZKP/08, jer se presuda ne može ispitani s obzirom da su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i u znatnoj mjeri proturječni.

5.1.Naime, prvostupanjski sud u točki 21. obrazloženja presude naveo je da u odnosu na objavu uvredljivog sadržaja prema privatnoj tužiteljici postoji javni interes jer je privatna tužiteljica poznata po svojim javnim aktivnostima, u Hrvatskoj da je poznata u javnosti zbog organizacije referenduma za brak, a slijedom čega se djelovanje privatne tužiteljice propituje u javnosti. Međutim, proturječno navedenom stavu, u istoj točki obrazloženja zaključuje da je sporni tekst sastavljan na način koji je sramotan, ne zaslužuje prolaznu ocjenu, nema bilo kakvu kvalitetu i korist, te predstavlja negativan primjer kako ne treba pisati u kontekstu novinarske etike. Nadalje, a u točki 18. obrazloženja prvostupanjski sud ističe kako se radi o beskrupuloznom satiranju i iživljavanju nad privatnom tužiteljicom, degutantnom tekstom. Isto tako, u točki 18. obrazloženja navodi da je optuženik u odnosu na privatnu tužiteljicu iznio navode „…koji su ne samo uvredljivi nego i nadasve degutantni budući da optuženik tužiteljicu ponižava kao ženu i ismijava spominjući seksualne okolnosti na prizeman način bez da je tužiteljica dala za to bilo kakvog povoda pa tako primjerice spominje između ostalog "tjelesne otvore i rupe" kao i gubitak nevinosti (u krevetu s drugom ženskom osobom) te "napućene usnice" i situaciju u kojoj bi tužiteljica prvo seksualno iskustvo poklonila djeci“.

5.2. Prema tome, u pravu je žalitelj kada tvrdi da je potpuno nejasno kako su postupanje optuženika i prethodno navedene karakteristike novinarskog teksta, kao odlučne činjenice za donošenje presude spojivi s postojanjem javnog interesa. Dakle, potpuno je nejasno kako je uvreda i navod da (i) privatna tužiteljica širom otvorena zanosno drhti uživajući u vlastitom glasu (valjda prilikom spolnog čina), (ii) je privatna tužiteljica zaokupljena tjelesnim otvorima i rupama...nevinost izgubila u poodmakloj dobi, (iii) je privatna tužiteljica glupa za što postoji neoboriv materijalni dokaz, (iv) bi prvo seksualno iskustvo djeci treba pokloniti hrvatska moralna horizontala JG ili (v) OG oduzela JG nevinost, a ona nije ni prokrvarila…“ na bilo koji način povezana s javnim interesom ili u javnom interesu, kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud.

5.3.Točno je da Kazneni zakon u čl.148.a. predviđa isključenje protupravnosti za kaznena djela uvrede te nema kaznenog djela iz čl.147. KZ/11 ako je počinitelj njegova obilježja ostvario u znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju dužnosti propisane zakonom, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, novinarskom poslu ili obrani nekog prava, a to je učinio u javnom interesu ili zbog drugih opravdanih razloga, međutim, u ovom konkretnom slučaju drugostupanjski sud smatra da nema mjesta primjeni članka 148.a. KZ/11.

5.4.Imajući u vidu izbor riječi i sadržaj teksta koji je objavljen putem tiska i računalne mreže, očigledna je namjera okrivljenika usmjerena upravo na vrijeđanje i omalovažavanje privatne tužiteljice odnosno namjera naštetiti časti i ugledu privatne tužiteljice a inkriminacije koje se okrivljeniku stavljaju na teret predstavljaju isključivo negativne vrijednosne sudove koje okrivljenik iznosi protiv privatne tužiteljice.

5.5. Prema sudskoj praksi i pravnoj teoriji uvreda je svako očitovanje kojim se omalovažava osjećaj osobne vrijednosti ili izražava nepoštovanje ljudskog dostojanstva druge osobe a počinitelj mora biti svjestan uvrjedljivog sadržaja, svoje izjave, znaka ili djela. Točno je da isključenje protupravnosti kaznenih djela protiv časti i ugleda dolazi u obzir osobito u slučaju satire i karikature jer je u njihovoj prirodi pretjerivanje koje je očito, što ipak ne znači da je svaka satira isključena iz kruga kaznenih djela protiv časti i ugleda obzirom da prema stavu ovog suda pod krinkom satire zapravo je povrijeđena čast i ugled privatne tužiteljice na koji način je ostvareno biće kaznenog djela uvrede.

5.6. Sloboda izražavanja ograničena je pravom pojedinca da od drugih zahtjeva štovanje njegova dostojanstva, da ga ne omalovažava i da umanjuje njegov ugled u životnoj zajednici. U ovom konkretnom slučaju i po stavu ovog drugostupanjskog suda okrivljenik u svojstvu novinara objavljujući predmetni tekst nije nastupio u javnom interesu već isključivo kako bi udovoljio potrebi publike za senzacijom, birajući riječi koje su karakteristične za tzv. "žuti tisak", te u ovom slučaju nema pravo na zaštitu.

5.7.Nejasno je, stoga, kako je prvostupanjski sud mogao zaključiti o postojanju razloga za isključenje protupravnosti iz čl.148.a. KZ/11, kada je iz samog načina izražavanja okrivljenika nesporno da je isključiva namjera, cilj i motiv ovakvih omalovažavajućih navoda bio našteti časti i ugledu privatne tužiteljice, te njenom ljudskom dostojanstvu, a ne informirati javnost o nekoj bitnoj činjenici. Opisane izrazito teške i bezobzirne uvrede, mogu se počiniti isključivo s motivom povrede ljudskog dostojanstva jer za takvu uvredu i omalovažavanje nečije osobe ne postoji nikakav javni interes ili bilo kakav drugi interes javnosti.

5.8. Prema tome, u konkretnom slučaju ne radi se o pisanju u javnom interesu već o zlouporabi novinarskog posla budući je navedeni tekst napisan s očiglednim ciljem omalovažavanja privatne tužiteljice te da na takav način našteti njezinoj časti i u ugledu.

6. Slijedom navedenog, u pravu je žalitelj i kada tvrdi da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te je da je došlo do povrede kaznenog zakona.

7. Zbog navedenih razloga, valjalo je prihvatiti žalbu privatne tužiteljice te ukinuti pobijanu presudu i temeljem čl.483.st.1. i čl.484.st.1. ZKP/08 riješiti kao u izreci.

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, po drugom sucu, ponovno izvesti sve ranije izvedene dokaze, po potrebi i druge, nakon toga će, vodeći računa i o argumentaciji ove drugostupanjske odluke, donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti, u smislu odredbe čl.459. ZKP/08.

U Zadru 4. travnja 2025.

Zapisničar

Predsjednik vijeća

Ružmarinka Cindrić

Dijana Grancarić