Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: Pr-55/2024-13

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja US, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] ([adresa]), [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Vuljak, odvjetnik iz Koprivnice, Zrinski trg 11, protiv tuženika GAVRILOVIĆ d.o.o., OIB 83570236060, Petrinja, Gavrilovićev trg 1, kojeg zastupa punomoćnica Snježana Drvodelić, odvjetnica iz Petrinje, Trg Stjepana Radića 10, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 20. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 4. travnja 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja US koji glasi: "Tuženik GAVRILOVIĆ, Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti JS potomci d.o.o., Petrinja, Gavrilovićev trg 1, OIB: 83570236060 dužan je tužitelju FS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] isplatiti naknadu štete u iznosu od 2.356,63 eur sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanja prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 % poena od 30.11.2017.g do plaćanja.

Tuženik je dužan tužitelju platiti parnični trošak sa istom zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do plaćanja, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju US da tuženiku GAVRILOVIĆ d.o.o. naknadi parnični trošak u iznosu od 4.888,72 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj US podnio je ovom sudu tužbu protiv tuženika GAVRILOVIĆ d.o.o, radi naknade štete.

2. U tužbi tužitelj navodi da je stradao kao zaposlenik kod tuženika 10.08.2016. u [adresa] na radnom mjestu, te je pretrpio ozljedu na radu u vidu traumatske amputacije drugog prsta (djelomična) desne ruke. On je navedenog dana obavljao svoj radni zadatak čišćenja stroja za mehaničku obradu sirovine, odnosno stroja za usitnjavanja mesa, na koji je bio raspoređen od strane šefa proizvodnje tuženika, odnosno nadređenog zaposlenika. Prilikom obavljanja radova tužitelj se pridržavao svih uputa. Prije započinjanja čišćenja stroja tužitelj je zaustavio rad stroja te je čišćenju pristupio tek nakon zvučnog signala koji označava da se stroj zaustavio. Tijekom čišćenja iz tužitelju nepoznatih razloga stroj se aktivirao i tada je osjetio udarac po prstu uslijed kojeg je zadobio ozljedu-otkinuća dijela prsta. Odmah nakon ozljeđivanja odvezen je u Zavod za Hitnu medicinu u Petrinji i pregled u hitnoj kirurškoj ambulanti, te se na snimkama desne šake ustanovila traumatska amputacija vrha ungvikularnog nastavka II prsta. Tužitelj je nakon toga odlazio na kontrolne preglede i previjanja u bolnicu u Dom zdravlja u [adresa], 10 puta te nakon kontrole i previjanja u kiruršku ambulantu Opće bolnice " GS" u [adresa] puta. Liječenje tužitelja je trajalo do 11.11.2016.g. Tužitelju je ozlijeđena desna ruka bila imobilizirana vanjskim fiksatorom, a nakon toga je ozlijeđeni prst dugo bio zamotan. Desna šaka mu je bila otečena. Zaostala je trajna posljedica, nema osjeta na tom prstu, prst je kraći od ostalih, osjeća stalne bolove i trnce, mjesto ozlijede ga zebe i preko rukavica, a iz desne šake mu ispadaju stvari, te desna ruka nije u funkciji. Zaostalo je i naruženje srednjeg stupanja vrlo uočljivo trećim osobama. Tužitelj se odštetnim zahtjevom od 30.11.2017.g obratio tuženiku tražeći naknadu štete. Dopisom od 14.12.2017.g tuženik je odgovori da je odštetni zahtjev tužitelja proslijeđen u Croatia osiguranje d.d. Dopisom od 25.01.2018. Croatia osiguranje d.d. dostavio je obavijest utvrđivanju nespornog dijela štete i ponudili su iznos od 12.600,00 kuna uz trošak zastupanja u iznosu od 2.000,00 kuna i PDV. Tužitelj je 05.02.2018. uložio prigovor protiv obavijesti od 25.01.2018. g. Prigovor tužitelja je odbijen, te je Croatia osiguranje d.d. tužitelju putem njegovog punomoćnika isplatio ponuđeni iznos štete u iznosu od 12.600,00 kuna dana 13.03.2018.g Tužitelj je u ovoj ozlijedi na radu zadobio ozljedu u vidu traumatske amputacije drugog prsta (djelomična) desne ruke. Radi zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke boli, intenzivne i dugotrajne te bolove tijekom liječenja. Navedenim štetnim događajem te opisanim posljedicama narušeno je pravo osobnosti tužitelja i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, koja prava su mu zaštićena odredbom čl. 19. st. 1. I 2. ZOO. Stoga tužitelj za neimovinsku štetu kroz navedenu povredu prava osobnosti predviđenu odredbom čl. 1046. ZOO ima pravo na pravičnu novčanu naknadu. Temeljem čl. 1100. ZOO težina povrede navedenih osobnosti prava tužitelj i okolnosti slučaja to svakako opravdavaju. S osnova naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti, konkretno prava tužitelj i okolnosti slučaja to svakako opravdavaju. S osnova naknade neimovinske štete rado povrede prava osobnosti, konkretno prava na tjelesno i duševno zdravlje, tužitelj smatra da mu pripada pravična naknada u ukupnom iznosu 26.500,00 kuna. Tužitelj traži materijalnu štetu za troškove liječenja, tj. Prijevoze na kontrolne preglede, kojih je bio 5 u Sisku i 19 u [adresa] je od mjesta prebivališta oštećenika cestovno udalje 6 km, a Sisak je udaljen 20 kn. S osnova troškova prijevoza tužitelj potražuje 856,00 kuna. Tužitelju je trebala tuđa pomoć i dvorba jer mu je desna ruka bila zamotana i neupotrebljiva uza vrijeme liječenja. Tuđu pomoć i dvorbu tužitelju su pružali članovi obitelji. Tužitelj smatra da mu za tuđu pomoć i dvorbu pripada pravo na naknadu štete u trajanju od 150 sati ukupni iznos od 3.000,00 kuna. Ukupna materijalna šteta koju tužitelj potražuje iznosi 3.856,00 kuna. Ukupno potraživanje s osnova nematerijalne i materijalne štete iznosi 30.356,00 kuna. Tužitelju je isplaćen nesporni iznos štete u iznosu od 12.600,00 kuna, pa tužitelj za taj iznos umanjuje ukupni iznos štete, te od tuženika traži plaćanje iznosa od 17.756,00 kuna. Tužitelj traži zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 30.11.2017. godine do plaćanja.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Ističe da je tuženik punomoćnika tužitelja dopisom od 14. prosinca obavijestio da je sa Croatia osiguranjem d.d zaključio policu kojom su pokriveni rizici ozljeda na radu radnika tuženika te da je odštetni zahtjev proslijedio u osiguravajuće društvo. Osiguravajuće društvo je isplatilo na ime naknade štete iznos od 12.600,00 kuna te je u obavijest od 25.01.2018. godine utvrdilo doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja i za doprinos od 20 % umanjilo iznos isplaćene štete. S obzirom na gore navedene činjenice, a koje i tužitelj čini nespornim u toč. II. tužbe nejasno je zašto nije nastavio spor sa osiguravateljem, već je tužio tuženika. Nadalje, tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja, ali osporava odgovornost za štetni događaj i visinu štete. Tužitelj je 1. kolovoza 2016. g sa tuženikom zaključio ugovor o radu za radno mjesto pomoćnog radnika. U molbi za posao je naveo da je po zanimanju "prerađivač gotovih jela" te da je u periodu 1987-1991 radio u tvornici Gavrilović kao samostalni radnik u odjelu pripreme sirovine (salamurenje) i defrostacije. Na tim odjelima je radio u po zapošljavanju 2016. godine. Kod svakog novog zapošljavanja tuženik provodi organizirani postupak osposobljavanja na način da novom radniku imenuje mentora, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno u osobi ES. Nadalje, kod tuženika se provodi i osposobljavanje radnika za rad na siguran način sukladno pozitivnim zakonskim propisima u RH, te ga se upućuje i na obavljanje zdravstvenog pregleda sukladno potrebama radnog mjesta na kojem će raditi. Tuženik je nakon osposobljavanja počeo raditi te je 4. srpnja 2016. prvi puta radio samostalno na tzv. WOLF stroju (stroj za mljevenje mesa), a što je vidljivo iz evidencije rada po danima. Mentor, ujedno i neposredno nadređeni svim radnicima u odjelu pripreme, ES je održao sastanak prije prvog rukovanja strojem WOLF i upoznao ih sa "svim opasnostima" od eventualnog ozljeđivanja prilikom rukovanja sa strojem. Te opasnosti su: a) dizanje ćupova, b) otvaranje sigurnosnog poklopca, c)zabrana guranja ruke unutar stroja. Također se napominje da je tužitelj položio ispit osposobljavanja iz ZNR i ZOP. Stroj za usitnjavanje mesa, tzv. WOLF, posjeduje i upute za siguran rad u kojima je jasno navedeno da i nakon što se stroj isključi, treba pričekati određeno brojem dok se po inerciji ne zaustavi rotacija noža (šajbi) i da se čak i nakon zaustavljanja rotacije ne smiju gurati prsti, odnosno ruke unutar noževa. Također se napominje da radnik nije obavljao poslove čišćenja stroja već je za te poslove zadužena druga služba kod tuženika, dok je tužitelj trebao pokupiti ostatke mesa koji bi eventualno ostali na stroju. Tužitelj je non stop radio na stroju od 4. srpnja do dana kada se desi štetni događaj 10. kolovoza te je u potpunosti bio upućen u rad stroja. Stoga je ozljeda koja se dogodila 10. kolovoza 2016. posljedica neodgovornog i brzopletog ponašanja tužitelja koji nije poštovao pravila ZNR (odredba o poštivanju te obveze je regulirana i ugovorom o radu zaključenom između tužitelja i tuženika) te je zbog tužiteljeve krajnje nepažnje došlo do ozljeđivanja. Tuženik napominje da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava po ovlaštenom inspektoru rada BS o štetnom događaju provelo inspekcijski nadzor u kojem je utvrđeno da je do ozljeđivanja došlo zbog krajnje nepažnje tužitelja, odnosno da je utvrđen propust kada je vršio čišćenje stroja, a da prethodno nije na nedvojben način utvrdio da je stroj došao u stanje mirovanja, tj. da su svi rotirajući dijelovi zaustavljeni. Tuženik posebno napominje da je protiv Rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje broj; klasa: UP/II-502-03/17-01/344 UR. BR.:338-01-21-17 od 6. lipnja 2017. godine pravovremeno pokrenuo upravni postupak.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u rješenje HZZO, Direkcija od 6. 6. 2017. (stranica 3-5 spisa), ugovor o radu (stranica 6-8 spisa) medicinsku dokumentaciju tužitelja (stranica 9-15 spisa), zdravstveni karton tužitelja (stranica 16-20 spisa), odštetni zahtjev (stranica 21 spisa), dopis (stranica 22 spisa), obavijest (stranica 23 spisa), prigovor (stranica 24 spisa), udaljenost među gradovima i planer putovanja (stranica 25 i 26 spisa), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (stranica 33 i 34 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26. 8. 2016. (stranica 35 – 38 spisa), izjave povodom nastanka štetnog događaja (stranica (stranica 39 i 40 spisa), presudu Upravnog suda u Zagrebu br. Usl-2026/17-12 od 26. 9. 2018. (stranica 49-63 spisa), obrazac za procjenu radnika, zaštita na radu i zaštita od požara (stranica 69-71 spisa), uputa za siguran rad na strojevima za pripremu sirovina (stranica 72-74 spisa), uvjerenje o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima (stranica 75 spisa), zapisnik obavljenom ispitivanju strojeva ili uređaja s povećanim opasnostima (stranica 76-79 spisa), odluku o obvezama i odgovornostima ovlaštenika poslodavca u provedbi zaštite na radu (stranica 98 spisa), odluku o imenovanju ovlaštenika poslodavca (stranica 99 spisa), potvrdu (stranica 100 spisa), zapisnik o osposobljenosti (stranica 101 spisa), odluku o imenovanju i obvezama ovlaštenika za provedbu zaštite na radu (stranica 102 spisa), plan i program osposobljavanja za rad na siguran načina (stranica 103-129 spisa), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (stranica 130 spisa), procjenu rizika na radu (stranica 132 spisa), upravljanje zaštitom na radu (stranica 165-170 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru (stranica 180-183 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru (stranica 190-195 spisa), opis radnog mjesta (stranica 196-198 spisa), provedena su vještačenja po vještacima zaštite na radu KS, pravnoj osobi EKSPERT d.o.o i po vještaku Mladenu Klasniću, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Želimiru Obradoviću, saslušani su svjedoci RS, ES i BS, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja.

5. Svjedok RS iskazao je da je on kod tuženika zaposlen na radnom mjestu voditelja odjela zaštite na radu, a na kojem je radio i u vrijeme štetnog događaja, te je stoga upoznat s time da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto radnika u proizvodnji, iako edukaciju tužitelja nije obavljao osobno on, nego drugi radnik u tom odjelu. Dio edukacije vezano za osposobljavanje za rad na siguran način je i praktični dio, te je tužitelju sigurno pokazano kako raditi na stroju za usitnjavanje mesa, odnosno sirovine, te je on, s obzirom na svoje radno mjesto, obavio uviđaj nakon štetnog događaja. Iz navoda samog tužitelja poznato mu je da je tužitelj govorio kako je rukom htio ukloniti sirovinu sa "usta" cijevi na navedenom stroju, rekao je da je prethodno isključio stroj na način da je pritisnuo prekidač, a potom je i podigao poklopac. Ističe da se poklopac na tom stroju može podići tek nakon proteka nekog vremena od isključivanja putem prekidača. Napominje da zadatak tužitelja s obzirom na njegovo radno mjesto, nije čistiti navedeni stroj nego isključivo ukloniti ostatke sirovine sa "usta" cijevi, te je njegova procjena da je tužitelj očito pri obavljanju tog posla gurnuo ruku dublje u stroj i došao s rukom do noža. Ističe da se stroj nakon stiskanja prekidača gasi, međutim dijelovi stroja i dalje inercijom rade, odnosno osovina se pokreće još neko vrijeme, dok se potpuno ne zaustavi, a noževi za usitnjavanje sirovine se nalaze upravo na toj osovini. Ističe da se nakon podizanja poklopca moglo vidjeti da se osovina vrti ukoliko nije došlo do zaustavljanja iste. Ističe da tuženik redovito provodi atestiranje spornog stroja, a ujedno je i nakon štetnog događaja, negdje u roku od mjesec dana od nastanka istog, tuženik proveo takvo atestiranje, odnosno isto je povjerio tvrtki ASI koja je utvrdila da je stroj ispravan. Ističe da nije predviđeno da radnik prilikom obavljanja tih poslova nosi kakve zaštitne rukavice. Poznato mu je i da stroj ima nekakav zvučni signal, no on sa sigurnošću ne može navesti što taj signal označava. Ističe da je tužitelj na tom stroju radio nekoliko mjeseci prije štetnog događaja, iako uglavnom pod nadzorom mentora. Iz činjenice da se do tada nije dogodilo ništa, odnosno nije se ozlijedio, njegov je zaključak da je tužitelj ispravno radio te poslove. Prvi radnik do tužitelja, u vrijeme štetnog događaja bio je ŠS, no on je rekao da nije vidio sam štetni događaj, već da ga je tužitelj samo obavijestio da se ozlijedio. Navedeni stroj za usitnjavanje mesa zapravo je sličan takvom stroju za upotrebu u kućanstvu, samo je većih dimenzija i sastoji se od podizača koji, kad se priveze ćup sa sirovinom, isti podiže ćup i istrpava sirovinu u koš, a koja potom dolazi do "puža" koji ju gura prema noževima i šajbi, a nakon prolaska kroz noževe i šajbu, usitnjena izlazi iz "usta" cijevi u prazan ćup. Poklopac na stroju udaljen je oko 20 cm od noževa. Svaki radnik kod tuženika prolazi osposobljavanje pa je tako isto prošao i tužitelj. Ističe da je teoretski dio osposobljavanja za rad na siguran način tužitelj prošao kod radnika ŽS, a za praktični dio mentor mu je bio ES. Ranije je rekao da postoji mogućnost da se osovina, odnosno noževi i dalje okreću i u situaciji kada se poklopac već može podići i to zapravo ovisi o vrsti sirovine koja se usitnjava. To ne ovisi o programiranju stroja. Odnosno, stroj nije programiran na različite vrste sirovina. Taj poklopac, odnosno vremensku blokadu, proizvođač stroja zapravo niti ne navodi kao nekakvu sigurnosnu mjeru, već ukazuje da se ne ide prstima na oštre dijelove stroja. Inspektor zaštite na radu obavio očevid nakon štetnog događaja, te koliko se sjeća izjave su dali ŠS, ES i tužitelj s time što je tužitelj izjavu dao nakon nekoliko dana, a ostali prije njega.

6. Svjedok ES iskazao je da kod tuženika radi na radnom mjestu pripreme sirovine, te je to u proizvodnom pogonu gdje je radio i tužitelj, te je on tužitelju nadređen, kao i još sedmorici radnika. On je tužitelju bio mentor, te mu je pokazivao kako raditi na stroju za usitnjavanje mesa i sjeća se da mu je pokazivao kako podizati ćup sa sirovinom da ne padne na njega, govorio mu je da mora voditi računa da se ne posklizne zbog klizavosti podloge, odnosno zbog krvi i vode i da mora paziti na ruke. Ističe da je tužitelj nakon završetka rada na tom stroju trebao samo pokupiti ostatke sirovine s vrha cijevi, a taj vrh se nalazi skroz gore na stroju, odnosno odmah ispod poklopca i to u prvom redu mora putem prekidača isključiti stroj, zatim podići poklopac koji se može podići tek kad prođe neko vrijeme nakon gašenja putem prekidača, a nakon podizanja poklopca inercija dijelova tog stroja napravi još jedan krug, te je on nakon obuke tužitelja zaključio da je on shvatio kako raditi na tom stroju. Nije vidio štetni događaj, pa stoga ne zna što se zapravo dogodilo i nije mu jasno iz kojeg razloga je tužitelj dublje gurnuo ruku u stroj, jer za tim nije bilo nikakve potrebe, niti je ikada pokazivao tužitelju da takvo što treba raditi. Pomoćni radnik inače niti ne rastavlja stroj, niti čisti stroj, već to radi mentor i samostalni majstor 2 i 1, a s tim je tužitelj bio upoznat. Navodi da je on odmah po štetnom događaju pružio pomoć tužitelju i zvao zaštitu na radu, a kolega RS je zvao hitnu pomoć. Navodi da je tužitelj prije štetnog događaja oko mjesec i pol dana radio na tom stroju uz mentora ili samostalnog radnika, odnosno pod njihovim nadzorom, a par dana je radio samostalno. Tužitelj je prije štetnog događaja već faširao oko tonu mesa i to u tom istom danu. On je poslovođa već 8 godina, te stalno pokazuje novim radnicima kako raditi na tom stroju, te koliko on radi takve ozlijede se još nisu dogodile. Inercija, odnosno noževi na tom stroju uvijek okrenu još jedan krug, a nakon podizanja poklopca. Na stroju ne postoji zvučni signal, no na gornjem dijelu stroja postoji dio koji kada se dotakne izazove trenutnu blokadu stroja, a to znači da se stroj odmah gasi. Svjedok je tužitelja vidio više puta da samostalno radi na tom stroju, a upravo svjedok raspoređuje radnike u tom odjelu. Svjedok se ozlijedio na istom tom stroju prije nego što je postao poslovođa i to dok je rastavljao stroj. Navodi da se minutu, dvije ili tri nakon gašenja stroja prekidačem poklopac ne može podići.

7. Svjedok BS u svom je iskazu naveo da je točno da je on kao inspektor zaštite na radu obavio očevid nakon štetnog događaja, te koliko se sjeća, radilo se o tome da tužitelj nije sačekao da se stroj potpuno zaustavi, te je ozlijedio ruku, a sjeća se i da zapravo nisu sa sigurnošću mogli utvrditi da li je tužitelj čistio stroj ili je samo uklanjao ostatke sirovine sa stroja. Inače, tužitelj je bio pomoćni radnik i u poslove tog radnog mjesta ne ulazi čišćenje stroja. Ukoliko je trebao ukloniti samo ostatke sirovine, trebao je prvo putem prekidača isključiti stroj, odnosno struju, što ne dovodi odmah do zaustavljanja stroja, te je morao pričekati još neko vrijeme dok se stroj potpuno ne zaustavi. Nakon što se podigne poklopac sa stroja, može se vidjeti da se osovina i dalje vrti, što znači da se stroj još uvijek nije zaustavio, te ističe da je tužitelj trebao samo nakon zaustavljanja stroja, rukom pokupiti ostatke sirovine s vrha te cijevi, odnosno dijela stroja kroz koji prolazi meso. Tužitelj je očito, obzirom da se ozlijedio, gurnuo ruku dublje u stroj, te napominje da je rukom morao proći pored osovine i prije ozljeđivanja i već tada je mogao znati da se stroj još nije zaustavio, a da bi mu ruka došla do noža morao je s rukom proći i kroz šajbe. Misli da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način i da je stroj bio ispitan, odnosno njegova ispravnost. Ističe da se tužitelj ne bi ozlijedio i unatoč činjenici što se stroj nije zaustavio da je samo odradio ono što je trebao, odnosno rukom uklonio sirovinu sa vrha cijevi. On se sada ne sjeća točno koliko su udaljeni noževi od mjesta gdje se sirovina vadi, možda oko 15 ili 20 cm. Ukoliko bi se osovina jako brzo kretala, teško bi bilo primijetiti da se stroj nije zaustavio, što znači da tada radnik treba malo pričekati da se stroj zaustaviti, a to radnici znaju već po svom iskustvu. Svrha zaštitnog poklopca upravo da prođe neko vrijeme kako bi se stroj zaustavio prije podizanja istog, no zaustavljanje stroja, odnosno brzina zaustavljanja ovisi i o količini sirovine, kojom brzinom je radio stroj u trenutku kad je isključen, a postoji mogućnosti da se tužitelj ozlijedio i nakon što je stroj bio zaustavljen kada je rukom došao do noža. Ne sjeća se više kakvu je točno ozlijedi tužitelj pretrpio, zna da je bila ozljeda prsta. Zna da takav nož koji stoji može porezati, no misli da ne bi mogao odrezati prst. Procjenjuje da je udaljenost od vrha stroja pa do noža oko 10 do 15 cm.

8. Tužitelj US je u svom iskazu naveo da se kod tuženika zaposlio u lipnju 2016., i to na radnom mjestu pomoćnog radnika, a u koje poslove je trebao ulaziti utovar i istovar smrznute sirovine, a ne rad na nikakvim strojevima. Ističe da on do štetnog događaja nije uopće radio na stroju za usitnjavanje mesa niti ga je tko obučavao, odnosno pokazivao kako se s tim strojem radi. Nakon zapošljavanja nije kod tuženika radio na nikakvim strojevima. Ističe da ga je poslovođa ES taj dan pitao da li je kada radio na stroju za usitnjavanje mesa, a on mu je odgovorio da je, prije rata, a potom ga je isti rasporedio da radi na tom stroju bez da mu je on ili netko drugi pokazao kako se na tom stroju radi. Ističe da je u obavljanju svojih poslova utovara i istovara donosio ćupove sa sirovinom pa je vidio kako radnici na tim strojevima rade. Tako je nakon što ga je poslovođa rasporedio da radi na tom stroju, te je samljeo dva ćupa ili 500 kg mesa, te se približavalo vrijeme pauze, pa je ugasio stroj tako što je pritisnuo crveni gumb, znao je da ne može odmah podići poklopac jer mu je to rekao radnik koji radi u blizini, te je pričekao da čuje "klik" što je značilo da se poklopac može podići, podigao je poklopac, krenuo je rukom ukloniti višak sirovine s "usta" cijevi i to od šajbe prema kraju cijevi, te je osjetio udarac po prstu i brzo izvukao ruku. Taj radnik mu je govorio i da poklopac ne može podići dok ne čuje "klik", a on sada ne može reći kako se on zove. Ističe i da nakon što se poklopac podigne ne vidi se osovina. Do tada uopće nije radio na tom stroju. Ističe da je tom prilikom pretrpio ozljedu na način da mu je odsječena jagodica, dio nokta i kosti srednjeg prsta desne ruke. Ističe da mu nitko kod tuženika nije pružio prvu pomoć, jer su rekli da nemaju nikakvih zavoja, te je on sam zamotao ruku s papirom, a potom je došla i hitna pomoć. Nakon ozljeđivanja imao je operativni zahvat, kojom prilikom su mu zašili prst. Ističe da je nakon operacije svaki drugi dan odlazio na previjanje i to tako do studenog 2016. Jako ga je boljelo, te je nakon mjesec dana kirurg razmišljao da će morati ponovno odstraniti dio tog prsta, a može reći da mu prst i danas trne, po hladnoći ga prst jako boli, nema osjećaja u toj ruci, što znači da mu predmeti znaju ispasti iz ruke, ne može pisati, a inače je dešnjak. Nakon ozljeđivanja trebala mu je tuđa pomoć, jer nije mogao jesti, trebala mu je pomoć za odlazak na WC, a nije si mogao niti zavezati cipele i uopće za odijevanje. U srpnju 2017. zaposlio se na radnom mjestu portira u "Finelu". Misli da je nakon ozljeđivanja oko 10-ak puta odlazio kod liječnika na kontrole u Sisak, a nakon toga kod svoje doktorice u [adresa] oko 5-6 puta. Sada teže piše, a na radnom mjestu na kojem radi mora i pisati. Kod promjene vremena prst ga zna jače boljeti. Društvo ga zna zafrkavati za taj prst i pred društvom on zapravo zna sakrivati tu ruku. Navodi da je on poslovođi odmah rekao da na takvom stroju nije nikada radio, odnosno da je radio prije rata na nekom drugom stroju. Navodi da je pušač, te cigaretu upravo drži između kažiprsta i srednjeg prsta te ruke, a cigareta mu iz ruke ne ispada jer ju drži između članaka bliže dlanu. Kod tuženika nije prošao postupak osposobljavanja za rad na siguran način, nije rješavao nikakve testove, nije imao nikakvu praktičnu obuku, nije dobio nikakve upute za čitanje, a niti je s kolegama, odnosno drugim radnicima na radnom mjestu savjetovao o tome kako treba raditi. Tužitelj je vidio da je na tom radnom mjestu pod klizav i znao je da na to mora paziti. Imao je kutu, odnosno radno odijelo, a imao je i zaštitne cipele. Nakon što mu je predočen dokument s lista 33 spisa, navodi da se na istom nalazi njegov vlastoručni potpis, a jedino što je kod tuženika mogao potpisati je to da je prošao edukaciju o zaštiti na radu. Navodi da je on to potpisao kod MS, a koji ga je pozvao da to potpiše i tom prilikom je isti rekao da bi radnicima trebao proći 12 sati edukacije, ali da mu radnici potpišu da to onda ne moraju raditi. On je to potpisao jer je mislio da mu neće htjeti produžiti ugovor. Osim toga, MS ništa drugo nije rekao. Navodi da je pristao raditi na tom stroju jer smatra da bi zbog neposluha snosio sankcije. Nakon što mu je predočen dokument s lista 50 spisa, odgovara da se na istom također nalazi njegov potpis, te ističe da on nije uopće čitao što je sve potpisao kod tuženika.

9. Iz pismenog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Želimira Obradovića od 7. 7. 2022. proizlazi, u odnosu na ozljede koje je u štetnom događaju zadobio tužitelj, da se sudskomedicinski se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi (traumatska amputacija krajnjeg članka III prsta desne šake). Tužitelj je pretrpio primarni strah lakog do srednjeg intenziteta za vrijeme trajanja štetnog događaja, te sekundarni strah vezan za ishod liječenja srednjeg intenziteta u trajanju od mjesec dana, lakog intenziteta u trajanju od mjesec dana, te zabrinutost i danas zbog zaostalih tegoba. Pretrpio je bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od dva tjedna, te bolove lakog intenziteta u trajanju od tri tjedna. Povremeni bolovi u trajne posljedice. Radi se o naruženju lakog do srednjeg stupnja zbog diskretnog skraćenja krajnjeg članka i nokta i prsta. Naruženje lakog stupnja definirano je kao kozmetski defekt, a ovdje se ipak radi o maloj ozbiljnoj ozlijedi. Tuđa pomoć bila je potrebna mjesec dana dva sata dnevno za svakodnevne aktivnosti vezane za desnu ruku, kod nabave i pripreme hrane, toalete i oblačenja. Obzirom da je nakon završetka liječenja zaostala bolnost viška bataljka i kod najmanjeg dodira, III prst diskretno skraćen, a tužitelj će u daljnjem svakodnevnom i profesionalnom životu ulagati pojačane napore kod aktivnosti hvatanja i kod težeg rada desnom rukom, ukupne trajne posljedice ocjenjuje s 2%.

10. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cijelog postupka zaključak je suda da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Naime, između stranaka nije sporno da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja (10. 8. 2016.) bio zaposlen kod tuženika, na radnom mjestu pomoćnog radnika, a nije sporno niti da je tužitelj 10. 8. 2016. obavljajući poslove na stroju za usitnjavanje mesa kod tuženika pretrpio ozljedu u vidu traumatske amputacije krajnjeg članka trećeg prsta desne ruke.

12. Sporno je koji točno poslovi ulaze u opis poslova radnog mjesta pomoćnog radnika na kojem je u vrijeme štetnog događaja radio tužitelj odnosno da li je tužitelj prilikom štetnog događaja obavljao poslove svog radnog mjesta te na koji način je tužitelj u vrijeme štetnog događaja obavljao rad odnosno da li je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način za obavljanje tih poslova.

13. Dakle, sporna je odgovornost tuženika za štetu koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju kao i visina iste.

14. U prvom redu valja reći da prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika nije osnovan, obzirom na navode tuženika da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio radnik tuženika, kao i da je do štetnog događaja došlo na radnom mjestu i u obavljanju njegovih radnih zadataka, neovisno o činjenici što je tuženik s osiguravateljem Croatia osiguranje d.d. sklopio policu osiguranja, a koji osiguratelj je tužitelju isplatio štetu u visini od 12.600,00 kn.

15. Kraj navedenih nespornih činjenica bespredmetni su i navodi tuženika da je protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Klasa UP/II-502-03/177-01/344, Urbroj: 338-01-21-17 od 6. lipnja 2017., kojim je osiguraniku US priznata ozljeda na radu pod dijagnozom po MKB klasifikaciji S 68.1 pretrpljena 10. 8. 2016. kao i prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu, tim više što je presudom Upravnog suda u Zagrebu br. Usl-2062/17-12 od 26. rujna 2018. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja GAVRILOVIĆ d.o.o. za poništavanje navedenog rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

16. Međutim, radi tužitelja je za istaknuti da zaključak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz obrazloženja rješenja Klasa UP/II-502-03/177- 01/344, Ur.broj: 338-01-21-17 od 6. lipnja 2017. da je tužitelj upućen na rad na stroju U za koji nije imao radno iskustvo te ocjena Upravnog suda Republike Hrvatske koja proizlazi iz obrazloženja presude br. Usl-2062/17-12 od 26. rujna 2018. da tužitelj (GAVRILOVIĆ d.o.o.) nije dokazao da je zainteresirana osoba US postupao s nepažnjom, da je svojim skrivljenim ponašanjem postupao protivno pravilima zaštite na radu i time prouzročio nastanak ozljede, nisu od utjecaja na odluku ovog suda jer je isključivo predmetom utvrđivanja u ovom sporu odgovornost za sporni štetni događaj.

17. Nadalje, uvidom u ugovor o radu od 1. 8. 2016., koji je sklopljen između tuženika kao poslodavca i tužitelja kao radnika, utvrđeno je da je tužitelj od 1. 8. 2016. kod tuženika zaposlen na radnom mjestu pomoćnog radnika, te da je radno mjesto tuženika organizacijski smješteno unutar Sektora proizvodnje, Odjel centralna priprema, priprema sirovine.

18. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se kod tuženika zaposlio u lipnju 2016.

19. Potom, iz navedenog ugovora o radu od 1. 8. 2016. proizlazi da sadržaj radnih obveza za radno mjesto pomoćni radnik samostalno utvrđuje poslodavac, a određen je važećim opisom radnog mjesta sadržanim u Pravilniku o organizaciji društva (katalog poslova), te poslodavac može izmijeniti sadržaj radnih obveza navedenog radnog mjesta i nakon sklapanja ugovora (čl. 3. ugovora o radu od 1. 8. 2016.).

20. Iz opisa radnog mjesta – pomoćni radnik, Sektor proizvodnje, proizlazi da je cilj i svrha tog radnog mjesta obavljanje jednostavnijih poslova u svim odjelima proizvodnje od pripreme sirovine do pakiranja kao i ispomoć drugim radnicima, a poslovi i radni zadaci su poznavanje osnova tehnološkog procesa proizvodnje, unutarnji transport i kontinuirano posluživanje proizvodnih linija u svim tehnološkim procesima, pomaganje drugim radnicima u obavljanu poslova u svim procesima proizvodnje, održavanje higijene stroja, alata i radnih površina, informiranje nadređenog o svim uočenim promjenama i nedostacima u procesu te drugi srodni poslovi po nalogu pretpostavljenog koji su u skladu s osnovnom djelatnošću i strukom ili proizlaze iz posebnih potreba tvrtke.

21. Nadalje, iz iskaza svjedoka RS, stručnjaka zaštite na radu, i ES, poslovođe i ovlaštenika tuženika za zaštitu na radu, proizlazi da je tužitelj 10. 8. 2016. u sklopu poslova svog radnog mjesta pomoćni radnik radio na stroju za usitnjavanje mesa kao i da je zadatak tužitelja bio nakon završetka usitnjavanja, pokupiti ostatke sirovine s vrha cijevi, no ne i čišćenje stroja te iz iskaza tužitelja također proizlazi da je, nakon što je samljeo meso, ugasio stroj tako što je pritisnuo crveni gumb, pričekao je da čuje "klik" što je značilo da može podići poklopac, podigao je poklopac te je započeo rukom uklanjati višak sirovine s "usta" cijevi.

22. I svjedok BS, koji je kao inspektor rada povodom štetnog događaja koji je predmet ovog spora izvršio inspekcijski nadzor, iskazao je da je tužitelj kao pomoćni radnik trebao samo ukloniti ostatke sirovine sa stroja za usitnjavanje mesa (na način da prvo isključi stroj putem prekidača, zatim, pričekati da još neko vrijeme dok se stroj potpuno zaustavi te nakon zaustavljanja stroja, što se može vidjeti nakon dizanja poklopca, ukloniti ostatke sirovine), pri čemu je naveo i da se tužitelj ne bi ozlijedio i unatoč činjenici što se stroj nije zaustavio da je samo odradio ono što je trebao, odnosno rukom uklonio sirovinu sa vrha cijevi.

23. Prema tome, tužitelj je u vrijeme štetnog događaja radio na radnom mjestu pomoćnog radnika u proizvodnji te je sukladno nalogu poslovođe ES upućen na rad na stroju za usitnjavanje mesa, sukladno Ugovoru o radu od 1. 8. 2016. te opisu radnog mjesta – pomoćni radnik u proizvodnji te su neutemeljeni navodi tužitelja da su njegovi poslovi isključivo trebali biti utovar i istovar smrznute sirovine, a ne i rad na stroju.

24.1. Nadalje, odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18, dalje: ZZR) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a prema odredbi čl. 25. st. 2. ZR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

24.2. Prema odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, dalje: ZR), ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

24.3. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 63/08, 134709, 125711, 94/13, 78/15 i 60716, dalje: ZOO) je propisano da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, a prema odredbi čl. 1064. ZOO za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, dok za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

25. Svjedoci RS i ES potvrdili su navode tuženika da je tužitelj od strane tuženika osposobljen za rad na siguran način na stroju za usitnjavanje mesa, a isto proizlazi i iz zapisnika inspektora rada o inspekcijskom nadzoru od 26. 8. 2016., izrađenog povodom štetnog događaja koji je predmet ovog spora, dok tužitelj tvrdi da ga nitko nije obučavao kako se radi na takvom stroju niti mu je pokazivao kako se s istim radi te u konačnici da kod tuženika nije prošao osposobljavanje za rad na siguran način, da nije rješavao nikakve testove, da nije imao nikakvu praktičnu obuku niti je dobio kakve upute za čitanje, a niti se s ikime na radnom mjestu savjetovao o tome kako treba raditi.

26. Nadalje, iz zapisnika inspektora rada o inspekcijskom nadzoru od 26. 8. 2016., izrađenog povodom štetnog događaja koji je predmet ovog spora, proizlazi da je tužitelj 10. 8. 2016. radio na poslovima pomoćnog radnika u proizvodnji, na stroju za mljevenje mesa, te kada je završio sa mljevenjem trebao je zaustaviti stroj i isti očistiti od ostataka samljevenog mesa. Tužitelj je stroj isključio iz napajanja električnom energijom tj. iz pogona, a kada je to učinio krenuo je na čišćenje, podigao je zaštitnu napravu sa rotirajućeg dijela stroja na kojem se nalazi puž za potiskivanje mesa, predsjekač te nož i pločica za usitnjavanjem mesa te dok je to radio stroj se nije zaustavio i rotirajući dijelovi su ostali u pokretu. Radnik je desnom rukom počeo uklanjati ostatke mesa sa dijela stroja na kojem su noževi ali prethodno nije utvrdio da stroj nije u mirovanju. Kada se stroj isključi iz pogona rotirajući dijelovi stroja se automatski ne zaustavljaju već se uslijed inercije još neko vrijeme okreću koju činjenicu je isti previdio ili je bio u zabludi obzirom da je mogao podignuti zaštitnu napravu koja je na rotirajućim dijelovima (zaštitna naprava se može podići samo onda kada se stroj isključi iz pogona na električnoj sklopki). Tada je došlo do kontakta srednjeg prsta desne ruke tužitelja i dijelova stroja koji su bili u pokretu kojom prilikom je ozlijeđen i odmah po nastanku ozljede poslovođa je tužitelju pružio prvu pomoć na način da mu je ozlijeđeni prst zamotao sanitetskim zavojem i izveo ga van prostorije na zrak, a ubrzo je došla hitna pomoć. Za pružanje prve pomoći osiguran je sanitetski materijal u ormariću prve pomoći u pogonu. Za stroj za usitnjavanje br. 12424 za koji postoji zapisnik o ispitivanju i uvjerenje o ispravnosti od 3. 10. 2014. Iz navedenog zapisnika proizlazi da 10. 8. 2016. od strane tuženika zaprimljena obavijest o navedenog događaju, da je u tijeku rekonstrukcije događaja 26. 8. 2016. od strane inspektora rada stroj za usitnjavanje mesa bio rastavljen radi redovitog održavanja kao i u odnosu na utvrđene propuste da je radnik US vršio čišćenje stroja, a da prethodno nije na nedvojben način utvrdio da je stroj došao u stanje mirovanja, tj. da su svi rotirajući dijelovi zaustavljeni.

27. Radi ocjene osposobljenosti tužitelja za rad na stroju na koji je upućen sukladno pravilima zaštite na radu kao i da li je u konkretnom slučaju cjelokupni rad kod tuženika bio organiziran u skladu navedenim pravilima, a temeljem dokumentacije dostavljene od stane tuženika, provedena su vještačenja po vještacima zaštite na radu i to KS, tvrtki Ekspert d.o.o. te vještaku Mladenu Klasniću.

28. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za sigurnost i zaštitu na radu od **.**.2019. PS proizlazi da tuženik zaštitu na radu provodi djelomično i formalno, da nema dokumentiranu Procjenu rizika te da nema jednoznačno procijenjene rizike svakog radnog mjesta pa tako nema ni procijenjene rizike radnog mjesta "pomoćni radnik". Osposobljavanje za rad na siguran način kod tuženika nije provedeno sukladno pravilima zaštite na radu, nema opisa Uputa za rad koje je radnik-tužitelj na radnom mjestu pomoćni radnik morao primjenjivati te nema popisa osobne zaštitne oprema koje je radnik-tužitelj zadužio i koje je morao primjenjivati u svom radu. Vještakinja navodi da u cijelom spisu ne postoji dokument kojim bi tuženik potvrdio da je dao upute za rad tužitelju. Vještakinja zaključuje da radnik-tužitelj nije mogao svoje radne zadatke odrađivati u skladu s pravilima zaštite na radu, jer nije dobio Upute za rad po kojima treba postupati, nije imao Procjenu rizika (za njegovo radno mjesto) na uvid.

29. Tužitelj nije imao prigovora nalazu i mišljenju vještakinje KS dok tuženik u cijelosti prigovara nalazu i mišljenju vještakinje, u bitnom ističući da bi tuženik dostavio i dodatnu dokumentaciju, da je od strane iste obaviješten da je istu potrebno dostaviti, da je zaključak vještakinje o početku rada tužitelja kod tuženika u suprotnosti i s iskazom tužitelja te u konačnici da je ocjena vještakinje u cijelosti u suprotnosti s dostavljenom dokumentacijom od strane tuženika kao i s važećim odredbama Zakona o zaštiti na radu.

30. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 4. 12. 2019., i nakon dostave dodatne dokumentacije od strane tuženika, vještakinja KS iskazala je da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju od 17. 6. 2019. U odnosu na njezinu ocjenu da je opis poslova radnog mjesta pomoćni radnik uopćen te nakon uvida u dokument dostavljen uz podnesak tuženika od 11.7.2019. naziva "Opis radnog mjesta" odnosno u poslove i radne zadatke radnog mjesta pomoćni radnik, iskazala je da i dalje ostaje kod svog mišljenja da su opisani poslovi i radni zadaci uopćeni. Smatra da bi u svakom tehnološkom procesu trebalo jasno opisati koje poslove obavlja pomoćni radnik. Ovo se temelji na odredbama Zakona o zaštiti na radu iz kojih proizlazi da je poslodavac obvezan izraditi procjenu rizika za sve poslove koje obavlja pojedini radnik. Smatra da je i to moguće u trgovačkom društvu koje ima velik broj tehnoloških procesa. Navodi da je u svom radnom vijeku radila i u trgovačkom društvu koje se bavi proizvodnom djelatnošću, no nije obavljala poslove inspekcije jer nije bila zaposlena na takvim poslovima. Navodi da i dalje ostaje kod svog navoda da zapisnik o ocjeni osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način od 27.6.2016. ne treba uzimati u obzir jer je ugovor o radu zaključen 1. 8. 2016. dok dokumentacije prije tog datuma nije niti razmatrala. Ukoliko bi došlo do situacije da je radnik već ranije radio kod istog poslodavca smatra da bi kod sklapanja novog ugovora o radu poslodavac bio dužan napraviti analizu njegovog postojećeg osposobljavanja i usporediti sa procjenom rizika koja je važeća u trenutku novog zapošljavanja. Smatra da na dan štetnog događaja je bilo potrebno napraviti očevid i utvrditi točno iz kojeg se razloga predmetni stroj nije zaustavio prilikom podizanja. Istakla je da se poklopac na stroju, pod pretpostavkom da je isti bio ispravan, mogao podići tek nakon što se zaustavio rotirajući element u stroju, a takav zaključak donosi na temelju svog stručnog znanja. Pri izradi nalaza i mišljenja nije znala da li kod tuženika postoji povjerenik zaštite na radu, no ukoliko istog nema poslodavac je trebao na očevid inspekcije rada pozvati tužitelja čak i ukoliko je isti bio na bolovanju. U konačnici je predložila da joj se ponovno dostavi cjelokupan spis kako bi se mogla očitovati na prigovore tuženika.

31. Potom, iz pismenog očitovanja vještakinje KS od 27. 12. 2019., na prigovore tuženika, i nakon dostave dodatne dokumentacije od strane tuženika, proizlazi da ista u cijelosti ostaje kod svog pismenog nalaza i mišljenja od 19. 7. 2019. U navedenom očitovanju je nadalje navela da je zaključila da stroj na dan štetnog događaja nije bio ispravan jer je vrijeme inspekcije zaštite na radu bio rastavljen pa ga inspektor rada nije mogao isprobati/utvrditi da li je ispravan ili ne, zatim, smatra da je tuženik radnim nalozima bio dužan dokazati na kojim je sve strojevima radio tužitelja od lipnja 2019., te navodi da je točno da Odluka o uvođenju u posao i imenovanju mentora nije propisana Zakonom o zaštiti na radu (ali je po vještakinji dokaz da je isto provedeno). Nadalje, vještakinja navodi da u dokumentaciji tuženika nisu pobrojane koje pisane upute za siguran rad radnik treba pročitati i primjenjivati na radnom mjestu pomoćni radni, a upute zalijepljene na zid po vještakinji nisu učinkovite. Za plan i program osposobljavanja navodi da je vrlo općenit, da nema uputa koje radnik na radnom mjestu pomoćni radnik mora usvojiti, te u cijelosti ostaje kod svog mišljenja da tuženika zaštitu na radu provodi djelomično i formalno, nama procjenu rizika dostupnu svim radnicima na njihovom radnom mjestu, nema jednoznačno procijenjene rizike svakog radnog mjesta pa tako niti za radno mjesto pomoćni radnik, osposobljavanje tužitelja za rad na siguran način nije proveden sukladno pravilima zaštite na radu, nema popisa uputa za rad, nema popisa osobne zaštitne opreme koju je tužitelj zadužio, ne postoji dokument kojim bi tuženik potvrdio da je dao upute za rad tužitelju te stoga ostaje kod mišljenja da tužitelj nije mogao svoje radne zadatke održavati u skladu s pravilima zaštite na radu jer nije osposobljen za rad na siguran način.

32. Nadalje, na ročištu za glavnu raspravu održanom 13. 2. 2020. vještakinja KS iskazala je da u cijelosti ostaje kod svog pismenog nalaza i mišljenja kao i kod očitovanja od 27.12.2019. U odnosu na njezino očitovanje, vezano za navod da je u vrijeme obavljanja rekonstrukcije sporni stroj bio rastavljen, ističe da inspektor nije mogao utvrditi da li stroj ispravno funkcionira odnosno da li su komande stroja ispravne u odnosu na zapisnik o ispitivanju tog istog stroja. U odnosu na zapisnik o ispravnosti, o ispitivanju stroja u kojem stoji da su sigurnosni uređaji ispravni tj. da se dizanjem zaštitnog poklopca noževa mikroprekidačem rad stroja zaustavlja ispravno. Temeljem istog zaključila je da stroj na dan štetnog događaja nije ispravno funkcionirao, a svoj zaključak o tome da sporni stroj nije bio ispravan izvela je na temelju iskaza tužitelja. Nadalje navela je da u procjeni rizika i u planu osposobljavanja nije našla upute za siguran rad na strojevima kao i dokument da je tužitelj upoznat s istima. Ističe da je uputa koja je bila na zidu neadekvatna jer nema oznake na koji stroj se odnosi, jednako tako tuženik nema pisani dokaz da je upoznao tužitelja sa tom uputom, to što je zalijepljena neka uputa na zid nije dokaz o tome da je radnik s njom upoznat, a dokaz o tome je zapisnik o osposobljavanju za rad na siguran način koji mora sadržavati i popis uputa sa kojima je radnik upoznat. Čak i da je uputa na zidu konkretna u odnosu na sporni stroj niti tada ista ne bi bila adekvatna ukoliko nema konkretne upute vezano za konkretni stroj u procjeni rizika i u planu osposobljavanja te u zapisniku o osposobljavanju. Da je navedena uputa bila u tim dokumentima ista bi bila adekvatna čak i da nije označena na zidu jer je ta na zidu samo informativnog karaktera odnosno podsjetnik. Sve ovo utemeljeno je na pravilniku o osposobljavanju za rad na siguran način koji proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu koji je propisao obvezu osposobljavanja za rad na siguran način temeljem rizika radnog mjesta ili poslova procijenjenih u procjeni rizika, a na temelju opisa poslova radnih mjesta. Ne može odgovoriti na pitanje da li je procjena rizika tužitelju bila dostupna na mjestu rada jer ne zna gdje postoji display na kojem je procjena rizika odnosno iz razloga što joj nije poznato da li se takav uređaj nalazi u blizini radnog mjesta tužitelja i da li mu je to dostupno. Navela je da mjesto štetnog događaja mora biti nepromijenjeno u vrijeme kada inspekcija zaštite na radu obavlja očevid.

33. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještakinje KS dok je tuženik ostao kod istaknutih prigovora, te je na prijedlog tuženika određeno izvođenje dokaza vještačenjem po drugom vještaku zaštite na radu – tvrtka Ekspert d.o.o., a koji u svom pismenom nalazu i mišljenju od 6. 4. 2020. navodi da nema naznake da rad kod tužitelja nije bio organiziran u skladu s pravilima zaštite na radu jer: predmetni stroj je pregledan i ispitan od ovlaštene ustanove koja je izdala Uvjerenje o ispravnosti; nema naznake da je predmetni stroj u vrijeme događaja bio neispravan ili da je tuženik na istom radio preinake, tužitelj je imao ugovor o radu za radno mjesto na kojem je i radio prilikom ozljeđivanja, tuženik je imao izrađenu provjeru rizika, u kojoj se nalazi ARMO OBRAZAC tužiteljevog radnog mjesta, tužitelj je imao uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje posla koji je obavljao prilikom ozljeđivanja, tuženik je osposobio tužitelja za rad na siguran način na poslovima koje je tužitelj obavljao prilikom ozljeđivanja u skladu s propisima, te je tuženik izradio uputu za siguran rad na stroju na kojem se ozlijedio tužitelj. Nadalje, vještak navodi da tužitelj svoje radne zadatke nije odrađivao u skladu s pravilima zaštite na radu. Tužitelj nije obavljao posao s dužnom pažnjom odnosno na siguran način jer prije nego što je rukom ušao u radni prostor stroja nije provjerio da li je došlo do zaustavljanja svih gibanja u istom. Ovakav postupak tužitelja nije u skladu s uputom za siguran rad na strojevima za pripremu sirovine u kojoj je navedeno: "OPREZ"! Nakon isključivanja stroja pojedini radni elementi se još uvijek mogu kretati (npr. zbog svoje inercije ili su u trenutku prestanka rada stroja ostali u zategnutom položaju) zbog čega je potrebno sačekati da se oni zaustave ili ih osloboditi napetosti. Gornji postupak tužitelja je u suprotnosti s: člankom 68. Zakona o zaštiti na radu prema kojem se posao treba obavljati u skladu s pravilima zaštite na radu te pisanim uputama poslodavca, člankom 37. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne oprema prema kojem rukovatelj strojem mora rad obavljati na siguran način tako da uslijed opasnih gibanja ili drugih opisanih radnji ne ugrozi sebe.

34. Tuženik nije imao prigovora nalazu i mišljenju navedenog vještaka dok je tužitelj istome u cijelosti prigovorio te je vještak Ivica Jurički iz EKSPERT d.o.o. na ročištu za glavnu raspravu održanom 1. 9. 2021. iskazao da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 6. 4. 2020. U vrijeme štetnog događaja predmetni stroj je imao važeće uvjerenje o pregledu i ispitivanju u skladu sa zakonom i propisima. Podaci o održavanju stroja nisu obvezni. Prema podacima u spisu nema naznaka da je stroj bio neispravan. Prema opisu tužitelja također nema naznaka da je stroj bio neispravan. Isti je na njemu radio, ne prigovorivši na nikakav nedostatak na istome. Sama činjenica da je stroj bio rastavljen u vrijeme obavljanja očevida od strane inspekcije rada ne upućuje na zaključak da isti ne bi bio ispravan. Ističe da uvjerenje o ispravnosti potvrđuje da je stroj bio u skladu s propisima u trenutku pregleda i ispitivanja stroja no nakon pregleda i ispitivanja stroja na stroju su se mogle vršiti neke radnje kao što je skidanje dijelova stroja, dodavanje dijela stroja ili neke druge promjene koje bi stroj učinile neispravnim. Vještak iz dokumentacije priložene spisu nije zaključio da je bilo kakvih promjena na stroju pri čemu ističe da korisnik stroja može napraviti izmjenu i bez da o tome postoji dokumentacija. Prema pravilniku uvjerenje važi određeno vrijeme, u konkretnom slučaju to je dvije godine, no u slučaju da dođe do kakvih promjena uvjerenje postaje nevažeće, a stroj treba ponovno ispitati kod ovlaštene ustanove. Ističe da nije moguće sada više utvrditi da li je prije štetnog događaja došlo do kakvih promjena na stroju. Ističe da se ispitivanje nije moglo izvršiti u vrijeme kada je stroj rastavljen. Ističe i da nije nigdje navedena obveza poslodavca da ne smije rastaviti stroj prije očevida inspekcije rada ukoliko je vezano za isti došlo do štetnog događaja. U spisu se ne nalaze podaci da li za radno mjesto tužitelja bila propisana kakva radna oprema odnosno da li je tuženik tužitelju istu osigurao. Pod time smatra da iz spisa ne proizlazi da su tužitelju od strane tuženika osigurane zaštitne rukavice, no njegovo mišljenje je, čak da je tužitelj prilikom štetnog događaja i imao zaštitne rukavice, to ne bi utjecalo na njegovo ozljeđivanje. Ističe da tuženik kao poslodavac nije bio dužan tužitelju osigurati rukavice s metalnim nitima. U spisu na stranici 72 do 74 nalazi se uputa za siguran rad na strojevima za pripremu sirovine. Ista ima tri stranice. U prethodno navedenoj uputi nalazi se napomena na koje stvari radnik treba obratiti pažnju. Na samoj uputi nije naveden datum izrade iste. Uputa se ne odnosi konkretno za predmetni stroj. U procesu osposobljavanja za rad na siguran način radnik se upoznaje i s uputama. Tuženik treba napraviti plan i program osposobljavanja što je isti učinio, a sastavni dio su i prethodno navedene upute. Tužitelj je ispunio test o teoretskom osposobljavanju kojeg je i vlastoručno potpisao. U procjeni rizika nalaze se ADMO obrasci u kojima su opisani za konkretno radno mjesto u ovom slučaju "pomoćni radnik" i strojevi sa kojima radnik radi na tom radnom mjestu. Na tom popisu nalazi se i stroj za mljevenje mesa. Nakon završetka teoretskog dijela osposobljavanja radnik se treba i praktično osposobiti. Praktično osposobljavanje znači da radnik radi na određenom radnom mjestu uz mentora. Prilikom praktičnog osovljavanja mentor mora sa radnikom proći sve strojeve na kojima radnik treba raditi, treba ga upozoriti na sve opasnosti koje se pojavljuju na tim strojevima i kako pravilno treba izvoditi posao, a da ne dođe do njegovog ozljeđivanja. Praktičan dio osposobljavanja traje do dva mjeseca, a nakon završetka praktičnog dijela osposobljavanja ispunjava se obrazac o praktičnoj osposobljenosti radnika koji potpisuju ovlaštenih poslodavca i stručnjak zaštite na radu. Predmetni obrazac za tužitelja nalazi se na str. 33. i 34. spisa. Za uklanjanje mesa sa vanjske strane stroja nije potrebna nikakva zaštita za ruke. Iz spisa nije vidljivo koja bi osobna zaštitna sredstva trebao koristiti radnik prilikom čišćenja stroja. Ističe da tužitelj kao pomoćni radnik nije niti bio dužan obavljati poslove čišćenja stroja. Tužitelj, prema opisu rada koji proizlazi iz samog iskaza tužitelja, trebao je samo ukloniti višak mesa, a ne radi se o poslovima čišćenja stroja koji poslovi ne ulaze u opis poslova radnog mjesta pomoćni radnik. Pod čišćenjem stroja podrazumijevalo rastavljanje stroja, čišćenje i pranje noža i ponovno sastavljanje stroja. Na pitanje da li je moguće otkloniti ostatke mesa sa šajbe stroja, a bez da se rukom dođe do cijevi stroja odgovara da bi za takvo pitanje morao pregledati stroj.

35. Vještaci KS i Ivica Jurički, prema navodima s ročišta za glavnu raspravu održanog 1. 4. 2022., u cijelosti su ostali kod svojih nalaza i mišljenja, te, obzirom da su zaključci vještak o osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način u cijelosti suprotni, i da je tužitelj ostao kod svojih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka Ekspert d.o.o., prihvaćen je prijedlog tuženika te je određeno provođenje vještačenja po trećem vještaku zašite na radu - Mladenu Klasniću.

36. Vještak Mladen Klasnić u svom pismenom nalazu i mišljenju od 16. 5. 2022. navodi da je na temelju raspravnog rješenja u predmetu ovog suda Pr- 43/2018 od 01.travnja 2022.godine (str. 323-325 spisa, naloženo vještaku da razmotri dokumentaciju koja je priložena predmetu, te da se očituje da li je rad kod tuženika prilikom štetnog događaja bio organiziran u skladu s pravilima zaštite na radu, kao i da li je tužitelj svoje radne zadatke odrađivao u skladu s tim pravilima. Vještak navodi da je rad kod tuženika bio organiziran u skladu s pravilima zaštite na radu, što je vidljivo iz dokumentacije koja je priložena u spisu, prema slijedećem: tužitelj je imao ugovor o radu za radno mjesto pomoćni radnik, na kojem je i radio prilikom zadobivanja ozljede, tužitelj je imao uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje radnih zadataka, tuženik je izradio procjenu rizika na radu, koje je sastavni dio analiza radnih mjesta (ARMO OBRAZAC), pa i radno mjesto pomoćni radnik u Odjelu pripreme sirovine, tuženik je osposobio tužitelja za rad na siguran način na poslovima koje je tužitelj obavljao prilikom zadobivanja ozljede na radu, tuženik je izradio uputu za rad na siguran način na stroju na kojem se ozlijedio tužitelj, stroj na kojem se desila ozljeda tužitelja posjeduje dokumentaciju – uvjerenje o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima o ispravnosti, izdanom od ovlaštene tvrtke, te zapisnikom o obavljenom inspekcijskom nadzoru, sačinjenom nakon ozljede tužitelja, nije utvrđena neispravnost stroja na kojem se desila ozljeda. Nadalje, vještak zaključuje da tužitelj svoje radne zadatke nije obavljao s dužnom pažnjom i u skladu s pravilima zaštite na radu. Tvrdnja je temeljena na postupku tužitelja koji nije postupio sukladno Uputi za siguran rad na strojevima za pripremu sirovine, vidljivo u točki 9. Upute: OPREZ! Nakon isključenja stroja pojedini radni elementi se još uvijek mogu kretati (npr. zbog svoje inercije ili su u trenutku prestanka rada stroja ostali u zategnutom položaju) zbog čega je potrebno sačekati da se oni zaustave ili ih osloboditi napetosti, te točki 17. Upute: Prilikom rada na strojevima zabranjeno je – gurati ruke unutar stroja zbog opasnosti od nastanka mehaničkih ozljeda. Osim gore navedenoga, tužitelj nije postupao u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14) čl. 68.st. 1 i 2. koji govore o obvezi rada dužnom pažnjom, te Pravilnikom o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08 čl. 37.st.1, čl.38.st.1 i 2.) koji govore o postupanju pri opasnim gibanjima ili drugim opasnim radnjama.

37. Prema navodima stranaka s ročišta za glavnu raspravu održanom 19. 1. 2023. stranke nisu imale prigovora nalazu i mišljenju vještaka Mladena Klasnića.

38. Sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja dva vještaka - Ekspert d.o.o. i Mladena Klasića, koji su u potpunosti suglasni i u pogledu organizacije rada kod tuženika u skladu s pravilima zaštite na radu kao i u odnosu na ocjenu da li je tužitelj svoje radne zadatke odrađivao u skladu s pravilima zaštite na radu, i to iz razloga što su oba vještaka svoje zaključke uvjerljivo obrazložila pozivajući se na konkretne materijalne dokaze priložene spisu te na odredbe Zakona o zaštiti na radu te Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, dok nalaz i mišljenje vještakinje KS ovaj sud ocjenjuje proizvoljnim i paušalnim i u suprotnosti s pravilima struke odnosno bez uporišta u konkretnim odredbama Zakona zaštiti na radu pri ocjeni o selektivnom prihvaćaju dokumentacije tuženika vezano za organizaciju rada, osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način te ispravnost stroja na kojem je tužitelj radio te zapravo isključivo utemeljenim na subjektivnoj procjeni iskaza svjedoka i tužitelja od strane navedene vještakinje te stoga sud ne prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje KS. Ujedno, valja reći da niti tužitelj u konačnici nije imao prigovora nalazu i mišljenju vještaka Mladena Klasnića, iako je u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještakinje KS.

39. Radi tužitelja je za istaknuti, u odnosu na dokumentaciju dostavljenu za potrebe provođenja vještačenja po vještacima zaštite na radu, da su oba vještaka - Ekspert d.o.o. i Mladen Klasić potpuno utemeljeno izradili svoje nalaze i mišljenja temeljem cjelokupne u spis dostavljene dokumentacije, pa i nakon provođenja vještačenja po vještakinji KS, obzirom da svaka stranka sukladno odredbi čl. 299. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) ima pravo predlagati dokaze ako ih bez svoje krivnje nije mogla iznijeti do zaključenja prethodnog postupka. Naime, ukoliko se tijekom postupka ukazalo potrebnim za provođenje vještačenja dostaviti i dodatnu dokumentaciju poslodavca, navedena činjenica sama po sebi ne znači da je ista sastavljena nakon štetnog događaja koji je predmet ovog spora, a niti sami vještaci ne ukazuju na nevjerodostojnost iste.

40. Dakle, navodi tužitelja da do štetnog događaja nije radio na spornom stroju za usitnjavanje mesa, da ga nitko nije obučavao za rad na tom stroju kao i da vezano za isti nije prošao nikakvu obuku za rad na siguran način, po ocjeni ovog suda nisu uvjerljivi niti istiniti obzirom da su u suprotnosti s iskazima svjedoka RS, ES i BS, sadržajem zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 26. kolovoza 2016., uputi za siguran rad na stroju na kojem se ozlijedio tužitelj, Planu i programu osposobljavanja za rad na siguran način, testom o teoretskom osposobljavanju tužitelja (potpisanom od strane tužitelja), obrascu o praktičnoj osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način (potpisanom od strane tužitelja) te u konačnici provedenim vještačenjima po vještacima zaštite na radu - Ekspert d.o.o. i Mladena Klasića.

41. Nadalje, u odnosu na ispravnost stroja za usitnjavanje mesa valja reći da je točno da u vrijeme rekonstrukcije događaja 26. 8. 2016. od strane inspektora rada (zapisnik inspektora rada o inspekcijskom nadzoru od 26. 8. 2016.) stroj za usitnjavanje mesa bio rastavljen radi redovitog održavanja odnosno da nakon štetnog događaja nije izvršena provjera ispravnosti stroja, međutim, temeljem ocjenom svih izvedenih dokaza ne upućuje na zaključak o neispravnosti navedenog stroja, pa niti iskaz tužitelja.

42. Naime, tužitelj US u svom iskazu, pri opisu štetnog događaja, navodi da je ugasio stroj tako što je pritisnuo crveni gumb, zatim je pričekao da čuje "klik", potom je podigao poklopac, krenuo je rukom ukloniti višak sirovine s "usta" cijevi i to od šajbe prema kraju cijevi, te je osjetio udarac po prstu i brzo izvukao ruku.

43. Dakle, niti temeljem iskaza samog tužitelja nema mjesta zaključku o "ponovnom aktiviranju" stroja za usitnjavanje mesa niti tužitelj prilikom iskazivanja uopće tvrdi da bi navedeni stroj bio neispravan, pa utoliko što je u odnosu na navedeni stroj u vrijeme štetnog događaja postojalo važeće uvjerenje o ispravnosti od 3. 10. 2014., te stoga što iz činjenice da u dva provedena vještačenja iz područja zaštite na radu - Ekspert d.o.o. i vještačenje po vještaku Mladenu Klasiću, pa niti iz sadržaja opisa štetnog događaja od strane tužitelja, nema nikakve naznake neispravnosti spornog stroja za usitnjavanje mesa, po ocjeni ovog suda, nema mjesta zaključku o neispravnosti istog.

44. Konstatacija tužitelja navedena u tužbi – "ponovno aktiviranje stroja", osim što ju tužitelj niti ne navodi prilikom iskazivanja, nije niti životno logična, jer tužitelj u iskazu navodi da je sporni stroj isključio iz pogona električne energije, pa po ocjeni ovog suda nije moguće "ponovno pokretanje" stroja za čiji rad je potrebno napajanje električnom energijom – bez električne energije.

45. Upravo suprotno, iz iskaza tužitelja pri opisu štetnog događaja, kao i iskaza svjedoka RS, ES i BS, sadržaja zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 26. kolovoza 2016., te provedenim vještačenjima po vještacima zaštite na radu - Ekspert d.o.o. i Mladena Klasića, proizlazi da je sporni stroj prestao raditi isključivanjem iz napajanja električnom energijom, no utoliko što tužitelj, koji je obučen za rad na tom stroju i za rad na siguran način, neovisno o činjenici što je, obzirom da je stroj isključen iz napajanja električnom energijom, mogao podići zaštitni poklopac, nije sačekao zaustavljanje rotirajući dijelova stroja prije nego što je pristupio čišćenju stroja od ostataka mesa.

46. Ne samo da je tužitelj kroz teorijski test i praktično osposobljavanje osposobljen za rad na siguran način, već i konstantno pored navedenog stroja na zidu stoji uputa - OPREZ! Nakon isključenja stroja pojedini radni elementi se još uvijek mogu kretati (npr. zbog svoje inercije ili su u trenutku prestanka rada stroja ostali u zategnutom položaju) zbog čega je potrebno sačekati da se oni zaustave ili ih osloboditi napetosti, a i životno je logično da se rotirajući dijelovi stroja ne mogu zaustaviti istog trenutka kada je isključeno napajanje električnom energijom odnosno da je potrebno još neko vrijeme za potpuno zaustavljanje, neovisno o činjenici što se zaštitni poklopac stroja može podići i prije potpunog zaustavljanja rotirajućih dijelova, a koju činjenicu oba vještaka - Ekspert d.o.o. i Mladen Klasić ne nalaze potvrdom neispravnosti spornog stroja.

47. Po ocjeni ovog suda, nema mjesta zaključku niti da bi upravo tuženik onemogućio objektivnu provjeru ispravnosti stroja, obzirom da je rekonstrukcija od strane inspektora rada, unatoč obavijesti tuženika o štetnom događaju istoga dana – 10. 8. 2016., obavljena tek šesnaest dana nakon štetnog događaja, pa nije logično da je radni proces tuženika zaustavljen svo to vrijeme, a ujedno iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 26. kolovoza 2016. proizlazi da je stroj rastavljen radi redovitog održavanja.

48. Dakle, temeljem izvedenih dokaza, poglavito iskaza ES i BS, koji nisu očevici štetnog događaja ali su upoznati s načinom rada stroja koji je predmet spora, sadržaja zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 26. kolovoza 2016., te provedenim vještačenjima po vještacima zaštite na radu - Ekspert d.o.o. i Mladena Klasića, pa i iskaza tužitelja u dijelu u kojem isti opisuje svoj način rada na stroju, sud zaključuje da je tužitelj nakon što je završio rad sa strojem za usitnjavanje mesa isti isključio iz napajanja električne energije, što je ispravno postupanje tužitelja, međutim, isti je pristupio čišćenju stroja od ostataka mesa na način da, prije nego što je rukom ušao u radni prostor stroja, nije provjerio da li je došlo do zaustavljanja svih gibanja u stroju, uslijed čega je zadobio ozljede utvrđene nalazom i mišljenjem vještaka Želimira Obradovića, kojem stranke nisu imale prigovora o sud ga u cijelosti prihvaća kao stručno i obrazloženo.

49. Nadalje, točno je da odredba čl. 111. st. 1. ZR, kod štete koju pretrpi radnik na radu ili u vezi s radom, upućuje na primjenu općih propisa obveznog prava i da je odredbama čl. 1063. i čl. 1064. ZOO regulirano da je za štetu nastalu u vezi opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću propisano kriterij objektivne odgovornosti.

50. Međutim, odredbe ZZR su u odnosu na opći obveznopravni propis specijalne prirode, i odredbom čl. 25. st. 2. ZZR, uz to što prema čl. 25. st.1. ZZR poslodavac za ozljedu na radu odgovara prema načelu objektivne odgovornosti, popisano je u kojem slučaju poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti (ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu).

51. Stoga nema mjesta zaključku da odredbe ZZR ne sadrže cjelovita pravila o oslobođenju poslodavca od objektivne odgovornosti niti odredbe ZZR upućuju na primjenu općih propisa obveznog prava, kako je to bilo propisano odredbom čl. 9. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 75/09 - dalje: ZID ZZR - koji je stupio na snagu 8. srpnja 2009.). Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 75/09, 143/12), temeljem kojeg doneseno rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revr 794/2016-2 od 30. 5. 2017., i koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZZR i u vrijeme štetnog događaja koji je predmet ovog spora nije bio na snazi.

52. Dakle, utoliko što vještaci - Ekspert d.o.o. i Mladen Klasić u organizaciji rada kod tuženika ne nalaze propuste tuženika u primjeni odredaba ZZR dok je s druge strane kod tužitelja, unatoč osposobljavanju, uputama i upozorenjima od strane tuženika, utvrđeno da nije obavljao posao s dužnom pažnjom jer, kako je to prethodno navedeno, prije nego što je rukom ušao u radni prostor stroja nije provjerio da li je došlo do zaustavljanja svih gibanja u istom, a uslijed kojeg postupanja tužitelja je isti pretrpio tjelesnu ozljedu u vidu traumatske amputacije krajnjeg članka III prsta desne ruke, zaključak je ovog suda da je tužitelj radu pristupio s krajnjom nepažnjom, na koju krajnju nepažnju tuženik kao poslodavac, nije mogao utjecati niti je mogao štetne posljedice izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, zbog čega sukladno odredbama čl. 25. st. 1. i 2. ZZR, po ocjeni ovog suda, nema odgovornosti tuženika za štetu u ovom konkretnom slučaju.

53. Nadalje, u odnosu na objektivni kriterij odgovornosti za štetu propisan odredbama čl. 1063. i čl. 1064. ZOO, valja reći da je odredbom čl. 1067. st. 2. ZOO propisano oslobođenje od odgovornosti vlasnika stvari ako je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti ili čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

54. Stoga, niti primjenom odredbe čl. 1067. st. 2. ZOO nema odgovornosti tuženika za štetu koju je u štetnom događaju koji je predmet ovog spora pretrpio tužitelj.

55. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP odnosno stoga što je tužitelj u cijelosti izgubio spor dužan je tuženiku nadoknaditi parnični trošak u cijelosti.

56. Tuženik sukladno zahtjevu tuženika i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ima pravo na nagradu za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 199,08 eur (1.500,00 kn, Tbr. 8. st. 1.), za zastupanja na ročištima 7. 11. 2018., 18. 2. 2019., 15. 10. 2019., 4. 12. 2019., 13. 2. 2020., 1. 9. 2021., 1. 4. 2022. i 19. 1. 2023. u iznosu od 199,08 eur za svako (1.500,00 kn, Tbr. 9. st. 1.), za sastav podnesaka od 11. 7. 2019. i 28. 1. 2020. u iznosu od 199,08 eur za svaki (1.500,00 kn, Tbr. 8. st.1.), za sastav podnesaka od 24. 5. 2022. i od 29. 6. 2020. u iznosu od 99,54 eur za svaki (750,00 kn, Tbr. 8. st. 1.), za zastupanja na ročištima 15. 10. 2024., 25. 11. 2024. i 20. 2. 2024. u iznosu od 200,00 eur za svako (Tbr. 8. st. 1.), za sastav podneska od 9. 12. 2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st.1.), PDV u iznosu od 797,24 eur, trošak vještačenja po vještakinji KS u iznosu od 371,62 eur, trošak vještačenja po vještaku Ekspert d.o.o. u iznosu od 265,45 eur, te trošak provođenje vještačenja po vještaku Mladenu Klasniću u iznosu od 265,45 eur, ukupno 4.888,72 eur.

57. Tuženiku nije priznat trošak za sastav podneska od 8. 4. 2021. jer takav podnesak nije dostavljen u spis (čl. 155. st. 1. ZPP).

58. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Sisku, 4. travnja 2025.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku po pun.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte