Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

Poslovni broj: P-2679/2019.-22.

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku po sutkinji Ireni Bonifačić-Kraljić u pravnoj stvari tužiteljice Općine Baška, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik odvjetnica Senka Perhat Smiljanić iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d. iz Rijeke, Ribarska 4, protiv tuženih 1. PBM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. PB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik JB iz [adresa], 3. ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica odvjetnica Kristina Miklić Dminić iz Krka, Bodulska bb i 4. AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica odvjetnica Kristina Miklić Dminić iz Krka, Bodulska bb, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave 10. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i z.z. tužitelja, 1. tužene, 4. tuženika, punomoćnika 2. tužene i punomoćnice 3. i 4. tuženih, te ročišta radi objave presude 4. travnja 2025.

p r e s u d i o j e

I O d b i j a s e tužbeni zahtjev tužiteljice Općine Baška, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] Bašćanska, i to - k. č. br. [katastarska čestica]/G, mol, u dijelu koji je na skici Skici lica mjesta - Prilog br. 1A i 1B nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke – dopuna Nenada Vidmara od 11.11.2024. godine, označen šrafurom/ ispunom roze boje te omeđen točkama C-D-E-F-O-N-M-L- K-J-I-H-C ukupne površine 86m2,

- k. č. br. [katastarska čestica], vrt, u dijelu koji je na skici Skici lica mjesta - Prilog br. 1A i 1B nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke – dopuna Nenada Vidmara od 11.11.2024. godine, označen šrafurom/ ispunom plave boje te omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-A ukupne površine 146m2,

- k. č. br. [katastarska čestica], dvor, u dijelu koji je na skici Skici lica mjesta - Prilog br. 1A i 1B nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke – dopuna Nenada Vidmara od 11.11.2024. godine, označen šrafurom/ ispunom narančaste boje te omeđen točkama 2-3-4-5-6-7- 8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22-2 ukupne površine 295m2,

AE-AD-AC-AB-AA-Z-V-U-T-S-R-P ukupne površine 273m2, i

- k. č. br. [katastarska čestica], kanal, koja odgovara katastarskoj k. č. [katastarska čestica], i to u dijelu koji je na skici Skici lica mjesta - Prilog br. 1A i 1B nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke – dopuna Nenada Vidmara od 11.11.2024. godine, označen šrafurom/ ispunom zelene boje te omeđen točkama P-R-S-T-12-11-10-9-8-7-6-5-4-3-2-1-P ukupne površine 278m2, te u dijelu koji je na skici Skici lica mjesta - Prilog br. 1A i 1B nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke – dopuna Nenada Vidmara od 11.11.2024. godine, označen šrafurom/ ispunom ljubičaste boje te omeđen točkama 1-2-22-21-20-19-27- 26-25-24-23-1 ukupne površine 43m2,

pa se ista ovlašćuje izvršiti u zemljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime temeljem ove presude uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika.”

II N a l a ž e s e tužiteljici Općini Baška, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da 3. tuženoj ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tuženiku AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.500,00 EUR (tisućupetstoeura) u roku od 15 dana.

r i j e š i o j e

Utvrđuje se da je tužba u odnosu na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] [adresa], p o v u č e n a.

Obrazloženje

1. Tužiteljica Općina Baška podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženih SB iz [adresa], PB iz [adresa] i RB iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica]/G, k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] [adresa], a koje nekretnine u naravi predstavljaju mlin i okoliš mlina u [adresa]. Tužiteljica Općina Baška u tužbi tvrdi da je vlasnik predmetnih nekretnina, te da je u posjedu predmetnih nekretnina na način da iste održava i ulaže u objekt mlina u suradnji s Ministarstvom kulture, a sve s obzirom na činjenicu da je riječ o vrijednom i značajnom spomeniku kulture. U tužbi tužiteljica ističe kako je 2005. uloženo 25.000,00 kn za kupnju drvene građe te je predmetni iznos uplaćen zidarskoj radnji "Fuga", dok je u razdoblju od 2006. do 2015. uloženo ukupno 299,337,22 kn i to za sanaciju krova, obnovu stolarije i drvenog poda te izvođenje sanacijskih i konzervatorskih radova krova te obnovu kamenog poda mlina. Dio tih sredstava tužiteljica da je prikupila temeljem Ugovora o korištenju sredstava Ministarstva broj 16-597-06 iz svibnja 2006. i Ugovora broj 16-504-07 iz veljače 2007., te Ugovora broj 16-467-08 iz travnja 2008. a koje je ugovore tužiteljica sklopila s Ministarstvom kulture za ukupni iznos od 200.000,00 kn. Također, tužiteljica ističe da je temeljem Ugovora o korištenju sredstava tekuće pomoći za sanaciju i obnovu pojedinačnih kulturnih dobara broj 174/03/207 od 20. veljače 2007. Općina Baška dobila od PGŽ iznos od 50.000,00 kn. Nadalje, u tužbi tužiteljica ističe da z.k. vlasnici nikada nisu bili u posjedu prijepora a niti su se protivili izvođenju bilo kakvih radova. Tužiteljica da je saznala da nije upisana vlasnikom predmetnih nekretnina tek u trenutku kada je istoj dostavljen zahtjev za izdavanje koncesije kada je tužiteljica pokušala mirnim putem dogovoriti upis prava vlasništva s upisanim suvlasnicima, ali da su upisani suvlasnici predmetnih nekretnina odbili sklopiti ugovor o prijenosu prava vlasništva bez naknade, zbog čega je tužiteljica bila prisiljena ustati ovom tužbom. Tužbeni zahtjev tužiteljica je specificirala nakon provedenog uviđaja lica mjesta i vještačenja po ovlaštenom vještaku mjerničke struke podneskom od 25. veljače 2025. predloživši da je sud utvrdi vlasnicom dijelova predmetnih nekretnina kako je to navedeno u točki I izreke ove presude.

2. U tijeku postupka tužiteljica je povukla tužbu u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] [adresa] zbog čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

3. U tijeku postupka preminuli su tuženici SB i RB te su postupak preuzeli njihovi nasljednici, i to nasljednica SB njegova kćer PBM te nasljednici pok. RB njezina djeca ĆB i AB.

4. U odgovoru na tužbu 1. tuženik SB ističe kako Općina Baška nije stvarni vlasnik predmetnih nekretnina te ističe da je njegov pok. otac SB ČB prodao svoju polovicu mlina zajedno sa svojom sestrom HB rođ. SB još 1969. Odjelu za starine Rijeka, koji da je bio zastupan po gospođi LB koja je u to vrijeme bila voditeljica tog odjela. Tužitelj nadalje ističe kako je vlasnicima bila isplaćena određena suma u tadašnjoj valuti no da nikada tuženici nisu pronašli ugovor ili drugu dokumentaciju te ne mogu sa sigurnošću reći o kojoj se sumi isplaćenog iznosa radilo. Tuženici da su saznali da su u z. knjigama ovoga suda upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina tek u ljeti 2015. kada ih je tužiteljica Općina Baška pozvala na razgovor u svezi s vlasništvom nad mlinom. Što se tiče održavanja mlina tuženik ističe da Općina Baška nije održavala krov 30 godina te da je došlo do propuštanja krova. Također tuženik opisuje da je jednom prilikom u prošlosti došlo i do požara koji da su ugasili stanovnici obližnjih kuća te da Općina Baška nije prijavila niti štetu niti počinitelja niti da je tražila naknadu štete iako da se znalo tko je bio odgovoran za požar. Tuženik također navodi da većinu sredstava za obnovu mlina nije dala Općina Baška već Ministarstvo kulture, te ističe da se Općina Baška nije adekvatno brinula za unutrašnjost mlina niti za mlin u cjelini zbog čega da je vrijedna kulturna baština godinama propadala. Tuženik je naveo i to kako je odbio prepustiti tužiteljici pravo vlasništva predmetnih nekretnina jer smatra da se ne radi o nekretninama u vlasništvu Općine Baška već Ministarstva kulture RH, Konzervatorskog zavoda u Rijeci.

5. Tužena PB u odgovoru na tužbu navela je kako se ne smatra vlasnicom predmetnih nekretnina jer smatra da su iste prodane RH odnosno Odjelu za starine Rijeka još 1969., te da je Odjel za starine Rijeka vršio ulaganja u predmetni mlin. U odgovoru na tužbu tužena je predložila da se o postojanju ove parnice obavijesti RH Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine kako bi se ista mogla umiješati u ovaj postupak.

6. Ovaj je sud temeljem odredbi čl. 206. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2020., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) pozvao RH Ministarstvo kulture, Upravu za zaštitu kulturne baštine da se očituje o tome da li stupa u ovu parnicu u svojstvu umješača na strani tuženih, te je Ministarstvo kulture sudu dostavilo dopis u kojem obavještava sud da Ministarstvo kulture štititi kulturna dobra bez obzira na njihov vlasničkopravni status te stoga ne sudjeluje na predloženi način u građansko pravnim sporovima o utvrđivanju prava vlasništva s obzirom da imovinska prava i interese RH sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu zastupa nadležno državno odvjetništvo, te stoga Ministarstvo kulture ne prihvaća prijedlog da kao umješač sudjeluje u vlasničkopravnom sporu koji se vodi kod ovoga suda u ovoj pravnoj stvari (list 41. spisa).

7. U tijeku postupka ovaj je sud obavijestio i ODO u Rijeci da se kod ovoga suda vodi postupak o predmetnoj pravnoj stvari, te je pozvao RH putem nadležnog ODO da se očituje o tome da li stupa u ovu parnicu u svojstvu umješača na strani tuženih, ali nadležno ODO u Rijeci nije u roku od 8 dana po primitku dopisa od 5. veljače 2018. obavijestio ovaj sud o tome da li stupa u ovu parnicu u svojstvu umješača na strani tuženih a niti se uopće očitovalo na obavijesti ovoga suda od 5. veljače 2018.

8. U tijeku dokaznog postupka ovaj je sud na okolnost navoda iz tužbe te odgovora tuženih na tužbu, proveo dokaze uvidom u povijesni z.k. izvadak za predmetne nekretnine (list 5-13 spisa), dokaz o uloženim bespovratnim sredstvima iz državnog proračuna u razdoblju od 2003. do 2013. (list 15. spisa), Ugovor broj 16-597-06 o korištenju sredstava ministarstva sklopljen između Ministarstva kulture i Općine Baška iz 2006. (list 16. spisa), Ugovor broj 16-504-07 sklopljen između Ministarstva kulture i Općine Baška iz 2007. (list 17. spisa), Ugovor o korištenju sredstava Ministarstva broj 16-467-08 sklopljen između Ministarstva kulture i Općine Baška iz 2008. (list 18. spisa), Ugovor o korištenju sredstava tekuće pomoći za sanaciju i obnovu pojedinačnih kulturnih dobara broj 174/03/2007 sklopljen između PGŽ i Općine Baška 20.11.2007. (list 19-20 spisa), izvješće o izvršenom programu i namjenskom korištenju sredstva županijskog proračuna (list 21-22 spisa), dopis Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine konzervatorski odjel u Rijeci KLASA: 612-08/08-15/40, Urbroj: 532- 04-15/19-09-4 od 28. siječnja 2009. (list 25. spisa), kopiju katastarskog plana (list 26. spisa), povijest promjena za predmetne nekretnine DGU Odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: 936-02/15-05/198, Urbroj: 541-17-06/9-15-2 od 14.7.2015. (list 27-28 spisa), rješenje Ministarstva kulture Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: UP-I- 612-08/02-01/294, Urbroj: 532-10-1/8(JB)-02-2 od 28. svibnja 2002. (list 34. spisa), dopis Ministarstva kulture Uprave za zaštitu kulturne baštine konzervatorski odjel u Rijeci KLASA: 612-08/15-01/1094, Urbroj: 532-04-01-01-01/4-15-2 od 16. ožujka 2015. (list 35. spisa), te uvidom u dopis Ministarstva kulture Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci KLASA: 612-08/15-01/1094, Urbroj: 532-04-01- 01-01/4-15-4 od 8. prosinca 2015. (list 37-38 spisa).

9. U tijeku dokaznog postupka proveden je i uviđaj lica mjesta 12. listopada 2017. i vještačenje po ovlaštenom vještaku mjerničke struke Nenadu Vidmaru koji je po provedenom vještačenju ovome sudu dostavio nalaz i mišljenje (list 57-68 spisa), a naknadno i dopunu nalaza i mišljenja (list 149-157 spisa).

10. Također, na okolnost navoda iz tužbe te odgovora tuženih na tužbu proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka ĐB i MB, a na ročištu za glavnu raspravu 10. ožujka 2025. proveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka s time da je saslušan z.z. tužiteljice IB načelnik, te tuženi FB PBM i AB dok ostali tuženici iako uredno pozvani s upozorenjem iz čl. 268. ZPP- a na ročište za glavnu raspravu 10. ožujka 2025. nisu pristupili niti su opravdali svoj nedolazak.

11. Uvidom u z.k. izvadak za predmetne nekretnine (list 5. spisa), priložen uz tužbu ovaj je sud utvrdio da su u trenutku podnošenja ove tužbe sudu kao suvlasnici predmetnih nekretnina bili uknjiženi SB i PB svatko u ¼ dijela, a RB u ½ dijela.

12. Kako je prethodno navedeno u tijeku postupka preminuli su tuženici SB i RB te je u tijeku postupka promijenjeno z.k. stanje te su sada kao suvlasnici predmetnih nekretnina upisani PBM, PB, ĆB i AB svatko u ¼ dijela (list 141-142 spisa).

13. Sud je izvršio uvid u Ugovor broj 16-597-06 o korištenju sredstava ministarstva sklopljen između Ministarstva kulture i Općine Baška iz kojeg proizlazi da će Ministarstvo kulture u provođenju programa kulturnog razvitka za 2006. osigurati sredstava u iznosu od 50.000,00 kn za program zaštite kulturnog dobra – stupe za stupanje sukna i mlin za žitu u [adresa], i to za konstruktivnu i građevinsku sanaciju (list 16. spisa).

14. Također izvršen je uvid i u Ugovor broj 16-504-07 o korištenju sredstava ministarstva sklopljen između Ministarstva kulture i Općine Baška u provođenju programa kulturnog razvitka za 2007. iz kojeg proizlazi da će Ministarstvo kulture osigurati korisniku Općini Baška sredstava u iznosu od 100.000,00 kn za program zaštite kulturnog dobra – stupe za stupanje sukna i mlin za žito u [adresa], i to za konstruktivnu i građevinsku sanaciju (list 17. spisa).

15. Također, i u 2008. osigurana su sredstava iz državnog proračuna a što proizlazi iz Ugovora broj 16-467-08 o korištenju sredstava ministarstva koji su ugovor također sklopili Ministarstvo kulture i Općina Baška i to u iznosu od 50.000,00 kn za istu namjenu (list 18. spisa).

16. Ovaj je sud u tijeku dokaznog postupka proveo i dokaz uvidom u Ugovor o korištenju sredstava tekuće pomoći za sanaciju i obnovu pojedinačnih kulturnih dobara broj 174/03/2007 od 20. studenog 2007. sklopljen između PGŽ i Općine [adresa] a predmet kojeg ugovora je bila financijska pomoć za obnovu stupe za sukno i mlin za žito u Bašćanskoj Dragi u iznosu od 50.000,00 kn (list 19-20 spisa).

17. Iz povijesti promjena DGU Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: 936-02/15-05/198, Urbroj: 541-17-06/9-15-2 od 14. srpnja 2015. (list 27-28 spisa), proizlazi da su od osnutka katastarskog operata kao posjednici evidentirani SB pok. ČB iz [adresa] i ŽB pok. P iz [adresa], a promjenom iz 1992. kao posjednik temeljem nasljeđivanja evidentiran je AB pok. VB iz [adresa].

18. Iz rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštite kulturne baštine KLASA: UP-I- 612-08/02-01/294, Urbroj: 532-10-1/8(JB)-02-2 od 28. svibnja 2002. proizlazi da je nakon provedenog ispitivanja i usklađivanja s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara utvrđeno da se stupa za sukno i mlin za žito u Bašćanskoj Dragi sagrađeni na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] [adresa] zaštićeni kao spomenik kulture rješenjem Konzervatorskog zavoda broj 53/3 od 30. lipnja 1966. imaju svojstvo kulturnog dobra, te će se upisati u registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

19. Sud je izvršio uvid i u dopis Ministarstva kulture, Uprave za zaštite kulturne baštine konzervatorskog odjela u Rijeci od 16. ožujka 2015. upućenog SB iz [adresa] a vezano za njihov prethodni telefonski razgovor. Iz dopisa proizlazi da sredstva za održavanje i očuvanje kulturnog dobra osigurava vlasnik kulturnog dobra odnosno imatelj kulturnog dobra a sredstva za zaštitu i očuvanje također se osiguravaju i iz državnog proračuna, proračuna županija, gradova, općina i drugih izvora utvrđenih Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" broj 69/1999., 151/2003., 157/2003., 87/2009., 88/2010., 61/2011., 25/2012., 136/2012., 157/2013. i 152/2014.). Iz istog dopisa proizlazi da se radi o vrijednoj etnografskoj baštini što da je uvidjelo i Ministarstvo kulture koje da je u razdoblju od 2006. do 2009. uložilo 250.000,00 kn u obnovu ove vrijedne baštine u suradnji s Općinom Baška.

20. Nastavno na dopis od 16. ožujka 2015. Konzervatorski odjel u Rijeci dostavio je TB i dopis od 8. prosinca 2015. (list 37-38 spisa), iz kojeg dopisa proizlazi da Konzervatorski odjel u Rijeci nikada nije izdao mjeru za posebnu i hitnu zaštitu kulturnog dobra, pokrenuo postupak za imenovanje skrbnika ili za izvlaštenje z.k. vlasnika kulturnog dobra, što Zakon o zaštiti kulturnih dobara propisuje kao mjeru u slučaju izvlaštenja.

21. Kako je prethodno navedenu u tijeku postupka proveden je i uviđaj lica mjesta 12. listopada 2017. te vještačenje po ovlaštenom vještaku mjerničke struke Nenadu Vidmaru.

22. Prilikom uviđaja lica mjesta utvrđeno je da se prijepor nalazi pred ulazom u mjesto [adresa] uz glavnu prometnicu [adresa] s desne strane, a u naravi se radi o starom mlinu koji se sastoji od dva objekta s time da je jedan objekt na dvije etaže a drugi samo prizemni objekt. U prvom objektu u prizemlju se nalazi staro postrojenje mlina te su vidljivi ostaci postrojenja, ali je utvrđeno da je sve devastirano i u lošem stanju a druga etaža sastoji se od jedne prazne prostorije dok je utvrđeno da je krov obnovljen, a što da je izvedeno prema navodima tužitelja 2007. U drugom objektu koji se naslanja na prethodno opisani objekt nalazi se stupa za izradu sukna a također je prilikom uviđaja lica mjesta utvrđeno da je prostorija u devastiranom stanju. Sam objekt otvorio je djelatnik Općine Baška koji je naveo da postoje dva ključa predmetnih objekata koji su u posjedu Općine Baška.

23. Po provedenom uviđaju lica mjesta stalni sudski vještak Nenad Vidmar ovome je sudu dostavio nalaz i mišljenje (list 57-68 spisa) iz kojeg proizlazi da postoje odstupanja po obliku i površini predmetnih nekretnina i objekata snimljenih prilikom uviđaja lica mjesta od katastarskog plana, a s obzirom da je važeći katastarski plan izrađen grafičkom metodom izmjere u projekciji različitoj od projekcije korištene prilikom terenskog uviđaja. Također iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da odstupanja važećeg katastarskog plana od stvarnog stanja na terenu rezultat što promjene u obliku položaju i površinama predmetnih nekretnina koje su kroz godine nastajale na predmetnim nekretninama nisu geodetski ili parcelacijskim elaboratima evidentirane u katastru i zemljišnoj knjizi. Mišljenje je vještaka mjerničke struke da je za usklađenje stanja katastarskog plana, katastarskog operata i z.k. stanja sa stvarnim stanjem na terenu potrebno izraditi geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica u skladu s Pravilnikom o parcelacijskim i drugim elaboratima.

24. U tijeku dokaznog postupka proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka čije je iskaze ovaj sud prihvatio kao vjerodostojne i istinite.

25. Svjedok ĐB u svom je iskazu naveo da su mu poznate predmetne nekretnine koje je opisao kao mlin s okolnim zemljištem u [adresa]. Svjedoku da je poznato da je mlin bio od ČB i da se SB brinuo za taj mlin i čak popravljao kolo. Naime, svjedok se sjeća dok je bio mali dječak da je SB sudjelovao u popravcima kola jer je jedini znao kako se to radi. Druga saznanja vezana za mlin svjedok da ima samo iz pričanja ali da nema saznanja da li je mlin prodan i tko ga je prodao te se samo sjeća da se pričalo da je mlin kupio Zavod za starine. Svjedoku da je poznato i to da se unazad nekoliko godina popravljao krov te da su se izvodili neki radovi na mlinu ali svjedoku nije poznato tko ih je izvodio. Također, svjedok se sjeća da je u razdoblju kada je svjedok bio star svega 10 godina da je mlin izgorio a da su unutra bili neki konji te se sjeća da je u jednom razdoblju mlin bio dosta devastiran, te su bili razbijeni prozori i da je prokišnjavalo a jedino da se SB brinuo za mlin i htio da se mlin obnovi. Isti da je uvijek pričao da bi volio popraviti kolo te da je imao volju za to, ali je pitanje da li bi imao financija jer se radilo o skupom zahvatu a svjedoku nije poznato da li se obraćao Općini radi pomoći.

26. Svjedokinja MB u svom je iskazu navela da je posljednjih 16 godina članica Mjesnog odbora Drage Bašćanske, te da joj je poznato gdje se nalaze predmetne nekretnine, te da joj je poznato da je unazad desetak godina mlin obnavljan te da je popravljen krov i stavljeni novi prozori, a Mjesnom odboru da je bilo rečeno da je to financirala Općina Baška. Tom prilikom da su bili prisutni i konzervatori. Nakon tih ulaganja da više nitko nije ulagao u mlin niti se brinuo za mlin a što je svjedokinji poznato s obzirom da živi na udaljenosti od svega 200m od mlina, te da nikada nije vidjela da netko obilazi mlin ili se brine za mlin.

27. Kako je prethodno navedeno na ročištu za glavnu raspravu 10. ožujka 2025. proveden je i dokaz saslušanjem parničnih stranaka s time da je za Općinu Baška saslušan načelnik [adresa] IB, te su saslušani 1. tužena PBM i 4. tuženik AB, dok iako uredno pozvani nisu pristupili 2. i 3. tuženici a niti su opravdali svoj nedolazak.

28. Z.z. tužiteljice IB u svojem je iskazu naveo da je zaposlenik Općine Baška još od 1995. s time da je u razdoblju od 1995. do 2009. bio voditelj Odsjeka za proračun financije i računovodstvo a od 2009. da obnaša funkciju načelnika Općine Baška. Z.z. tužiteljice nadalje je naveo kako mu je poznato koje su nekretnine predmetom ovog postupka te da mu je poznato da su se u dva navrata vršila ulaganja u predmetne nekretnine koje u naravi predstavljaju kulturnu baštinu – mlin i stupu u [adresa]. Što se tiče prvih ulaganja u predmetne nekretnine a kojih da se z.z. tužiteljice osobno ne sjeća, da su se vršila već negdje 70-ih godina prošlog stoljeća, a druga ulaganja da su se vršila negdje između 2005. pa do 2009. u kojem periodu da se u predmetne nekretnine uložilo oko 300.000,00 kn ili preračunato u EUR oko 160.000,00 EUR. Do prvih saznanja da Općina Baška nije upisana kao vlasnik predmetnih nekretnina došlo je negdje 2013. kada se Općini Baška obratio jedan poduzetnik sa zahtjevom za najam predmetnih nekretnina u svrhu uređenja tih nekretnina u turističke svrhe i stavljanja tih nekretnina u pogon radi uređenja ugostiteljskog objekta na toj lokaciji, te prezentacije objekta u turističke svrhe. Tek tada kada su utvrdili da su u z. knjigama upisane privatne osobe da je Općina Baška pozvala upisane suvlasnike radi dogovora oko prijenosa prava vlasništva a radilo se o osobama ČB i njegovoj sestri PB. Tom prilikom gosp. SB da se usprotivio prijenosu prava vlasništva navodeći kako su nekretnine prodane Odjelu za starine. Istom prilikom PB da je navela da se radi o njihovom pravu vlasništva ali da ju je SB prekinuo i rekao da su to oni prodali Odjelu za starine i to još 60-ih godina prošlog stoljeća, ali da su se dokumenti zagubili. Tom prilikom da nije bilo govora o tome zašto nekretnine nisu prenesene na novog vlasnika a niti o isplati kupoprodajne cijene. Z.z. tužiteljice također je u svom iskazu naveo da koliko god njegovo pamćenje seže da se sjeća da je Općina Baška brinula o predmetnim nekretninama na način da je kosila okoliš, te čistila okoliš, a kako je prethodno naveo da je bilo i značajnih ulaganja u predmetne nekretnine. Tuženici da su znali za ova ulaganja jer da su vidjeli da se ulaže te se tome nisu protivili. Ključ mlina da je u posjedu Općine Baška a upisani suvlasnici da nikada nisu tražili predaju u posjed bilo ključa bilo nekretnina. Načelnik Općine Baška u svom iskazu tvrdi da je još od ranih 70-ih godina prošlog stoljeća Općina Baška u nesmetanom posjedu tih nekretnina. U arhivi Općine Baška da međutim ne postoji nikakav dokument glede prijenosa prava vlasništva između Odjela za starine ili Ministarstva kulture ili Konzervatorskog odjela na Općinu [adresa]. Također, načelnik Općine Baška naveo je da njemu kao osobi koja štiti javni interes je svejedno da li će predmetne nekretnine biti u konačnici vlasništvo RH ili Općine Baška s obzirom da je to čak i veliki teret za proračunska sredstava Općine Baška. Isti je ponovno naglasio da je u razdoblju od 2005. do 2009. u predmetne nekretnine uloženo ukupno 324.337,22 kn od čega je Ministarstvo kulture uložilo 200.000,00 kn, Županija 50.000,00 kn a Općina Baška 74.337,20 kn. Nadalje načelnik Općine Baška naveo je kako je Općina Baška smatrala da se radi o njezinoj nekretnini zbog čega da je i ulagala u predmetnu nekretninu. Također isti je naveo da nikada nije objavljen nikakav natječaj za zakup ovih nekretnina, već da su samo imali jedan upit 2011. ili 2012. koji je bio prezentiran općinskom vijeću, ali s obzirom na utvrđeno vlasničko stanje da nikada nije došlo do objavljivanja nikakvog natječaja. Također z.z. tužiteljice je naveo da Općina Baška i dalje dva puta godišnje obavlja košnju oko mlina, a što se tiče njega osobno da je posljednji puta bio na mlinu negdje 2013. ili 2014. prije nego što je počeo ovaj spor.

29. 1. tužena PBM u svom je iskazu navela da je znala čuti od svojeg oca da mu je jedna država uzela predmetne nekretnine, a da mu druga nikada iste nije vratila, pri čemu da je njezin otac mislio na Jugoslaviju a zatim na Republiku Hrvatsku.

1. tužena je nadalje navela da nema nikakvih saznanja o tome da bi njezini prednici točnije njezin djed dobio bilo kakvu naknadu za oduzetu imovinu. Njezin da je djed umro 1984. i to sve događala za vrijeme njegova života. Što se tiče navoda Općine Baška da je Općina vodila brigu oko predmetnih nekretnina, 1. tužena je navela da to nije točno jer da je dio objekta srušen, te se nije vodila nikakva briga oko objekta. Što se tiče kupoprodaje 1. tužena je navela da bi sigurno obitelj znala za to da je djed dobio nekakvi novčani iznos jer bi se o tome pričalo u obitelji, te smatra da ako je došlo do bilo kakve isplate da se sigurno radilo o nekom simboličnom iznosu. Nadalje, 1. tužena je navela kako joj je otac rekao jednom prilikom kada je došla iz [adresa] u [adresa] na vikend da su ga posjetila dvojca iz Općine Baška i to pomoćnik načelnika i još jedna osoba te da su ga tražili da potpiše neke papire što da je on odbio. 1. tužena je navela da iako je njezin otac tada već bio star preko 80 godina, da je bio vrlo pametan i inteligentan te da je tada nazvao Konzervatorski odjel u Rijeci i sastao se s jednom gospođom iz Konzervatorskog odjela koja je naknadno njezinom ocu poslala jedno pismo iz kojeg da je razvidno da Konzervatorski odjel smatra da se radi o njihovom privatnom vlasništvu. Također 1. tužena je navela da nema saznanja o tome da li je ikada proveden bilo kakav postupak izvlaštenja, a navela je i to da je njezin otac bio prisutan kada su se vršile sanacije na mlinu, jer je on nešto znao o mlinu u kojem da je radio kao dijete i bio upoznat kako funkcionira mlin. Njezin da je otac za života znao čistiti oko mlina čak i popravljati zidove pa i kositi a u više navrata 1. tužena da je čula od oca da se za predmetne nekretnine brine Zavod za starine.

30. 4. tuženik AB u svom je iskazu najprije pojasnio da je on unuk pok. HB i VB te da mu je stoga poznato dosta toga u svezi sa starim mlinom koji je predmetom ovog parničnog postupka. HB da je bila sestra danas pok. UB starijeg djeda 1. tužene. 4. tuženik je nadalje naveo da se sjeća da je negdje polovinom 60-ih godina kod njegovog djeda dolazio jedan gospodin sijede kose kojeg da je njegov djed nazivao profesorom te da su njih dvoje zajedno odlazili u mlin kako bi se mlin obnovio i ponovno stavio u funkciju. 4. tuženik misli da se radilo o gosp. Iz Zavoda za zaštitu kulturne baštine ili kulturnih spomenika, jer im je tako to prenosio djed. Taj gospodin da je dolazio u dužem vremenskom razdoblju u periodu od nekoliko godina i 4. tuženik se sjeća da je njegov djed obnavljao stari mlin i da su se radila tri nova kotača sve u komadima koji su bili točno označeni. Nakon što su obnovljeni ti kotači, mlin da je profunkcionirao a upravo da je 4. tuženik na zamolbu svog djeda podignuo "portelu" te je krenula voda na mlin i tada je mlin profunkcionirao. To je prema sjećanjima 4. tuženika moglo biti negdje 1967. ili 1968. kada je 4. tuženik bio star 14 godina. Nekoliko godina prije toga da je taj gospodin njegovom djedu donio neke papire o tome da se radi o zaštićenom kulturnom dobru, a još prije toga da je dolazio u razgledavanje zbog čega da je njegov djed bio sretan jer da će se mlin obnoviti. 4. tuženik misli da njegov djed nije nikada primio nikakvu naknadu od tog gospodina već se 4. tuženik samo sjeća da su oni bili veliki entuzijasti i koncentrirani na profuncioniranje mlina te 4. tuženiku nije poznato da li je došlo do kakve isplate ili naknade za tu imovinu. 4. tuženik da je osobno posljednji puta bio u mlinu 1978. jer ima u posjedu fotografiju iz tog doba na kojoj su uz 4. tuženika i njegov tada dvogodišnji sin te nećakinja koja je tada imala 6 godina. Njegov da je djed umro 1986. a sve do tada da je bio u posjedu ključa mlina a tada da je njegova obitelj predala ključ gosp. UB ocu 1. tužene. Njegova obitelj da se nije protivila sanaciji objekta jer da su smatrali da je sve to dogovoreno odnosno da su smatrali da je UB dogovorio izvođenje radova s Općinom.

31. Ocjenom svih provedenih dokaza i to kako ocjenom svakog dokaza zasebno tako i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2020., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) ovaj je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan, te je stoga odbio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci ove presude.

32. Ocjenom provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da su tuženici uknjiženi kao suvlasnici nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/G, k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] [adresa], i to svatko u ¼ dijela.

33. Nadalje, ovaj je sud utvrdio da se u naravi radi o stupi za sukno i mlinu za žito u Bašćanskoj Dragi koje nekretnine su zaštićene kao spomenik kulture rješenjem Konzervatorskog zavoda Rijeka broj 53/3 od 30. lipnja 1966. i upisane u Registar nepokretnih spomenika kulture regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem [registarska oznaka], te imaju svojstvo kulturnog dobra što je utvrđeno rješenjem Ministarstva kulture Uprave za zaštite kulturne baštine KLASA: UP-I-612-08/02-01/294, Urbroj: 532-10-1/8(JB)-02-2 od 28. svibnja 2002. (list 34-35).

34. Prema čl. 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru, te drugi imatelji kulturnog dobra odgovorni su za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra prema odredbama citiranog zakona.

35. Prema čl. 31. citiranog zakona ako vlasnik ne postupa sukladno odredbama toga zakona ili ne postupa s dužnom pažnjom, te prijeti opasnost od oštećivanja ili uništenja kulturnog dobra općinski načelnik na čijem se području kulturno dobro nalaz na prijedlog nadležnog tijela dužno je imenovati kulturnom dobru privremenog skrbnika.

36. Prema čl. 41. citiranog zakona smatra se da postoji interes RH za izvlaštenje kulturnog dobra ako prijeti opasnost od oštećenja ili uništenja kulturnog dobra, a vlasnik kulturnog dobra nema mogućnosti ili interesa osigurati provedbu svih određenih mjera zaštite i očuvanja na kulturnom dobru, ako na drugi način nije moguće osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost.

37. Prema čl. 42. citiranog zakona za osiguranje naplate sredstava koja su iz državnog, županijskog odnosno općinskog proračuna uložena u zaštitu i očuvanje nepokretnog kulturnog dobra osniva se zakonsko založno pravo u korist ulagatelja.

38. Sredstava za održavanje i očuvanje kulturnog dobra osigurava vlasnik kulturnog dobra a također se mogu osigurati i iz državnog proračuna, proračuna županija, gradova, općina i drugih izvora.

39. Ovaj je sud utvrdio da nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci nikada nije izdao mjere za posebnu i hitnu zaštitu, pokrenuo postupak za imenovanje skrbnika ili za izvlaštenje zemljišno-knjižnih vlasnika predmetnog kulturnog dobra, što Zakon o zaštiti kulturnih dobara propisuje kao mjeru u slučaju izvlaštenja, a što sve proizlazi iz dopisa Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci od 8. prosinca 2015. upućenog gosp. SB (list 37-38 spisa).

40. Tužiteljica smatra da je stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću što izričito ističe u ovoj tužbi.

41. Naime, čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZVDSP) propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Nadalje, isti članak propisuje da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo nekretninu protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja a samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten stječe dosjelošću pravo vlasništva protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

42. Članak 160. st. 1. ZVDSP-a propisuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

43. Točno je da je Općina Baška u posjedu ključa vratiju objekata na predmetnim nekretninama, s obzirom da je na dan uviđaja lica mjesta djelatnik Općine Baške otvorio ulazna vrata oba objekta, ali ovaj sud nije mogao utvrditi kada je točno Općina Baška dobila u posjed ključeve objekta jer o tome sudu nije predočen nikakav dokaz.

44. Međutim, uviđajem lica mjesta utvrđeno je da su oba objekta na predmetnim nekretninama, i stupa za sukno i mlin za žito u vrlo devastiranom stanju, neodržavani, kao i okoliš objekta a što je razvidno i iz fotografija lica mjesta koje čine sastavni dio nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjerničke struke Nenada Vidmara (list 65- 68 spisa).

45. Sud je nadalje utvrdio da su se u razdoblju od 2006. do 2009. izvodili određeni radovi na sanaciji predmetnih nekretnina u vidu popravka krova i obnove stolarije i to djelomično sredstvima Općine Baška i to u iznosu od 74.337,20 kn, sredstvima Ministarstva kulture u iznosu od 200.000,00 kn i PGŽ u iznosu od 50.000,00 kn, što proizlazi kako iz iskaza načelnika Općine Baška tako i iz priložene dokumentacije – ugovora o korištenju sredstava Ministarstva i PGŽ (list 16-22 spisa), ali nema dokaza da je Općina Baška niti prije navedenih ulaganja a niti poslije vršila bilo kakve radnje na očuvanju i zaštiti predmetnih nekretnina koje su utvrđene kulturnim dobrom.

46. Sama činjenica da je Općina Baška utvrdila tek 2013. kada joj se obratio jedan poduzetnik sa zahtjevom za najam predmetnih nekretnina, da nije uknjižena kao vlasnik predmetnih nekretnina govori o nebrizi za predmetne nekretnine te eventualnoj zainteresiranosti tek kada je postojala mogućnost financijske koristi za Općinu Baška potencijalnim davanjem predmetnih nekretnina koje čine kulturno dobro u najam radi uređenja ugostiteljskog objekta.

47. Iako prednik 1. tužene SB i 2. tužena u tijeku postupka ističu da su predmetne nekretnine prodane krajem 60-ih godina prošlog stoljeća "Zavodu za starine", o tome ne postoji nikakva dokumentacija u spisu, odnosno niti tužiteljica a niti tuženici nisu sudu dostavili nikakve materijalne dokaze o tome, pa je upitno uopće o kakvom se eventualnom pravnom poslu radilo, pogotovo kada se uzme u obzir da su vlasnici nastavili posjed predmetnih nekretnina i nakon 60-ih godina prošlog stoljeća, o čemu svjedoči AB koji izričito navodi da je njegov djed VB bio u posjedu ključa mlina sve do svoje smrti 1986., kada je obitelj VB predala ključeve mlina SB koji je nastaviti brinuti za mlin i okoliš a što proizlazi i iz iskaza 1. tužene te i iz iskaza saslušanog svjedoka ĐB.

48. Dakle, ovaj sud nije našao utvrđenim da bi tužiteljica stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću, jer se nisu stekli uvjeti iz čl. 159. i 160. ZVDSP- a, jer tužiteljica nije dokazala da bi bila poštena posjednica predmetnih nekretnina kroz razdoblje od 20 godina do pokretanja ovog parničnog postupka 18. kolovoza 2015., a niti je dokazala da bi po bilo kojem drugom pravnom osnovu stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina, zbog čega je ovaj sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci ove presude.

49. Kako je prethodno rečeno odluka iz rješenja temelji se na odredbi čl. 193. st. 1. 2. ZPP-a.

50. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a 3. i 4. tuženicima priznati su troškovi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku – odvjetniku i to trošak pristupa na ročište 10. travnja 2017. u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa na ročište 22. svibnja 2018. u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa na ročište 23. ožujka 2021. u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa na ročište 18. prosinca 2024. u iznosu od 200,00 EUR, te trošak pristupa na ročište 10. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR, kao i troškovi sastava podnesaka od 22. svibnja 2018. u iznosu od 100,00 EUR, podneska od 25. studenog 2020. u iznosu od 100,00 EUR, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14.,107/15., 37/22 i 126/22.) i uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 300,00 EUR.

51. Dakle, tužiteljica je dužna 3. i 4. tuženima naknaditi ukupne troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 EUR u roku od 15 dana.

52. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude i rješenja.

U Krku 4. travnja 2025.

Sutkinja

Irena Bonifačić-Kraljić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude i rješenja donesenih u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude i rješenja (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu i rješenje u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda i rješenje postanu pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv presude i rješenja odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a).

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte