REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-854/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu Biljani Bojanić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. MO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], rođenog **.**.1926. a umrlog **.**.2019., odlučujući o žalbi nasljednica LO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], DO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i KO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], sve zastupane po punomoćniku Timonu Sakomanu, odvjetniku u Zagrebu, protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: O-1777/2019 od 16. prosinca 2020. i rješenja istoga suda poslovni broj: O-1777/2019-23 od 12. veljače 2024., 04. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe nasljednica LO, DO i KO, ukida se rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: O- 1777/2019 od 16. prosinca 2020. i dopuna i ispravak tog rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: O-1777/2019-23 od 12. veljače 2024., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem od 16. prosinca 2020. pod t. 1. utvrđena je ostavinska imovina iza umrlog MO (Ivan) iz [adresa], rođenog **.**.1926. a umrlog **.**.2019., u odnosu na naznačene nekretnine u suvlasništvu od 1/7 dijela upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 1/7 dijela upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška]/a Dvorište Vivodinsko, vlasništvo nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška]/a Dvorište Vivodinsko sve pod a), b), c), d), e), f) te izvanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u posjedovni list 54 k. o. [katastarska općina], potraživanje prema HZMO s osnove dospjele neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu, novčani iznos na računu kod Raiffeisenbank Austria d.d. prema broju računa i novčani iznos na deviznom računu kod Erste&Steiermarkische bank d.d. navedeni broj račun. Njegovim nasljednicima proglašeni su temeljem vlastoručne oporuke ostavitelja od 27 lipnja 2017. i nasljedničkih izjava ĐO, sin ostavitelja iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), d) e), f), g) i j) u 9/12 dijela, KO, kćer ostavitelja iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), g) i j) u 1/12 dijela, na imovini pod 1 d) u 3/12 dijela, na imovini pod 1 h) i i) u 1/3 dijela, LO, kćer ostavitelja iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), g) i j) u 1/12 dijela, na imovini pod 1 e) u 3/12 dijela, na imovini pod 1 h) i i) u 1/3 dijela i HO, kćer ostavitelja iz [adresa], M [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), g) i j) u 1/12 dijela, na imovini pod 1 f) u 3/12 dijela, na imovini pod 1h) i i) u 1/3 dijela. Nakon pravomoćnosti rješenja, nasljednici mogu ostvarivati sva prava koja iz rješenja proizlaze a rješenje će biti dostavljeno nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu na provedbu (t. 2. i 3.).

1.1. Dopunom i ispravkom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu O- 1777/2019 od 16. prosinca 2020. dopunjeno je u t. 1. e) izreke i dodaje

"kčbr. [katastarska čestica] oranica greda od 1694 m[2] "

II. Dopunjuje se i ispravlja rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1777/2019 od 16. prosinca 2020. u toč. 2 izreke tako da ispravno glasi:

"ĐO, sin ostavitelja iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), d) e), f), g) i j) u 12/16 dijela

KO, kćer ostavitelja iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), g) i j) u 1/16 dijela, na imovini pod 1 d) u 4/16 dijela, na imovini pod 1 h) i i) u 1/4 dijela

LO, kćer ostavitelja iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), g) i j) u 1/16 dijela, na imovini pod 1 e) u 4/16 dijela, na imovini pod 1 h) i i) u 1/4 dijela

HO, kćer ostavitelja iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), g) i j) u 1/16 dijela, na imovini pod 1 f) u 4/16 dijela, na imovini pod 1 h) i i) u 1/4 dijela

DO, kćer ostavitelja iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na imovini pod 1 a), b), c), g) i j) u 1/16 dijela, na imovini pod 1 h) i i) u 1/4 dijela"

III. U preostalom dijelu rješenje ostaje neizmijenjeno."

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja žalbu podnose nasljednice LO, DO i KO, uz prijedlog donošenja dopunske odluke u odnosu na nasljednice koje su i izostavljene u odnosu na određene nekretnine. Žalbu podnose zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Žalbom se, u bitnome navodi, da je nezakonito što prvostupanjski sud nije želio izvršiti uračunavanje dara od čak 100.000,00 eura, izvršenog nekoliko mjeseci prije smrti ostavitelja svojem sinu ĐO, niti je izvršio obračun vrijednosti ostavine, što se sukladno zakonu mora izvršiti u slučaju postavljenog zahtjeva za nužnim dijelom radi izračuna nužnog dijela. Unatoč nepobitnom sporu nasljednika o sadržaju oporuke i činjenice da li je oporukom obuhvaćena i kuća, ili ne, što predstavlja činjenicu a ne pravno pitanje, nije nikog uputio u parnicu, već je i sam donio odluku bez davanja nasljednicima mogućnost da predlažu dokaze na okolnosti činjenice - volje njihovog oca, čime je žaliteljicama uskraćeno pravo na pristup sudu i pravično suđenje, koje u slučaju spora o odlučnim činjenicama ne može biti ostvareno u vanparničnom postupku. U odnosu i na navedeno, pogrešna je i primjena materijalnog prava i nepravilnost odluke obzirom da su zakonski nasljednici postavili zahtjev za nužni dio i uračunavanje dara izvršenog oporučnom – zakonskom nasljedniku ostavitelja, koji je izvršen prije smrti ostavitelja, a oporučnom – zakonskom nasljedniku nije bilo sporno uračunavanje dara, kao ni da je potrebno izvršiti obračun vrijednosti ostavine, kako bi se izvršio obračun vrijednosti nužnog dijela, pa je time i predložio pribavu podataka porezne uprave o vrijednosti imovine ostavitelja, što javnom bilježniku, kao povjereniku suda nije bilo sporno, obzirom na dispozicije stranaka, da treba pristupiti obračunu vrijednosti kako bi se izračunala vrijednost nužnog dijela, a unatoč tome prvostupanjski sud nije ništa napravio osim donošenja pobijane nezakonite odluke iznenađenja. Pri tome, nije primjenjiva odredba čl. 89. Zakona o nasljeđivanju koja određuje uračunavanje darova u slučaju nasljeđivanja bez oporuke, dok ni u kojem zakonu ne stoji da se oporučnim nasljednicima darovi ne uračunavaju pozivom i na odredbe čl. 71. st. 1. t. 4. i čl. 77. Zakona o nasljeđivanju, čime je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Unatoč nepobitnom sporu nasljednika o sadržaju oporuke i da li je oporukom obuhvaćena kuća ili ne odnosno što je ostavitelj htio, prvostupanjski sud i sam donosi odluku suprotno čl. 222. st. 2. Zakona o nasljeđivanju obzirom se radi o sporu o činjenicama.

2.1. Žalbeni je prijedlog ukidanje pobijane odluke u cijelosti i vraćanje predmeta na ponovni postupak kako bi se na ročištu razjasnile stvarne dispozicije stranaka – brače i sestara.

2.2. Žalbu na rješenje o nasljeđivanju podnosi i zakonska nasljednica DO, navodima da je rješenjem navedeno da je svoj dio ustupila sunasljednicima što je točno za devet čestica ali se nije odrekla svojih nužnih dijelova na ostalim česticama, dok je odvjetnik Timon Sakoman imao punomoć odreći se njenih dijelova upravo svih čestica koje su u sporazumu. I navodi prvostupanjskog suda da se dar od 100.000,00 eura za vrijeme pokojnikova života ne može ući u ostavinsku sumu i da se darovi oporučnom nasljedniku ne uračunavaju, nije osnovano obzirom to čini dio imovine nasljednika, kao i takvo tumačenje ne proizlazi iz čl. 89. Zakona o nasljeđivanju, smatrajući da navedena imovina ne može biti svjesni i iskreni dar jer je vidljivo da, kada bi ista bila dar, ostavitelj ne bi imao sredstava za osnovne potrebe.

2.3. Predlaže uvid temeljem navedenog kako bi se ispravile nepravilnosti.

3. U odnosu na dopunu i ispravak rješenja o nasljeđivanju žalbu podnose nasljednice LO, DO i KO, po punomoćniku, ostajući u cijelosti kod svoje žalbe od 28. prosinca 2020. osim u dijelu u kojem je dopunjeno rješenje od 16. prosinca 2020., ističući da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo kada je imovina navedena pod t. h) i i) rasporedio samo na nasljednice LO, DO i KO, obzirom da isto ne postoji temelj izjavama istih nasljednica, niti u cjelokupnom ostavinskom postupku. Obrazloženje da je na taj način izvršeno uračunavanje dara od 100.000,00 eura koje je moguće primijeniti samo na dio imovine koje se raspoređuje temeljem zakona, u cijelosti je arbitrarno, paušalno i neosnovano. Pored navedenog nejasno je zašto su ispuštena sredstva na računu koji se nalazi kod Erste&Steiermarkische bank d.d.

3.1. Žalbeni je prijedlog ukidanje pobijane odluke u cijelosti i vraćanje na ponovni postupak.

4. Sa žalbom nasljednica postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

5. Žalbe žaliteljica su osnovane.

6. U ovom ostavinskom postupku nije sporno, da su iza smrti pok. MO njegovi nasljednici djeca i to: ĐO, KO r. ĐO, ŽO, TO r. ŽO, HO r. ŽO, DO i LO. Nije sporno da je ostavitelj iza smrti ostavio oporuku kojom je oporučno raspolagao svojom imovinom u korist sina ĐO, te da ostali zakonski nasljednici svojim nasljedničkim izjavama danim kod javnog bilježnika Tee Ivić Jenkač 20. studenog 2019. nisu osporili oporuku, dok su zakonske nasljednice KO i LO navele da smatraju da kuća nije dio oporučnog raspolaganja, dok su iste uz DO, zatražile nužni dio koji im pripada po zakonu i to u odnosu na kuću u 1/8 dijela i 1/16 dijela ostale imovine, kao i novčani iznos od 100.000,00 eura koji je isplaćen sa računa ostavitelja 11. travnja 2019. da ulazi u ostavinsku imovinu, te da se i uračuna kao dar, dok su TO i ŽO priznali oporuku ostavitelja kao istinitu i pravovaljanu i svoj nasljedni dio temeljem zakona prihvatili i ustupili sunasljedniku ĐO, kao i ĆO koja nije zatražila ni nužni dio, dok je oporučni nasljednik ĐO priznao također oporuku i prihvatio nasljedstvo temeljem oporuke i zakona te nasljedničkih dijelova ustupljen od strane sunasljednika, ne osporavajući nasljednicima koji su zatražili nužni dio da im pripadne nužni dio i ne osporavajući da se iznos darovanih 100.000,00 eura uračuna u ostavinsku imovinu uz navod da je tih 100.000,00 eura podigao sa računa ostavitelja u sklopu onih zahtjeva koje je imao njegov otac i te novce da mu je otac darovao. Kasnije ĐO je molio ispravak te izjave dane na zapisniku i da njegova nasljednička izjava glasi: "Izjavljujem da se postupka o oporuci pok. EO ne osporavam nasljednicima koji su zatražili nužni dio da im isti pripadne" jer nisam rekao da novac dao za života uđe u ostavinsku imovinu, te nadalje izjavljuje da je sve moguće.

7. Tijekom postupka koji je vođen kod javnog bilježnika zatraženo je od ĐO da se izračuna vrijednost imovine od strane porezne uprave i podataka o vrijednosti kvadrata zemlje, na koji način od strane javnog bilježnika to i zatraženo, dok od porezne uprave je dostavljeno očitovanje, kako to nisu u mogućnosti udovoljiti budući da vrijednost nekretnine se utvrđuje temeljem Zakona o porezu na promet nekretnina, tek u trenutku nastanka porezne obveze.

7.1. U nastavku postupka na zapisniku od 01. srpnja 2020. javni bilježnik je i naveo da će se nasljednici pozvati pisanim putem da dostave podatke temeljem kojih se može započeti postupak izračunavanja vrijednosti nužnog dijela i time ostavinske imovine, te će se nakon toga odlučiti o daljnjem postupanju a i time su 06. srpnja 2020. od strane javnog bilježnika podneskom i zatraženi podaci kojima bi se utvrdila vrijednost imovine, odnosno ukoliko postoji i pored imovine koja je utvrđena neki podaci o darovima koje je ostavitelj za života učinio u visini troškova sahrane, eventualnim dugovima ostavitelja i eventualnim tražbinama ostavitelja time da su pozvani nasljednici KO, DO i LO po punomoćniku Timonu Sakomanu odvjetniku iz Zagreba i nasljednik ĐO za dostavu tih podataka, nakon kojih da se će imenovati vještak odgovarajuće struke i pozvati nasljednike u čijem je interesu utvrđenje vrijednosti ostavine, te ĐO, LO, KO i DO pozvati na uplatu novčanih predujma neophodnog vještačenja. Podneskom nasljednici KO, LO i DO su naveli, da nemaju saznanja o postojanju druge imovine, dugova, odnosno tražbina ostavitelja i daljnjih darova, te nasljednice KO, LO, DO i HO predlažu da se vrijednost ostavinske imovine prepusti vještaku građevinske struke, dok nije potrebno sudjelovanje geometra, a ĐO dostavio trošak pogrebnih usluga i nije imao podataka o ostalim traženjima navedenih od strane javnog bilježnika, te su i dostavljene posebno rukom pisane izjave nasljednika osnovom kojih je i javni bilježnik 29. listopada 2020. uputio spis Općinskom sudu u Karlovcu, cijeneći izjave nasljednica KO, LO koje su suprotni izjavama nasljednika ĐO, ŽO, TO i ĆO, pa proizlazi sporno da li je nasljednik ĐO, sin ostavitelja, nedostojan za nasljeđivanje sukladno čl. 125. st. 1. t. 2. Zakona o nasljeđivanju, te se u vezi sa time na daljnje postupanje dostavilo nadležnom općinskom sudu.

7.2. Nakon toga je doneseno od strane Općinskog suda u Karlovcu rješenje o nasljeđivanju 16. prosinca 2020., utvrđenjem da su svi zakonski nasljednici kao i oporučni dali valjane nasljedničke izjave, a vlastoručnu oporuku ostavitelja od 27. lipnja 2017. nitko nije osporavao, pa je prihvaćena kao istinita i pravno valjana. Cijeneći i zaključeni sporazum od 15. lipnja 2020. od strane KO, LO, HO i DO kojima su međusobno i ustupile nužni nasljedni dio, prema zaprimljenim izjavama utvrđeni je nasljedni dio svakom od nasljednika 1/16 dijela a na ime ustupa nužnog dijela DO dodatno 1/48 dijela, pa tako svaka nasljednica KO, LO i HO imaju pravo na 4/48 odnosno 1/12 dijela a oporučni nasljednik 9/12 dijela. U odnosu na prigovor da kuća ostavitelja nije obuhvaćena oporukom i zahtjev za uračunavanje dara u iznosu od 100.000,00 eura nasljedniku ĐO, vezano za navode prisile na oporučno raspolaganje i nedostojnost za nasljeđivanje, utvrdio prvostupanjski sud da su svi nasljednici u svojim nasljedničkim izjavama koje su neopozive priznali vlastoručnu oporuku istinitom i pravno valjanom i nisu isticali nedostojnost nasljednika ĐO za nasljeđivanje, pa smatra da nema potrebe upućivati stranke u parnicu radi utvrđenja nedostojnosti za nasljeđivanje, dok uračunavanje dara sukladno čl. 89. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje ZN), da se oporučni nasljednicima darovi ne uračunavaju, pa je stoga uračunavanje dara od 100.000,00 eura moguće primijeniti samo na dio imovine koji se raspoređuje temeljem zakona a to se odnosi na razliku mirovine i novčana sredstva na računu kod RBA d.d. koji su raspoređeni ostalim zakonskim nasljednicima. U odnosu na opseg imovine kojom je raspolagao ostavitelj, iako postoji spor oko toga da li je kuća obuhvaćena oporukom ili ne, radi se o pravnom a ne činjeničnom pitanju, pa je i zauzet stav da se oporučno raspolaganje odnosi na kuću ostavitelja, iako je ostavitelj izrekom ne spominje već navodi kako ostavlja "zemlju", obzirom na načelo pravnog jedinstva bez obzira da li je isto ostavitelju bilo ili nije poznato, pa bi tumačenje da se na zemlji na kojoj se nalazi kuća predstavlja posebno imovinu i izuzima iz raspolaganja bilo takvo tumačenje suprotno odredbi čl. 50. st. 2. ZN-a.

7.3. Dopunom rješenja ispravljen je i dopunjeno doneseno rješenje na način da je i kao nasljednik utvrđena DO koja je i sporazumom ustupila svoje nasljedne dijelove u određenoj imovini, dok nije ustupila na cjelokupnoj ostavinskoj imovini, pa je i time ista i utvrđena kao nasljednica određenog dijela imovine.

8. Ispitujući pobijana rješenja u granicama žalbenih navoda žalitelja pazeći pri tome dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava kao i na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. ZPP-a) ocjena je ovog suda da pobijana rješenja nisu pravilna, obzirom da se tijekom postupka i nije utvrdila vrijednost ostavinske imovine.

9. Odredbom čl. 70. st. 1. ZN-a propisano je da pravo na nužni dio nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio dok je odredbom st. 2. tog članka propisano da su raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna, a odredbom st. 3. tog članka propisano je da nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka, te bračnog druga iznosi 1/2, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika 1/3 od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripadao po zakonskom redu nasljeđivanja, dok je odredbom st. 5. propisano da nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svojeg nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kada se obračuna vrijednost ostavine podijeli sa veličinom njegova nužnog nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela).

10. Na temelju odredbe čl. 71. st. 1. ZN-a propisano je da se vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje na način da najprije treba propisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative a od utvrđene vrijednosti dobara koje je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjena ostavine i troškova pokopa ostavitelja. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču od nasljedstva kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svojeg života učinio drugim osobama koji nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova. Odredbom čl. 77. st. 1. ZN-a propisano je da je nužni dio povrijeđen kada je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svojeg nužnog dijela (čl. 70. st. 5.), dok je odredbom čl. 78. ZN-a propisano da kada je povrijeđen nužni dio raspolaganja oporukom umanjiti će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi, a odredbom čl. 81. ZN-a propisano je da se darovi vraćaju počevši od posljednjeg dara i obratno redu kojim su darovi učinjeni, a darovi učinjeni istodobno vraćaju se razmjerno. Stoga, vezano za zakonske odredbe i u odnosu na uračunavanje dara isti se ne može vrednovati sukladno odredbi čl. 89. ZN-a obzirom da se i u ostavinsku imovinu ostavitelja imaju vratiti darovi razmjerno u mjeri koliko je potrebno da bi se namirio povrijeđeni nužni dio, kao i da se to odnosi i na onu imovinu koja je i raspolagana oporukom.

11. Odredbom čl. 222. st. 1. i 2. ZN-a propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke u parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo (st. 1.). Na način predviđen odredbom st. 1. tog članka sud će postupiti osobito ako su sporne činjenice o kojima ovisi nasljedno pravo, naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje, te o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanja u nasljedni dio, te o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika iz postojanja razloga za nedostojnost i je li neka osoba odrekla se nasljedstva a prema odredbi čl. 225. st. 1. ZN-a sud će na parnicu ili upravni postupak uputiti stranku čije pravo smatra manjem vjerojatnim. Prema oporuci i time da je zakonski nasljednici ne osporavaju, pravilno je i primijenjena odredba čl. 50. ZN-a, koja propisuje da ako postoji dvojba o oporučiteljevoj namjeri i pravoj volji, tumačenjem oporuke treba se držati onog što je povoljnije za oporučitelja, time i da su sklapanjem sporazuma, nadalje i neosporavanjem sadržaja oporuke zakonske nasljednice faktički se suglasile sa istom. Stoga nije postojala osnova upućivanja u parnicu.

12. Iz podataka u spisu proizlazi i da je među strankama nesporno da žaliteljice traže nužni dio koji im pripada po zakonu pa prvostupanjski sud je u ostavinskom postupku trebao utvrditi što predstavlja ostavinsku imovinu ostavitelja, te nakon toga, primjenom pravila o izračunavanju nužnog dijela, utvrditi koliko taj nužni dio iznosi. Samo u slučaju ukoliko bi među strankama postojala sporna vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio i eventualnu vrijednost darova koje je ostavitelj učinio, stječu se uvjeti za prekid postupka jer bi se u tom slučaju radilo o sporu o činjenicama od kojih zavisi vrijednost nužnog dijela. Stoga je prvostupanjski sud i trebao utvrditi vrijednost nekretnina u vrijeme ostaviteljeve smrti i to na način kako je to i prvotno od strane javnog bilježnika bilo navedeno da će se utvrditi, i od strane zakonskih nasljednika i žalbenog postupka da se provede građevinsko vještačenje, kako bi se i u okviru istog utvrdila ostavinska imovina, te osnovom toga i vrijednost nužnog dijela.

13. Pri tome, pravilno je prvostupanjski sud i naveo da su nasljednici na kasnijim navodima i ukazali na promjenu stava u pogledu nasljeđivanja, ali se nasljednička izjava koja je dana u tom propisanom obliku može pobijati zbog određenih mana volje ali se i ne može mijenjati u ostavini.

14. Stoga, radi utvrđenja veličine nužnog dijela treba raspraviti prvostupanjski sud u ostavinskom postupku primjenom odredbe čl. 71. ZN-a. Slijedom navedenog temeljem čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi sa čl. 175. st. 2. ZN-a rješenja prvostupanjskog suda su ukinuta te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

U Puli - Pola 04. travnja 2025.

Sudac

Biljana Bojanić