Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Repubblica di Croazia
Tribunale Comunale di Pisino
Sezione distaccata di Buje-Buie
Buie, Via dell’ Istria 1
P Poslovni broj P-933/2022-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie po sutkinji Margareta Vivoda u pravnoj stvari tužitelja: 1. BŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. SŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 52420 Sveti Donat, oboje zastupani po punomoćniku RŽ i tuženika: ČŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku UŽ, radi utvrđenja prava vlasništva, podredno: isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. veljače 2025. u prisutnosti I. tužiteljice i II. tužitelja osobno i uz punomoćnika RŽ, tuženika osobno i punomoćnika tuženika ČŽ, **.**.2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
"Utvrđuje se da su tužitelji svaki od njih suvlasnici nekretnine označene s k. č. [katastarska čestica]/ZGR. upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ¼ dijela, pa je slijedom toga tuženik dužan u roku od 15 dana priznati to pravo suvlasništva odnosno trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama sa njegova imena u cijelosti na ime i suvlasništvo tužitelja svakog u ¼ dijela, sve temeljem ove presude po pravomoćnosti.“
II. Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
"Utvrđuje se da su tužitelji svaki od njih suvlasnici nekretnine označene s k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ¼ dijela, pa je slijedom toga tuženik dužan u roku od 15 dana priznati to pravo suvlasništva odnosno trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama sa njegova imena u cijelosti na ime i suvlasništvo tužitelja svakog u ¼ dijela, sve temeljem ove presude po pravomoćnosti.“
III. Djelomično se prihvaća eventualnokumulirani tužbeni zahtjev te se nalaže tuženiku da tužiteljima isplati iznos od 33.542, 01 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja, 4. travnja 2025., pa do isplate, sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se u ostalom dijelu tužbeni zahtjev na sipaltu iznosa za ulaganje u stan na k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] odbija.
IV. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.
Obrazloženje
1.
Tužitelji 1. BŽ i 2. SŽ u podnesenoj tužbi navode da tuženik dolazi upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik k. č. [katastarska čestica]/ZGR. i k. č. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti. Na navedenim nekretninama nalazi se obiteljska kuća, pomoćni objekti te dvorište između istih sve na adresi [adresa] i k.br.
46/1, B. Tuženik je otac 1.-tužiteljice i tast 2.-tuženika, budući da su tužitelji u braku, a kojeg su zaključili još 1993.g. Nakon toga 1999.g., a nakon što su se u obitelji požalili na manjak stambenog prostora u dotadašnjem stanu, na poziv tuženika počinju sa rekonstrukcijom potkrovlja kuće tuženika na način da znatnim ulaganjima vlastitih i kreditnih sredstava te vlastita rada od dotadašnjeg potpuno neuređenog potkrovlja stvaraju potpuno funkcionalan stambeni prostor. Naime, prije navedene rekonstrukcije potkrovlje je bilo potpuno neuređen prostor, bez ikakvih pregrada, instalacija, podnih i zidnih obloga, a i ono što je najvažnije izvršena je nadogradnja na način da je najmanja visina stropa sa tadašnjih 90 cm bitno podignuta, čime su praktički stvoreni potpuno novi prostori kojih do tada nije bilo u potrebnoj visini da se mogu koristiti, već su postojali samo tlocrtno. Prilikom vršenja nadogradnje potpuno je i rekonstruiran krov, koji je prije toga bio bez ikakvih izolacija. Nakon useljenja koje je uslijedilo 2002.g. tužitelji su i dokupili snagu struje, budući da su u novoformirani stan uveli i centralno grijanje na struju, a sve je to na zasebnom brojilu u odnosu na stan tuženika u prizemlju zgrade. Tim znatnim ulaganja u nekretninu u vlasništvu tuženika stvorena je jedna potpuno nova nekretnina odnosno posebni dio te nekretnine. Naime, kako je ranije postojala samo kuća sa jednom etažnom cjelinom u prizemlju te mrtvim potkrovljem, a spomenutim ulaganima tužitelja stvorena je nova etažna cjelina u vidu novog stana (odnosno posebnog dijela nekretnine) izvedenog u visokom potkrovlju. Prostor koji je ranije bio potpuno neuređen i nekorišten, građevinskim zahvatom tužitelja pretvoren je u potpuno uređeni trosobni stan.
1.1 Tužitelji su opisane radove počeli izvoditi 1999.g. po slijedećim fazama: 1. Demontaža i rušenja: - postojećeg krova i nosive krovne konstrukcije; - dotrajalih pločica na terasi i podestima vanjskog stubišta; - horizontalnog i vertikalnog oluka i opšava dimnjaka; 2. Betoniranja sa armaturom: - oštemavanje postojećih serklaža; - novi serklaži; - vanjskih nadograđenih zidova; - unutarnjih nadograđenih zidova; - horizontalnih krovnih vijenaca; - kosih krovnih vijenaca; - armirano-betonskih vijenaca; - mikroarmirani betnoski estrih za završen slojeve poda sa PE folijom; 3. Zidanja: - nosivih zidova i nosivih zidova zabatnog krova; - pregradni zidovi; - žbukanje svih zidova; 4. Gips-kartonski radovi i ličenja: - dobava i ugradnja spuštenog stropa; - ličenje zidova i gisp-kartonskog stropa; - ličenje postojeće fasade; 5. Izolaterski i fasaderski radovi: - toplinska izolacija u plivajućem podu iznad prizemlja; - izolacija krova; - hidroizolacija poda kupaonice; - toplinska izolacija iznad spuštenog stropa; - izrada nove fasade na nadograđenim dijelovima kuće; 6. Tesarski i krovopokrivački radovi: - izrada zabatnih krovova sa opšavima i letvanjem; - dobava i montaža mediteran crijepa i sljemenjaka; 7. Limarski radovi: - novi oluk; - novi opšav dimnjaka; - krovne uvale između kosog i zabatnog krova; - krovni zabatni limovi; 8. Keramičarki i podopolagački radovi: - postava keramičkih pločica na podove i zidove sa fugiranjem; - postava laminata; 9. Kamenorezački radovi: - ugradnja vanjskih kamenih klupĉica za prozore i prag ulaznih vratiju; - ugradnja unutarnjih kamenih klupčica za prozore; - ugradnja kamenih ploča – mozaika; - uklanjanje postojećih i postava novih gazišta; 10. Stolarski radovi: - unutarnja drvena vrata; - ulazna vrata; - prozori; - stakala u vrata i prozore; 11. Radovi vodovoda i kanalizacije: - komplet u kupatilu (umivaonik, perilica, tuš kada, ležeća kada, bojler, bide, wc školjka); - komplet u kuhinji (sudoper, suđerica); 12. Elektroinstalacije komplet u cijelom stanu; 13. Klimatizacija (klima uređaj snage 1,5kW) 14. Strojarski radovi (komplet centralno grijanje na struju snage 9kW. Navedeni radovi su bili ukupne vrijednosti preko 516.000,00 kn.
1.2. Osim, u samu kuću odnosno stan na 1. katu, tužitelji su ulagali i u okućnicu na način da su prije nekoliko godina izgradili pomoćni objekt koji se sastoji od garaže i pomoćnog objekta (lišjera sa ognjištem) iznad garaže te potporni zid nasuprot ulaznih vratiju toga pomoćnog objekta. Riječ je i u ovom slučaju o radovima znatne vrijednosti, kojom prilikom su izvršeni slijedeći radovi: betonski i armirano-betonski, zidarski, tesarski, soboslikarski, stolarski, krovopokrivački, limarski, vodo-instalaterski te elektro- instalaterski, ukupne vrijednosti preko 342.000,00 kn. Na taj je način stvorena nova vrijednost i nova stambena cjelina koju prije ista nekretnina nije imala, pa se može smatrati da je tim ulaganjima nastala nova nekretnina.
1.3. Predmetni posebni dio nekretnine na katu kuće, kao i pomoćni objekt sa garažom u prizemlju istog, tužitelji zajedno drže u posjedu kao svoje vlasništvo. Na temelju toga, a budući da su tužitelji preuređenje i nadogradnju izvršili svojim novčanim sredstvima, drže da ih u čitavoj nekretnini pripada svakog suvlasnički dio od ¼ dijela nekretnine.
1.4. Tijekom 2022. godine tuženik je počeo tužiteljima prigovarati na korištenju najprije dijela dvorišta, a potom i vrlo neugodan i grubi način zahtijevajući da isele iz svog stana. Ne želeći da situacija dalje eskalira, tužitelji su se radi mirnog rješenja spora obratili tuženiku putem punomoćnika, no umjesto da se nađe neko kompromisno rješenje, tužitelji su dobili dopis tuženikova punomoćnika, kojim isti i pisanim putem traži iseljenje tužitelja, ignorirajući stvarno stanje odnosno postavljajući hipotezu kao da su tužitelji uselili u potpuno stambeno uvjetan stan uređen od strane tuženika, a ne onaj kojeg su sami sagradili.
1.5. Tužitelji predlažu da sud donese presudu sadržaja kao u izreci pod I.
1.6. Tužitelji postavljaju i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev i to ako sud ocijeni neosnovanim tužbeni zahtjev na utvrđenje suvlasničkog dijela nekretnine, s prijedlogom, u smislu odredbe čl. 188. st. 2. Zakona o parničnome postupku, NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08, 57/11, 148/11,25/13, 70/19, 80/22, 155/23 (dalje ZPP) tako da zahtijevaju od tuženika isplatu iznosa od 858.829,64 kune, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate.
2.
Tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbene zahtjeve tužitelja kao neosnovane. Tuženik ističe prigovor zastare potraživanja jer od onog što je malo napravljeno, prošlo je više od dvadeset godina. Netočno je da je tuženik pozvao tužitelje da dođu živjeti u njegovu kuću i započnu s rekonstrukcijom stana u potkrovlju, već se 1. tužiteljica koja je kćerka tuženika, davne 1999. godine obratila ocu, moleći ga da dođu živjeti kod njega odnosno u stan njegove kuće u potkrovlju, budući je 2. tužitelj u lošim odnosima sa svojom obitelji, zbog čega moraju iseliti iz kuće njegovih roditelja. Tuženik je na to pristao s obzirom da se radi o njegovoj kćeri te im je dopustio da besplatno žive u njegovoj kući. Tuženik u cijelosti osporava radove kao i visinu istih za koje tvrde tužitelji da su napravili u stanu koji se nalazi u potkrovlju kuće tuženika jer ono što su isti napravili u stanu ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna a za koji iznos je 2. tužitelj podigao kredit, dok mu je supruga tuženika OŽ bila jamac za isti. Tužitelji osim tog iznosa od 100.000.00 kuna koji su dobili putem kredita a koji iznos uzgred rečeno nisu niti u cijelosti uložili u navedeni stan / a što isti prešućuju u svojoj tužbi / nisu imali nikakvu drugu ušteđevinu. Tužitelji nisu dostavili niti jedan jedini račun za navodne radove pa samim tim navedeno dovoljno govori o ozbiljnosti i osnovanosti njihove tužbe. Što se tiče radova koji su napravljeni u stanu, koji se nalazi u potkrovlju kuće tuženika a koji je stan već i tada bio podoban za stanovanje i gotovo u cijelosti dovršen, tuženik se očitovao prema stavkama tužbe. U točki 1. demontaže i rušenja, tužitelji nisu srušili postojeći krov koji je sada već dotrajao dok pločice na terasi i podestu vanjskog stubišta nisu bile u lošem stanju te nije bilo nikakve potrebe da se one mijenjaju, već su to tužitelji učinili isključivo na svoju ruku i zbog svojeg luksuza a nikako zbog same potrebe jer je sve bilo funkcionalno. U točki 2. betoniranje sa armaturom, tužitelji su u potkrovlju stana samo napravili tzv. tri manja krovića čime su dobili veću visinu u stanu. Stoga nije točno da su isti nadogradili vanjske i unutarnje zidove i druge radove koje u točci 2. navode, već samo ta tri tzv. manja krovića a za što su koristili mediteran i grede koje su prethodno bile ugrađene na krovu. U točki 3. zidanja, tužitelji navode kako su uradili zidanje nosivih zidova, pregradnih zidova te žbukanje svih zidova, a što tuženik u cijelosti osporava s obzirom su nosivi zidovi postojali u potkrovlju od ranije, odnosno prije useljenja tužitelja. Tužitelji su u stanu u potkrovlju samo napravili pregradne zidove. U točki 4. gips- kartonski radovi i ličenje, tuženik osporava da je postojeća fasada farbana a što se tiče farbanja zidova i stropova isti radovi spadaju u redovno održavanje te se ne mogu uzeti u obzir. U točki 5. izolaterski i fasaderski radovi, tuženik osporava da je napravljena toplinska izolacija u plivajućem podu iznad prizemlja, hidroizolacija poda kupaonice kao i toplinska izolacija iznad spuštenog stropa. U točki 6. tesarski i krovopokrivački radovi, tuženik ponavlja kako su ti radovi obuhvatili samo tzv. tri mala krovića koja su postavljena, kako bi dobili veću visinu u stanu. U točki 7. limarski radovi, tuženik osporava navedene radove te nije postavljen novi oluk i novi opšav dimnjak, već je samo iz tzv. malih krovića napravljen spoj na već postojeći opšav dimnjaka. U točki 8. keramičarskih i podopolagačkih radovi isti su napravljeni, ali su s vremenom od dvadesetak godina i dotrajali te su u vrlo lošem stanju. U točki 9. kamenorezački radovi, tuženik osporava iste jer su kamene klupčice za prozore i prag ulaznih vrata bili od ranije napravljeni a što se tiče unutarnjih kamenih klupčica za prozore, iste su bile od ranije napravljene od drva a tužitelji su ih svojevoljno zamjenili kamenim pločama. U točki 10. stolarski radovi, tuženik navodi da su ulazna vrata i prozori postojali od ranije, te su tužitelji postavili u stanu samo unutarnja vrata, a jedino su svojevoljno promjenili ulazna vrata dok prozori nisu mijenjani. U točki 11. priključci kanalizacijskih i vodovodnih cijevi su bili postavljeni od ranije dok su tužitelji samo ugradili, tuš kadu, bojler, bide, wc školjku, sudoper i perilicu a kako se radi o pokretninama isto slobodno mogu uzeti sa sobom. U točki 12. elektroinstalacije komplet u cijelom stanu, tuženik osporava da su iste provedene po cijelom stanu s obzirom da su elektroinstalacije bile od ranije, a jedino su tužitelji iste proveli na napravljenim pregradnim zidovima. U točki 13. klimatizacija, klima uređaj snage 1,5 kw, ne spada u radove, pa tako klima uređaj tužitelji mogu slobodno uzeti sa sobom. U točki 14. strojarski radovi ( komplet centralno grijanje na struju snage 9 kw ), tuženik osporava i nije upoznat da li je i kada to provedeno. Kada se uzme u obzir da tužitelji zajedno sa svojim sinom besplatno žive u stanu preko 25 godina, a stan ne žele napustiti niti dan danas, logično je i životno da se tako dugim korištenjem stana u tuđem vlasništvu, amortiziraju i puno veća ulaganja od tužiteljevih stotinjak tisuća kuna koje su uložili samo zbog svojeg luksuza zbog čega tužitelji nemaju pravo tražiti ništa, a kamoli suvlasnički dio ½ predmetne nekretnine. Zanimljivo kako bi tužitelji željeli postati vlasnici ½ kuće tuženika s ulaganjima od cca stotinjak tisuća kuna.
2.2. Što se tiče tužiteljevih navoda izgradnje pomoćnog objekta ( lišjere sa ognjiištem ) i garaže, tuženik je prije započetih radova upozorio tužitelje da to ne bi smjeli raditi jer za to ne postoji dozvola te se radi o bespravnoj gradnji. Tuženik je to više puta napomenuo 2. tužitelju pa nije osnovano da tužitelji sada traže naknadu za ulaganje za koje su upozoreni da to ne bi smjeli raditi jer nemaju građevinsku dozvolu. Naravno da se osporava visina navedenog ulaganja te je tuženik suglasan da tužitelji slobodno sruše pomoćni objekt i garažu, te iz istog uzmu svoje pokretne stvari. Također je netočno da se tuženik ponaša grubo i nezahvalno prema tužiteljima, već se radi o obrnutoj situaciji gdje je tuženiku 2. tužitelj pa i njegov sin, prijetio smrću, te tuženik se i dan danas boji istih, zbog čega i traži da mu predaju navedeni stan u potkrovlju, slobodan od osoba i stvari.
3. Tužitelji u podnesku od 28. lipnja 2023. osporavaju prigovor zastare, budući da su tužitelji i dalje u posjedu svega što je napravljeno odnosno uloženo. Naime, tijek zastare počinje kada stvar prestane biti u posjedu onog što je ulagao, a to ovdje nije slučaj. 2.- tužitelj je podignuo kredit od 50.000,00 kn, za koji mu je jamac bila majka supruge odnosno supruga tuženika, ali to je bilo tek 2012., ali ne za radove koje su tužitelji uložili u nekretninu tuženika. To što tužitelji uz tužbu nisu dostavili niti jedan račun ne znači da su navodi iz tužbe neosnovani, već se tužitelji nisu mogli niti nadati da će tuženik na takav način bezočno iznositi neistine, te umanjivati njihov trud, osobni rad i financijska sredstva koja su uložili u za život potpuno neuvjetno potkrovlje kuće tuženika. Nije istina da je sporno potkrovlje bilo podobno za stanovanje i gotovo u cijelosti dovršeno, već je isto služilo kao mjesto za sušenje suhomesnatih proizvoda i držanje sira, a to najbolje ukazuje u kakvom je stanju bilo. Tužitelji posebno ističu kako su na ime bake 1.- tužiteljice ishodili najprije premještaj brojila, a nakon toga povećanje snage priključka struje, a sve o svom trošku. Tužitelji ističu kako nikada nije bilo govora o tome da bi oni trebali plaćati tuženiku njihov boravak u [adresa], već je bilo govora od strane tuženika da neka si naprave i neka tu žive. Sada nakon 25 godina i nakon što su tužitelji uložili znatna novčana sredstva i vlastiti rad u potpuno rekonstruirani prostor sporne kuće, tuženik se istih pokušava riješiti i izbaciti ih na cestu, želeći si prisvojiti i tih 100.000,00 kn koje im priznaje kao ulaganje. Takvo nešto je tužiteljima potpuno neprihvatljivo, jer je očito tuženik taj koji nije u dobroj vjeri dozvolio ulaganje tužitelja u njegovu nekretninu.
4. Tuženik u podnesku od 27. rujna 2023. navodi između ostalog da tužitelji neosnovano tvrde da potkrovlje nije bilo podobno za stanovanje, kada je većinu prethodnog namještaja kupio tuženik, a ostatak koji je bio u funkcionalnom stanju tuženi je donio u predmetni stan iz bivše kuće u [adresa]. Također, stan u potkrovlju je bio roh bau, dakle u stanu su prije useljenja 1. i 2. tužitelja postojali nosivi zidovi, instalacije vode, struje i odvod kao i fasada, stepenište, stolarija, mramor i ograda. Netočni su navodi 1. 2. tužitelja da nikada nije bilo govora o plaćanju najma za korištenje stana u potkrovlju. Naime, kada su se odnosi između stranaka pogoršali, odnosno kada su započele učestale svađe i provokacije od strane 2. tužitelja i njegovog sina ŠŽ prema tuženiku, tada je tuženik rekao svojoj kćerki, 1.tužiteljici, da će im ubuduće naplaćivati najamninu a što je 1.tužiteljica prihvatila ali je 2. tužitelj to odbio prihvatiti.
5.
Među strankama nije sporno da je vlasnik predmetnih nekretnina tuženik da tužitelji žive u kući, vlasništvo tuženika gdje su uredili svoj dom, u kojem žive preko 25 godina. Među strankama ne bi trebalo biti niti sporno da je tuženik, u ulozi tužitelja protiv tužitelja u ulozi tuženika pokrenuo i tužbu radi iseljenja i predaje posjeda, da je taj predmet u prekidu do pravomoćnog okončanja postupka. Nije sporno da su odnosi parničnih stranka, tužitelja, kćeri i zeta s jedne strane i tuženika, oca i punca s druge strane znatno narušeni, da oni žive u istoj kući, na dva odvojena kata. Nije sporno niti da su tužitelji izgradili sporni objekt, garažu i lišjeru, ( gospodarsku zgradu), prikazanu na slikama na str. 175 spisa, da im gradnju tuženik nije zabranio, da gospodarska zgrada nema dozvolu za gradnju. Nije sporno niti da tužitelji da su tužitelji i danas u posjedu opisanog stana i gospodarske zgrade. Stoga, u odnosu na istaknuti prigovor zastare sud navedeno odbija kao neosnovano, jer su tužitelji i dalje u posjedu opisanog, pa zastarni rok za ulaganja još nije počeo niti teći. Također, zahtjev za isplatu postavljen je kao eventualno kumulirani i to ako sud ne usvoji prvopostavljeni zahtjev za stjecanjem prava vlasništva.
6.
Radi utvrđenja pravno relevantnih činjenica u postupku su izvedeni dokazi uvidom u ZK izvadak, izvadak iz posjedovnog lista, pročitani su dopisi na str. 10-12, pregledana je kopija katastarskog plana, otplata o cjelokupnoj otplati kredita, isprave na str. 30-33, pregledane se fotografije, računi na str. 35-69, fotografije na str. 84-86, pregledane su isprave na str. 90-104, ortofoto, proveden je uviđaj na nekretninama iz tužbe uz građevinsko vještačenje, pročitan je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, dopuna građevinskog vještaka, građevinski vještak je saslušan na ročištu, pregledane su sve ostale isprave u spisu, saslušane su parnične stranke. Pregledane su sve ostale isprave.
7.
Uvidom u dopise na str 11 i 12 spisa utvrđeno je da su stranke i prije podnošenja tužbe imale putem svojih punomoćnika, odvjetnika, komunikaciju, vezano za stan u kojem tužitelji žive, nesporno je da je sadržaj dopisa za svaku suprotnu stranu bio nepovoljan i da su u konačnici uslijedile tužbe.
8.
Uvidom u zk izvadak utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica]/zgr. opisana kao bivališće, postižja i štala, 236/1 opisana je kao vinograd, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U posjedovnom listu k. č. br. [katastarska čestica] opisana je kao kuća i dvorište, a k. č. br. [katastarska čestica] kao vinograd i oranica.
9.
Iz bjanko zadužnica, potvrde o podmirenju obveza po kreditu utvrđeno je da je tužitelj dana 16. siječnja 2014. godine podmirio sve svoje obveze po kreditu broj 7046004958, da je za osiguranje kredita bila izdana zadužnica, a jamac platac bila je OŽ, supruga tuženika, dana 27. travnja 2012. godine.
10. Računi u spisu na str. 35-59 spisa prikazuju troškove nabavke građevinskog materijala, prozora i radijatora u vremenskom periodu od 1999. do 2002. godine. Dostavljen je i ugovor o priključenju -povećanju angažirane snage na ime ŽŽ, u 2000. i 2003. godini. Kada se uspoređuje iskaz tužitelja (kasnije) zaključuje se da se predmetni računi i ugovor o priključenju električne energije odnose upravo na radove uređenja dijela kuće u kojoj žive tužitelji. Uvidom u ugovor o kreditu od 24.1.2002. godine utvrđeno je da je BŽ podigla iznos kredita od 8.600,00 eura, nenamjenski kredit, na rok od 72 mjeseca. Nadalje, uvidom u ugovor o kreditu od 12.3. 2003. godine utvrđeno ej da je BŽ podigla i nenamjenski gotovinski kreditu u iznosu od 9.000,00 eura na rok od 6 godina, dana 13. ožujka 2003. godine.
11. Jednostavnim zbrajanjem priloženih računa utvrđeno je da je njihov ukupan zbroj iznosi cca nešto više od 48.000,00 kuna/6370,00 EUR a dok troškovi Hrvatske elektroprivrede iznose 3.415,00kuna/453,25EUR.
12. Sud je sa strankama i građevinskim vještakom bio na nekretninama iz tužbe, u selu [adresa]. Predmet spora u naravi predstavlja stan na 1 katu, na adresi [adresa]
46/1, S [adresa], garaže i ognjište.
13. Mjernični vještak je obilaskom lica mjesta, pregleda ortofoto snimke, pregleda katastarskih planova za k. o. [katastarska općina], identificirao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR u naravi stambena kuća, sa kućnim brojem 46/1 koja je evidentirana na katastarskim planovima i na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema podacima iz posjedovnog lista br. 555 upisana je kuća i dvorište ukupne površine 254 m[2] . Predmetna garaža i prostor iznad garaže (ognjište) nalazi se na k. č. [katastarska čestica], nije evidentirana na katastarskim planovima, a prema podacima iz istog posjedovnog lista za k. č. br. [katastarska čestica] upisana je oranica i vinograd s 3181 m[2] . Objekti na k. č. [katastarska čestica] (garaža i ognjište) nisu ucrtani.
14. Stranke su suglasno predložile da se popišu radovi po tužbi i po odgovoru na tužbu, te da se pokuša učiniti nespornim eventualni rad, tko je izvodio radove i tko je plaćao radove, kada su izvedeni i koja je cijena. Pročitani su svi navedeni radovi iz tužbe. Za sve navedene radove u tužbi nesporno je utvrđeno tko je izvodio, po čijem nalogu navedene radove, tko je izvršio plaćanja, te su svi radovi popisani na zapisniku sa uviđaja sa lica mjesta na str. 109. -113. spisa, uz navođenje tko je izvodio radove i tko je plaćao radove.
15. U odnosu na pomoćni objekt (garaža i ognjište) tuženik ne spori da su tužitelji izgradili sami ognjište (otvorena garaža), a prostor uz ognjište također sami tužitelji uz pomoć tuženika. Donji dio pomoćnog objekta su radili zajedno tužitelji i tuženik. Nesporno je da objekat nije ucrtan i da je izgrađen bez ikakvih dozvola. Stranke čine nesporenim da gospodarska zgrada nije legalizirana.
16. Građevinski vještak, stalni sudski vještak Denis Lakošeljac je pozvan da izvrši potrebna premjeravanja, izvrši uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, u podatke prikupljene na uviđaju te da se očituje: 1. Da li je radovima nadogradnje koji su predmetom tužbe na stambenom objektu stvorena bitno nova stambena cjelina, da li radovima nadogradnje postojeći objekt bitno izmijenjen. 2. Vrijednost svih ulaganja prema cijenama na današnji dan uzimajući u obzir amortizaciju, te vrijednost radova u 2000.godini. Pozvan je i da se očituje o cijeloj vrijednosti cijele nekretnine (stambena kuća), 3. da se očituje o vrijednosti izvršenih radova na pomoćnom objektu (garaža i ognjište), o cijenama radova u 2012. i na današnji dan te da točno označi, a obzirom da iskazano na licu mjesta tko je platio radove.
17. Građevinski vještak izradio je nalaz i mišljenje na str. 119.-152 spisa. U bitnome vještak je ustvrdio: 1. Nadogradnjom na stambenom objektu visoko potkrovlje je prenamijenjeno u novu stambenu cjelinu. Postojeći kosi krov na nižem je dijelu povišen izvođenjem “krovnih kućica” kako bi visina bila pogodna za funkcioniranje stambenog prostora. Visoko potkrovlje je prema fotografijama u spisu na kojima je vidljivo stanje prije izvedenih radova od strane tužitelja, bilo neuređeno. Bili su izvedeni samo radovi grube konstrukcije; nosivi zidovi i krovna konstrukcija. Ugrađena je bila i vanjska stolarija bez stakala te drvene grilje. Stambena zgrada je bila izvana u potpunosti ožbukana. 2. Vrijednost ulaganja na stambenoj zgradi od strane tužitelja sa cijenama na današnji dan iznosi 480.325,35 kn bez PDV-a odnosno 600.406,69 kn sa PDV-om ili 63.750,13 Eura, odnosno 79.687.66 Eura sa PDV-om. Vrijednost radova na današnji dan sa uključenom amortizacijom iznosi 202.177,82 kn, odnosno 252.722,28 kn sa uključenim PDV-om, odnosno 33.542,01 Eur. Vrijednost istih ulaganja u 2000. godini iznosila je 300.621,60 kuna, odnosno 375.776,63 kn sa uključenim PDV-om. 3. Vrijednost ulaganja na gospodarskoj zgradi od strane tužitelja sa cijenama na današnji dan iznosi 268.989,30 kn bez PDV-a odnosno 336.236,63 kn sa PDV-om ili 35.701,02 Eura, odnosno 44.626,27 eura sa PDV-om. Vrijednost istih ulaganja u 2012. godini iznosila je 185.523,38 kuna, odnosno 187.433,93 kune sa uključenim PDV-om. Troškovnicima građevinsko-obrtničkih radova u prilogu nalaza izračunati su prethodni troškovi radova izvedenih na gospodarskoj i stambenoj zgradi. Prema uzancama u građenju cijene radova u građevini obračunavaju se bez PDV-a. Budući su tužitelji fizičke osobe iste podliježu plaćanju PDV-a stoga su u konačnici istaknuti iznosi koji sadrže PDV. 4. Prema iskazu stranaka u postupku radove na stambenoj zgradi platili su tužitelji. Materijal za radove izvedene na gospodarskoj zgradi su platili tužitelji, dok je tuženik pomogao u izvođenju radova izgradnje suterena gospodarske zgrade i nadstrešnice uz prostoriju ognjišća na katu.
18. Građevinski vještak je saslušan 1. put na ročištu od 22. studenog 2024. godine U izradi nalaza i mišljenja korišten je bilten IGH iz 2022 jer je to najnoviji bilten, a koji je primjenjiv i na područje gdje se nalaze i predmetne nekretnine, izračun je sačinjen prema "najsvježijim" dostupnim podacima. Prilikom izrade nalaza u odnosu na toč. 6.5. str. 9. naveo je da je kao faktor korištenja odabran iz FK matrice iz priloga koji je sastavni dio pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina. Obzirom na stanje nekretnine je odabrao faktor 4. Za faktor 4 odlučio se na temelju sljedećih kriterija: starost zgrade, održavanje zgrade, lokacija zgrade i komunalna opremljenost lokacije. Postoje razredi od 1-5, gdje je 1 najjači a 5 najslabiji. Najviše se uzima u obzir lokacija nekretnine, stanje nekretnine i lokacija je najviše utjecala na faktor jer na području gdje se nekretnina nalazi, a obzirom i na njezino stanje potražnja nije velika. Također na taj faktor utječe i legalnost nekretnine, a nema dokaza o legalnosti građevine. Cijene koje su navedene u troškovniku, za izvođenje građevinskih radova je odredio tako da što je kontaktirao obrtnike sa višegodišnjim iskustvom, te su mu oni na temelju ponuda iz ondašnjih vremena naveli cijene radova. Svakako je cijena drugačija prilikom rekonstrukcije građevine u odnosu na novogradnju na način da ako se radi o o rekonstrukciji su cijene više, također ako se radi na visini cijene su veće nego na nižim lokacijama. Procjenu tržišne vrijednosti gospodarske zgrade nije izvršio jer to nije bio predmet vještačenja. Tržišna vrijednost i objekta koji nije legaliziran ali je upitna tržišna vrijednost te nekretnine, svakako to neće biti neka vrijednost. Naveo je da je došlo je do greške u toč. 9 toč 3 str. 12 nalaza na način da umjesto pogrešno navedeno 63.750,13 eur ima ispravno pisati 35.701,02 eur odnosno sa PDV-om 44.626,27 eura umjesto 79.687,66 eur, te je sud to i ispravio u gornjem dijelu navođenja pisanog nalaza, te naveo ispravljene vrijednosti. Tržišnu vrijednost ulaganja od strane tužitelja nije izračunao budući da ista nije niti bila tražena.
19. Nakon iskaza vještaka tužitelji su predlažili da vještak dopuni nalaz i mišljenje na način da: izrazi koji bi suvlasnički udio u čitavoj nekretnini imali tužitelji koji su izvršili rekonstrukciju gornje etaže predmetne nekretnine s obzirom da vještak u svom očitovanju na pitanja suda navodi kako je visoko potkrovlje prenamijenjeno u novu stambenu cjelinu, a da pri tome vještak uzme u obzir da se na predmetnim nekretninama nalazi osim predmetne stambene zgrade i druga stambena zgrada koja nije predmet ovog postupka.
20. Tuženik smatra da vještak treba izvršiti dopunu svog nalaza i mišljenja na način da utvrdi tržišnu vrijednost zemljišta na kojoj se stambena zgrada i gospodarska zgrada nalaze, da utvrdi tržišnu vrijednost gospodarske zgrade kao i tržišnu vrijednost ulaganja od strane tužitelja u stambeni i gospodarsku zgradu, također da se pribavi sva dokumentacija o legalnosti stambene i gospodarske zgrade.
21. Tužitelji predlažu da se vještak očituje i o kubaturi stana u kojem žive tužitelji prije i nakon adaptacije.
22. U dopuni nalaza i mišljenja (str.183-218) vještak je u bitnome ustvrdio da su i stambena kuća i gospodarski objekt izgrađeni bez građevinske dozvole, akta za gradnju, da je u grafičkom dijelu katastra stambena zgrada samo dijelom evidentirana, da gospodarski objekt nigdje nije evidentiran, niti u zemljišnoj knjizi, niti u katastru nekretnina. Vještak je izračunao vrijednost građevinskog zemljišta za k. č. br. [katastarska čestica] zgr, površine 254 m2 u iznosu od 8.269 EUR, a za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 2927m2 ukupno 95. 283 EUR, cijena po m2 33 eura. Također je tržišnu vrijednost stambene zgrade odredio sa 14.335,88 eura, primjenjiviši najmanji faktor 5, zbog toga što stambena zgrada nije legalna. Utvrdio ej da je obzirom na ulaganja u stambenu zgradu suvlasnički dio tužitelja 11%, a da je izvedenim radovima po tužiteljima volumen zgrade povećan za 25,32m2.
23. Tužitelji prigovaraju procjeni stambene zgrade novogradnje navedeno pod toč. 10. 4. procjembenog elaborata. Naime, iz predmetne procjene razvidno je kako je vještak utvrdio građevinsku vrijednost predmetne stambene zgrade – novogradnje u iznosu od 574,355 eura da bi potom pod toč. 10. 5. procjene izvršio izračun umanjenja vrijednosti zbog starenja i trošnosti te vrijednost predmetne stambene zgrade odabirom najnepovoljnijeg faktora korištenja 5, (najlošiji faktor) spustio na preostalu vrijednost od svega 114,871 eura. Kada tu vrijednost podijelimo sa neto korisnom površinom stambene zgrade od 307,52 m[2] dobijemo vrijednost metra kvadratnog iste stambene zgrade od svega 373 eura/m[2] . Tužitelji imajući u vidu da je riječ o stambenoj zgradi staroj svega 30-ak godina na građevnoj čestici koja je kompletno komunalno opremljena i koja sada služi kao dom dvjema obiteljima se sigurno ne može uvrstiti po faktor korištenja zgrade 5 za kojeg je navedeno da je uporabivost kratkoročnog dana a zbog toga što je na lošoj lokaciji s nedovoljnom infrastrukturom i sa znatnim oštećenjima kao što to potpuno pogrešno drži vještak. Zbog svega navedenog tužitelji smatraju kako i laičkom ocjenom se ne može tvrditi da je m[2] takve zgrade vrijednost svega 373 eura/m[2] . S toga tužiteljima je predmetni procjembeni elaborat potpuno neprihvatljiv te predlažu da se u daljnjem tijeku postupka provede dokaz građevinskim vještačenje ali po drugoj osobi vještaka.
24. Tuženik se protivi prijedlogu tužitelja za provođenjem novog vještačenja. Tuženik u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještak a koji je izrađen u skladu s pravilima struke. Tuženik ističe da na str. 22 nalaza i mišljenja je vještak procijenio da tržišna vrijednost nelegalne nekretnine- gospodarske zgrade iznosi 18.386,00 eura gdje je s osnova izgradnje zida sačinio procjenu da ista iznosi 6.831,00 euru navodi se da se taj iznos ne može uzeti u obzir iz razloga jer nije sagrađen na nekretnini tuženika već se radi o nekretnini koja je vlasništvo VŽ. Tuženik ujedno smatra da tužitelj ovakvim postupanjem i iznesenim prijedlozima samo odugovlači postupak i njegov isključivi cilj je da što duže traje kako bi bio u posjedu predmetne nekretnine. Iz tog razloga naveo je da će tuženik određeni dio novca deponirati kod javnog bilježnika i omogućiti tužitelju podizanje istog pod uvjetom da se mirno i dogovorno riješi ovaj postupak to ću učiniti iz razloga a kako bi s obzirom na istaknuti prigovor tužitelja i to prigovor retencije – zadržanja stvari imao osnovu ukoliko ovaj postupak dugo potraje da od tuženih potražuje naknadu štete s obzirom da isti koriste i žive u nekretnini vlasništvo tuženika uz napomenu da je nesporno da isti nemaju nikakva prava steći suvlasništvo na predmetnoj nekretnini, s obzirom na utvrđenu visinu ulaganja kao i činjenicu da nisu ništa nadogradili i povećali osim onoga što je navedeno u nalazu i mišljenju vještaka, uz napomenu da nelegalnu gospodarsku zgradu čija je vrijednost 0 tužitelji mogu slobodno srušiti i uzeti iz iste sve što žele.
25. Građevinski vještak: dipl. ing. građ. Denis Lakošeljac je na ročištu iskazao da je uzeo faktor korištenja zgrade 5 što je najveće dozvoljeno umanjenje budući da ne raspolaže nikakvim dokazom o zakonitosti predmetne zgrade. Dakle za gradnju kuće kao i za radove izvršene po tužiteljima nema nikakve pisane dokumentacije, nema nikakvih potrebnih dozvola. S toga je i prilikom izračuna primijenio najveće propisano umanjenje. Pitanje je koliko bi u današnje vrijeme bilo koji kupac bio spreman platit cijenu za građevinu koja je u potpunosti nelegalna. Obzirom da je u osnovnom nalazu primijenio doista faktor 4 tada je išao pod pretpostavkom da je nelegalan onaj dio zgrade koji mu je bio predmet vještačenja, dogradnja krova, stan gdje žive tužitelji i dio zgrade koji nije bio evidentiran u katastarskom operatu. Naknadno je došao do saznanja da ustvari za ništa ne postoji nikakva dokumentacija. Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina i pravilnikom o metodama procjene nekretnina nisu propisani koeficijenti umanjenja za nezakonito izgrađene zgrade s toga sam na temelju tablice priloga pravilnika odabrao maksimalan koeficijent umanjenja kako bi na neki način "kaznio" tu zgradu kako bi umanjio vrijednost radi njezine nelegalnosti.
26. Sud je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka u cijelsoti prihvatio, ocjenjeno je da nema potrebe za provođenjem novog vještačenja, jer je vještak jasno i stručno odgovorio na sva postavljena pitanja.
27. Tužiteljica BŽ je iskazala da su se ona i suprug oženili 1993., do 1999. živjeli su u [adresa]. 2000. – 2001. počeli su raditi predmetni stan i ona je tatu pitala šta će biti s papirima, on je rekao da prvo naprave pa da će napraviti naknadno, da tko će im to uzet. Jednom prilikom su se bili posvađali i upravo radi papira i tata je rekao da tko će im to uzet kad svi znaju da su oni to napravili i unutra uložili. To je bilo možda 2003. - 2004. Kasnije je tata rekao da neće napraviti nikome ništa i da kćerkama neće pustiti ništa, barem ne njoj. To je bilo možda 2004. -2005. Stan su uređivali kada su došli u [adresa] jedno dvije godine. Nikada nije bilo govora o tome da moraju iseliti dok se nisu narušili odnosi. Jednom je bila pričala sa roditeljima i pitala što bi se desilo da se posvađaju, a mama je rekla - „ništa, vi imate svoj ulaz a mi imamo svoj“. Tražila je od tate da sa njom sredi pitanje papira i vlasništva. Uvijek je mislila da kako su ona i muž uložili i uredili ovaj gornji kat da će taj gornji kat biti njezin. Ne zna koliko iznosi taj gornji kat u odnosu na cijelu kuću. Nakon 2003.- 2004. nikada više nije otvarala razgovor po pitanju vlasništva jer je to njoj bilo jako bolno i nije se htjela svađati. Da je znala da će do toga doći nikada ne bi uložila ništa u taj stan, niti bi se doselila u [adresa].
28. Tužitelj SŽ u cijelosti se pridružio iskazu tužiteljice, supruge. Tuženik da je rekao kad je žena pitala za papire za kuću da si naprave stan, da ne treba sada trošiti za papire i da tko će im to uzet. Nikada ništa nije tražio za sebe već za svoju ženu.
29. ČŽ je iskazao da je njegova kćr sa suprugom na zamolbu došla živjeti u potkrovlje kuće jer da više ne mogu živjeti tamo gdje su živjeli. 1999. oni su došli u [adresa] i dozvolio im je gradnju, ali da im vlasništvo nikada neće dati jer da je on vlasnik do smrti. Tužitelji da su unatoč tome trošili i gradili jer su mislili da će jednom to biti njihovo. On da nikada nije rekao da će poslije smrti ova kuća ili stan biti njihov. Kad su završili stan kćerka je došla sa papirom nekog odvjetnika i tražila je da im ustupi ovaj dio koji su gradili. On da im je rekao da to ne dolazi u obzir da im ne da ništa, da su oni gradili za njega, na njegovom. Nakon toga razgovora o vlasništvu razgovora nije bilo. On da će odlučiti čije će to biti. Ne zna da li su tužitelji znali da neće biti vlasnici iako izgrade stan. Nikada tužiteljima nije rekao da će taj stan biti njihovo vlasništvo. Iskazao je da će on odlučiti što će napraviti s stanom kad tužitelji jednom isele, da je to njegovo. Iskazao je i da treba uzeti u obzir da su tužitelji tu živjeli besplatno 25 godina. Prije 5 godina počeo je tražiti nešto da mu plaćaju ali se nisu oko toga dogovorili. Tužitelji su svjesno došli ovdje radit, a znali su da je to njegovo.
30. Iz izvedenih dokaza, između ostalog, u postupku utvrđeno je:
- da tužitelji žive na katu kuće, sagrađene na k.č.br. 112zgr, k. o. [katastarska općina],
- da su dozvolu za uređenje kata u kojem žive dobili od tuženika,
- da su tužitelji uložili određena novčana sredstva u kuću, da kuća nije „legalizirana“, ne postoje nikakve valjane dozvole,
- da tužitelji tuženiku nikada nisu plaćali stanarinu,
- da je iz nalaza građevinskog vještaka utvrđen vriejdnost uloženog,
- da tužitelje tuženik nikada nije odredio da temeljem ulaganja oni postanu suvlasnicima nekretnine, kuće u kojoj žive,
- da su tužitelj svojim sredstvima napravili garažu i spremiste na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da je tuženik zano pomoći u radovima, da taj objekt nije ucrtan, da je tuženik voljan i pristaje da se taj objekt sruši i da tužitelji iz njega iznesu svoje stvari.
31. Iako se u ovom postupku radi o međusobnom odnosu s jedne strane roditelja, tuženika, oca tužiteljice BŽ i s druge strane tužitelja, kćeri i zeta, pri donošenju odluke u ovoj pravnoj stvari, u odnosu na stan u kojem tužitelji žive sud je primijenio odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka Ustavnog suda, 22/00 – Odluka Ustavnog suda, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 152/08 (dalje ZV), posebno odr. čl. 156. koji uređuje dogradnju, nadogradnju, preuređenje i ulaganje i propisuje: (1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine. (2) Pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila obveznoga prava.
32. Iz izvedenih dokaza u postupku utvrđeno je da je su tužitelji u potpunosti preuredili kat kuće u kojoj i žive, bruto volumen nadograđenog dijela iznosi 25,32 m2. Utvrđeno je da su sve radove u kući izvodili uz dopuštenje tuženika, te činjenice nisu sporne. Dok su tužitelji i tuženik živjeli u skladnoj zajednici, nitko nije smatrao potrebnim i pismenim putem urediti novonastalu situaciju, odnosno mada je i bilo određenih pokušaja sa time se nije ustrajalo, a tuženik nikada nije izrazio jasnu i nedvosmislenu volju da će na temelju ulaganja u nekretninu tužitelji, ili barem njegova kćer BŽ postati suvlasnicima nekretnine, k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Međutim, odredba čl. 156. ZV-a je jasna i tako je treba tumačiti; vlasništvo dogradnjom, nadogradnjom… i ulaganjem ne može se steći, osim ako vlasnik nije odredio drugačije. Iz iskaza samog tuženika, kao oca utvrđeno je da on kćeri, a kamoli zetu nikada ne bi dozvolio stjecanje prava vlasništva na kući, a niti iz ostalih izvedenih dokaza sud nije mogao utvrditi drugačije činjenično stanje. Naime, okolnost što su tužitelji moguće pretpostavljali ili vjerovali da će im kat kuće pripasti u vlasništvo ne može biti dovoljan razlog da bi sud udovoljio tužbenom zahtjevu, usmjerenom na stjecanje prava vlasništva. Na kraju, tuženik, kao vlasnik nekretnine dozvolio je ulaganje u nekretninu, ali time nije dozvolio stjecanje prava suvlasništva u korist osobe koja je vršila ulaganja, mada se radi o njegovoj biološkoj kćeri i zetu. Iz izvedenih dokaza u postupku ne može se zaključiti niti da bi konkludentnim radnjama bila iskazana volja tuženika za prijenos suvlasničkog udjela na kćer ili zeta. Po stavu ovog suda volja vlasnika u pogledu otuđenja njegovog suvlasničkog dijela, ukoliko dozvoli ulaganje u svoju nekretninu mora biti jasna i nedvojbena. Upravo je i to intencija navedene odr. čl. 156. ZV. -a, da „vlasnik mora odrediti“. U suprotnom ne bi imala niti smisla navedena odredba, jer bi se uvijek moglo dokazivati i drugačije, i vlasnici nekretnina bili bi u poziciji da bi uvijek morali sumnjati da li će se dozvola za ulaganje u nekretninu nekome tko nije vlasnik kasnije navoditi kao razlog za stjecanje prava vlasništva ili određenog suvlasničkog dijela. Za razliku od ranijeg propisa, Zakona o vlasničkopravnim odnosima, kada se u svakoj pojedinoj situaciji moglo tumačiti da li je dogradnjom pregradnjom, ulaganjem moglo doći do stjecanja prava su/vlasništva, ovom odredbom, čl. 156. jasno je propisano da se vlasništvo ne stječe, osim, ako je vlasnik odredio drugačije, a u ovom postupku utvrđeno je da nije. Upravo zato postoji mogućnost obveznopravnog zahtjeva prema vlasniku nekretnine.
33. Obzirom na nalaz i mišljenje vještaka sud je za stambeni objekt odlučio priznati tužiteljima iznos od 33.542,01 EUR, dakle onaj iznos koji je vještak utvrdio u svom osnovnom nalazu, vrijednost radova na današnji dan, s uključenom amortizacijom. To zato jer je izvedenim radovima povećana vrijednost nekretnine upravo tužitelju. Nije sporno da je građevinski vještak u posljednjoj dopuni nalaza i mišljenja primijenio najmanji faktor, zato što je zgrada napravljena bez ikakve dozvole. Međutim, zgrada je bila takva i kad su tužitelji započeli sa uređenjem stana u kojem žive i zgrada je sada veće vrijednosti i tuženiku, koji je njezin vlasnik. Tužitelj kao vlasnik zgrade jedini je ovlašten takvu zgradu i ozakoniti, ali to ne znači da bi se samo radi toga trebala tužiteljima dosuditi manja naknada u novcu. Tužiteljima treba dosuditi ono što su uložili, jer je nesporno da im je to upravo dozvolio tuženik, koji je znao da ta vrijednost ostaje njemu. Iz stanja spisa niti ne proizlazi da tuženik svoju kuću ima namjeru prodati, već on živi u toj kući i radi loših odnosa sa tužiteljima od njih sada želi da napuste tu nekretninu. Bitno je da su tužitelji gotovo cijeli brak živjeli i žive u tom stanu, da im je tuženik sva ulaganja dopustio i da tužitelji svakako, a obzirom i na obiteljske odnose nisu mislili da im tuženik više neće dozvoliti da žive u stanu. Kako je navedeno nije sporno da tuženik u drugom predmetu kao tužitelj traži iseljenje ovdje tužitelja, a tamo tuženika. Zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos teče od dana presuđenja, kada je utvrđen iznos koji bi tuženik trebao platiti tužiteljima.
34. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] ko.o. Svi Sveti sud je odlučio da tužitelje utvrdi suvlasnicima te nekretnine na način kako oni to i zahtijevaju. Nesporno je da su tužitelji napravili na navedenoj nekretnini gospodarski objekt, uz znanje i dopuštenje tuženika. To što je navodno tuženik tužiteljima rekao da se radi o bespravnoj gradnji nije bilo protivljenje gradnji. U odnosu na ovu nekretninu sud primjenjuje odredbu čl. Članak 153. ZV-a koja propisuje: „Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta. Da bi došlo do ovakvog stjecanja vlasništva najprije mora biti izgrađena zgrada. U ZV-u je točno definirano kada je zgrada izgrađena: Čl. 9. st. 3.: Što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene. Čl. 152. st. 5. ZV-a definira:
Sa stajališta ovoga Zakona smatra se zgradom svaki građevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini ili ispod nje, s time da je zgrada izgrađena kad je dovedena u takvo stanje da ju je moguće rabiti za svrhu kojoj takve zgrade redovito služe. Predmetna zgrada je gospodarski objekt – lišjera i garaža, a što je jasno utvrđeno građevinskim vještačenjem, neposrednim obilaskom nekretnine, te prikazano u spisu. Da bi se zgrada smatrala izgrađenom, mora biti trajno povezana sa zemljištem – trajnost je konstitutivni element pravnog jedinstva zgrade i zemljišta – jer ako veza nije trajna onda su zgrada i zemljište dvije samostalne stvari. U ovom slučaju nesporno je da se radi o čvrstom objektu. Stoga je sud u odnosu na ovu nekretninu prihvatio tužbeni zahtjev. Tužitelji su zahtijevali da ih sud utvrdi suvlasnikom nekretnine, svakog u ¼ dijela, pa je sud tako i odlučio, unutar postavljenog zahtjeva na suvlasništvo. Tuženik će imati pravo zahtijevati naknadu za zemljište, ako je to i propisano čl. 153. ZV-a.
35. Obzirom na specifičnost odnosa stranaka, izvršena ulaganja tužitelja, sud je donio odluku na način kao u izreci, imajući u vidu da se na jednoj, stambenoj nekretnini radilo se o radovima dogradnje i adaptacije, i tu tužiteljima pripada naknada za uloženo. U odnosu na drugu nekretninu, tužitelji su izgradili objekt, uz dopuštenje tuženika, i prihvaćen je zahtjev za suvlasništvo. Ukoliko je zid, koji spominje tuženik izgrađen na drugoj enkretnini, to ne utječe na njihov zahtjev za suvlasništvo na navedenoj nekretnini gdje je gospodarski objekt, garaža i lišjera,veće će se pitanje izgradnje zida trebati eventualno rješavati sa vlasnikom nekrnine na kojoj je taj zid izgrađen, ukoliko bude spora.
35. Sud svjedoke nije saslušavao zato jer su već i iz saslušanja stranaka utvrđene odlučne činjenice na okolnosti stjecanja prava vlasništva nekretnina, podredno isplate. Kako je navedeno, nije bilo potrebe za novim provođenjem vještačenja, jer je nalaz jasan i stručan.
36. Obje stranke podnijele su zahtjeve za naknadu troškova postupka.
37. Obzirom na uspjeh stranka u postupku odlučeno je da svaka strana snosi svoj parnični trošak, na temelju odredbe čl. 154. st. 4 ZPP-a jer je ocjenjeno da su stranke podjednako uspjele u postupku. U odnosu na osnovni tužbeni zahtjev, tužitelji nisu uspjeli sa utvrđenjem prava suvlasništva u odnosu na kuću, dok su uspjeli sa zahtjevom u odnosu na gospodarski objekt. U odnosu na eventualno kumulirani zahtjev tužitelji su uspjeli po osnovu u cijelosti, ali nisu uspjeli jedino sa visinom, u odnosu na stan, koja je utvrđena nakon provedenog vještačenja, pa sud ocjenjuje da je uspjeh u odnosu na eventualno kumulirani zahtjev, svakog u 50%, posebno imajući u vidu da je zahtjev za isplatu postavljen i u odnosu na nekretninu gdje je kuća i u odnosu na nekretninu gdje je gospodarski objekt, u jednom fiksnom iznosu, a za uspjeh treba cijeniti da su tužitelji uspeli sa zahtjevom na suvlasništvo na gospodarskom objektu.
38. Slijedom navedenog, na temelju čl. 325. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude.
U Bujama – Buie, 4. travnja 2025.
Sutkinja
Margareta Vivoda
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke odnosno od dana primitka presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke.
DNA
1. Punomoćniku tužitelja, uz nalog za pristojbu.
2. Punomoćniku tuženika.
