REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] D 5

Poslovni broj: Us I-24/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Moreno Pajković, odvjetnik u Rijeci, A. Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, B. Polića 2, radi uklanjanja 4. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi oglašavanja ništavim i poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/23-02/862, URBROJ: 443-02-05-12-23-4 od 28. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/23-02/862, URBROJ: 443-02-05-12-23- 4 od 28. studenog 2023. u toč. 1. naređeno je vlasnici, ovdje tužiteljici, uklanjanje: prizemne građevine tlocrtnih dimenzija cca. 5,20 x 3,50 (spojene na upojni bunar) s nadstrešnicom tlocrta 5,20 x 1,80 m i betonske podloge istih dimenzija, drvene nadstrešnice s pokrovom od panel ploča, tlocrtnih dimenzija cca. 3,5 x 3,00 m i betonske podloge istih dimenzija, pomoćne građevine tlocrtnih dimenzija cca. 2,40 x 1,40 m i betonske podloge istih dimenzija, sudopera s radnom pločom, tlocrtnih dimenzija cca 1,00 x 1,50 m i betonske ploče istih dimenzija, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja, naselja Pinezići, u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja ovog rješenja. U toč. 2. utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka, 25. rujna 2023. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naselja Pinezići, područje Picik, Grad Krk, izvan građevinskog područja. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja, uz daljnja upozorenja u toč. 3. do 6. tog rješenja.

2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno podnijela ovom sudu tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja zbog svih zakonom propisanih razloga. Ističe kako je tužiteljica ponajprije posjednik, a onda i (su)vlasnik na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja kao takva još nije razvrgnuta kao samovlasna gruntovna čestica, već se nalazi u suvlasništvu sa 50-ak drugih osoba, a prema zemljišnim knjigama, u sastavu zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji se vodi kod Zemljišnoknjižnog odjela Krk, Općinskog suda u Crikvenici. S tim u vezi, tužiteljica ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je pobijano rješenje pogrešno usmjereno samo na tužiteljicu kao suvlasnika. Nastavno, u bitnom, iznosi kako ista osporava da bi se u konkretnom radilo o građenju i građevinama te tvrdi da je riječ o izvedbama koje su izvedene isključivo u svrhu obavljanja poljoprivredne aktivnosti. Nastavno na prethodno, napominje da je predmetna zemljišna čestica dio zajedničke poljoprivredne aktivnosti u okviru koje djeluju zajedno s ostalim, ortacima poljoprivrednicima te da je riječ o aktivnosti koja se odvija u prostoru od oko 220.000 m2 uređenog i pretežno parceliranog poljoprivrednog zemljišta, na kojem se odvijaju poljoprivredne aktivnosti uzgoja raznovrsnih poljoprivrednih kultura, uključujući između ostalog djelatnosti pčelarstva i stočarstva. Tužiteljica je stava da zatečeno stanje na terenu ne predstavlja nikakvo građenje i građevine u smislu Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG), budući da se radi o manjim objektima od kojih jedan služi za skladištenje poljoprivrednih pripravaka i proizvoda, dok drugi služi kao spremište za odlaganje i čuvanje prijeko potrebnog alata i oruđa za obrađivanje i održavanje poljoprivrednih parcela. Navedene izvedbe postavljene su sukladno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22, dalje: Pravilnik), a koji predviđa mogućnost izvođenja odgovarajućih zahvata bez građevinske dozvole i glavnog projekta, pri čemu se tužiteljica izričito poziva na toč. 16. st 1. čl. 2. Pravilnika. Sukladno potonje citiranoj odredbi Pravilnika moguće je izvođenje/građenje „građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, agrometeorološka stanica, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja“. Pritom se izrijekom navodi kako je isto moguće izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, dok se uvjet „građevne čestice“ u sadržaju teksta odredbe cit. Pravilnika uopće ne spominje. Nadalje, kako među aktivnostima postoje i one koje su usmjerene na bavljenje kozarstvom i ovčarstvom, to je za potrebe preostalih ortaka izvedena i zajednička samostojeća nadstrešnica za privremeno sklanjanje životinja i/ili stočne hrane, a koja mogućnost je pod istovjetnim ranije istaknutim uvjetima, predviđena toč. 18. st 1. čl. 2. Pravilnika. Nastavno, tužiteljica je stava da bi zatečeno stanje trebalo prosuđivati kroz prizmu agrotehničkih mjera prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj: 20/18, 115/18, 98/19, 57/22, dalje: ZPZ), a koje bi, vodeći računa da je riječ o području u ingerenciji općinskog, odnosno gradskog vijeća, bile u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, a ne tuženika. Ističe kako postojećim lokacijskim i prostorno-planskim uvjetima nigdje nije izrijekom zabranjeno na privatnoj poljoprivrednoj čestici imati modalitete za njegovu obradu niti je općim aktima jedinice lokalne samouprave standardiziran i definiran oblik i/ili tipologija izvedbi koje bi se mogle postavljati na poljoprivredno zemljište. Zaključno, navodi da tuženik nije naveo niti jedan prostorno- planski uvjet kojem bi zatečeno stanje bilo suprotstavljeno niti je iste valorizirao u odnosu na postojeće primjenjive propise više pravne razine.

3. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donijeti presudu kojom će oglasiti ništavim rješenje tuženika, odnosno isto poništiti. Ujedno je zatražena naknada troškova ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio tužbeni zahtjev odbiti.

5. U tijeku spora održana je rasprava 26. ožujka 2025., sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS), kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenom ročištu na koje nije pristupio uredno pozvani tuženik, opunomoćenik tužitelja je istaknuo kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Predložio je provesti vještačenje po vještaku građevinske struke radi procjene naravi stanja kako bi se moglo odrediti bi li isto u cijelosti bilo u nadležnosti tuženika ili nekog drugog tijela odnosno komunalnog redarstva. Predložio je da po provođenju predloženog dokaza sud usvoji tužbeni zahtjev te je zatražio trošak.

6. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, pri tome odbivši provesti po tužiteljici predloženi dokaz ocijenivši da potonji nije relevantan za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnog postupka i upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. U pogledu dijela tužbenog zahtjeva za oglašivanje ništavim pobijanog rješenja valja reći kako se radi se o izvanrednom pravnom lijeku, pri čemu je ništavost najteži oblik nezakonitosti upravnog akta za koji se vežu najteže pravne posljedice. Ništavi akt ne proizvodi pravne učinke pa se oglašivanjem akta ništavim, smatraju ništavim i pravni učinci akta. Upravni akt može se oglasiti ništavim bez vremenskog ograničenja, a protekom vremena ništavi akt ne može konvalidirati. Zato su razlozi oglašivanja rješenja ništavim taksativno propisani zakonom i javnopravno tijelo odnosno sud ne može rješenje oglasiti ništavim izvan tih zakonom propisanih razloga.

9. Odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se rješenje može oglasiti ništavim iz slijedećih razloga: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, 6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

10. Cijeneći sadržaj citirane odredbe sud nije našao da bi u konkretnom slučaju bio ispunjen bilo koji od navedenih razloga za oglašivanje pobijanog rješenja ništavim, pri čemu tužiteljica u sporu izričito niti ne navodi neki od razloga predviđenih zakonom, već samo paušalno ukazuje na ništavost. Stoga je u tom dijelu valjalo odbiti tužbeni zahtjev.

11. U odnosu na preostali dio tužbenog zahtjeva valja reći sljedeće.

12. Odredbom čl. 106. st. 1. ZG-a propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

13. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 11. ZG-a propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

14. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

15. Odredbom čl. 2. st. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, dalje: Pravilnik) propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi: toč. 16. građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, agrometeorološka stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja; toč. 18. građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što je: a) ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja, b) nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane, c) pojilo za stoku i druge životinje, d) konstrukcija za držanje košnica pčela.

16. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

17. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno toč. 2. istog članka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

18. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

19. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 25. rujna 2023. na nekretnini opisa k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen zapisnik iz kojeg proizlazi da je uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga utvrđeno da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine, dok je izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Krka (Službene novine Primorsko- goranske županije broj 07/07, 41/09, 28/11, 23/15, 18/19 i 29/20) utvrđeno kako se navedena zemljišna čestica nalazi izvan granica građevinskog područja, na tlu oznake „PŠ“ ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, unutar zaštićenog obalnog područja. Također, izvršen je uvid u dokumentaciju nadležnog ureda za graditeljstvo Grada Krka te je utvrđeno da za građenje predmetnih objekata nije izdana izvršna građevinska dozvola. Predmetni zapisnik uz dopis dostavljen je tužiteljici 2. studenog 2023., te je ista pozvan da se očituje o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari, osobito na okolnost da li je kao vlasnica predmetnog zemljišta ujedno i investitor građenja građevina na njemu. Na poziv javnopravnog tijela tužiteljica je odgovorila podneskom od 3. studenog 2023., sastavljenim od strane njezinog opunomoćenika, u kojem je u bitnom iznijela identične činjenice kao i u tužbi, osim što nije osporila pasivnu legitimaciju.

20. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod kontekst gore citiranih pravnih normi, sud nalazi da je pobijana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što tužiteljica prigovorima iznijetim u tijeku ovog spora nije dovela u sumnju. Sud u cijelosti prihvaća argumentaciju tuženika iznijetu u obrazloženju pobijanog akta budući iz stanja spisa proizlazi da objekti koji su opisani u osporenom rješenju i zapisniku te prikazani na fotografijama u privitku zapisnika predstavljaju građevine u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. toč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole.

21. Naime, suprotno navodima iz tužbe, polazeći od stanja prikazanog na fotografijama, građevine opisa kao u izreci pobijanog rješenja ne mogu se podvesti pod građevine namijenjenu biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, odnosno građevine namijenjene držanju stoke iz ranije citiranih odredaba Pravilnika.

22. Što se tiče navoda da bi zatečene izvedbe trebalo prosuđivati kroz prizmu agrotehničkih mjera prema odredbama ZPZ-a, valja prije svega navesti da agrotehničke mjere, prema čl. 2. toč. 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama („Narodne novine“ broj 22/19) predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. Imajući u vidu prethodno spomenutu definiciju, s jedne strane te utvrđeno stanje stvari na terenu, s druge strane, očito je da se predmetne građevine ne mogu podvesti pod ovaj pojam.

23. Zaključno, vezano za istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tužiteljici se ukazuje na ranije citiranu odredbu čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a, sukladno kojoj su pravilno i zakonito tužiteljici kako jednoj od suvlasnika naređene odgovarajuće inspekcijske mjere, neovisno o postojanju više suvlasnika predmetne nekretnine. Naime, za zakonitost rješenja o uklanjanju nije nužno da istim budu obuhvaćeni svi suvlasnici jer se u inspekcijskim predmetima suvlasnici nekretnine ne smatraju nužnim suparnicima u pravnom smislu tog pojma.

24. Također, neosnovano tužiteljica prigovara nadležnosti tuženika obzirom da iz svega ranije izloženog jasno proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o građenju koje bi bilo u nadležnosti komunalnog redara.

25. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u toč. I. izreke.

26. Odluka o troškovima spora (toč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 4. travnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Morenu Pajkoviću, Rijeka, A. Starčevića 5

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske

inspekcije, Rijeka, B. Polića 2